Sumrak intelektualca

Foto: Pixabay

Kad je veliki filozof Martin Heidegger postao rektor berlinskog sveučilišta u nacističkoj Njemačkoj on je izdao svoje filozofsko djelo i čovječnost. Veliki autor bitnog djela Bitak i vrijeme postaje mali čovjek. Prvo pravilo nacističke ideologije jest: ti si iznad drugoga. Svaki drugi potezom pera goni se izvan jata pripadnosti ideji nadmoći. Tako se taj drugi tjera iz Sveučilišta u Berlinu na čijem je čelu Martin. P

rva zadaća intelektualca jest suprostaviti se takvoj i teoriji i praksi. Veliki intelektualac postaje velikim čovjekom kada se suprotstavi: jasno i glasno. Veliki intelektualac žrtvuje sebe, kako bi spasio drugoga.

Otklanja časti i vlasti kako bi ostao vjeran svojemu nezaraženom umu. On odgovara istini i univerzalnosti koja je: svaki čovjek, bez obzira koje je nacije jest cjelovita osoba koja ima sva prava kao i drugi. Kada ideologija propisuje tko je čovjek, a tko je manje čovjek, nastaje rusvaj nečevječnosti.

Kada intelektualac pada na toj prvoj stepenici on se sunovraća u ambis zla. Intelektualac ne podliježe nadmoći, ideologiji. Ne svrstava se, sam je bez časti i vlasti, ali vjeran istini i univerzalnosti. Razumjeti Martina Heideggera? Da. Kritički ga objasniti? Da.

Veliki filozof i promašeni čovjek. Martinu nije bilo lako sa Martinom.