LITAF Treće izdanje književnog festivala obilježeno radionicama, razgovorima i nastupima

»Lica« – neka nepoznata, a neka poznata okupila su se na trećem izdanju studentskog književnog festivala »LITaf«, koji je započeo u četvrtak, a koji treću godinu zaredom uspješno okuplja brojnu zadarsku čitalačku publiku, poznate domaće pisce i prevoditelje. Iako usredotočen na prevoditeljsku struku te probleme i izazove s kojima se danas susreću prevoditelji književnih djela, uspješno balansira između praktičnih savjeta za studente te predstavljanja zanimljivih književnih fabula. Tema ovogodišnjeg festivala tako su »lica«, identiteti i životi pisaca i njihovih likova, ali i prevoditelja koji daleke priče i jezike čine dostupnima hrvatskoj čitalačkoj publici.

– Svečano je otvorenje festivala prošlo izvrsno. Na našu je sreću studentska populacija primijetila naše napore, te smo ispunili cilj koji smo si zadali na početku, a to je da studenti festival prihvate kao svoj, kazala nam je jedna od organizatorica Anja Glavinić.

Skidanje stigme

»Hrvatska književnost u svjetskoj književnosti« otvorila je tako treće izdanje festivala gostovanjem Vande Mikšić, Romana Simića, Tomislava Kuzmanovića te studenata Sveučilišta u Zadru i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Povodom prijevoda djela »Svjetska književna republika« autorice Pascale Casanove, Vanda Mikšić je u društvu Romana Simića i Tomislava Kuzmanovića, urednika časopisa »Relations«, govorila o tome gdje Hrvatska stoji u svjetskoj književnosti, koje su teme zanimljive stranim izdavačima, kako se hrvatski autori mogu pozicionirati na globalnoj sceni, te prema kojim kriterijima određena djela postaju dijelom svjetskog kanona.

– Večer je donijela potpuno drugu tematiku, a s time i šarolikiju publiku. Sama scena Guma bara, gdje se održao program, odgovarala je temi o erotskoj književnosti, što su izvrsno nadopunili naši književni gosti, koji su erotici dali novi pogled, približili takav žanr književnosti široj publici, a mi smo u našoj zajednici pomogli skinuti stigmu s pisanja i čitanja erotskih scena, dodala je Patricia Jurišić, također organizatorica festivala.

»Lica svakodnevice«, zvijezde drugog dana festivala ove su godine Ante Zlatko Stolica i Goran Glamuzina, koji u svakodnevici i neprimjetnim detaljima, skrivaju neispričane priče. Okupljeni autori pronalaze značenje u onome što često prolazi nezapaženo. Zbirka »Blizina svega« Ante Zlatka Stolice sastavljena je od malih, ali ključnih trenutaka koji zajedno tvore životnu cjelinu. Goran Glamuzina pak u »Tihim kućama« istražuje intimu odnosa prostora, samoće i tišine koja nerijetko govori više od riječi.

Autori pod povećalom

Upravo je Ante Zlatko Stolica ovogodišnji subjekt studentskih prijevoda – autor čija se zbirka kratkih priča, ali i njegova spisateljska osobnost i karakter, ove godine detaljno analiziraju.

– Svakako mi laska čuti studentske prijevode mog rada, iako ne mogu provjeriti i znati da li su oni točni na stranim jezicima. Studenti su svakako napravili odličan posao, a jezik na kojem nikada ne bih očekivao čuti svoj rad je latinski, započeo je Stolica, dodavši kako se kao pisac nedvojbeno brine može li se na stranim jezicima i kako prenijeti poruke koje ostavlja na hrvatskom jeziku. Ima nevjerojatno oko za svakodnevicu, koju dočarava na začuđujući način.

– Svakodnevne sitnice primjećujem jer mi hvataju pažnju. Nisam toliko perceptivan, te štošta propustim na svoju i tuđu štetu. Možda me jednostavno opčine jednostavni životni koncepti. Jedan je dio knjige nastao s mog bloga. Volim montažu, tako da sam kaotični materijal skupio u jedno, poručio je Stolica.

»Blizina svega« rasprodala se brzinom munje i postala rijetko viđenim fenomenom u domaćoj književnosti.

– Nije roman, nije čista biografija, te samo nalikuje zbirci kratkih priča. Na okupu sve drži jaka autobiografska linija. U nju sam ulio sve što sam imao, dodao je Stolica.

»Lica koja pamtimo« ženski su glasovi Ene Katarine Haler i Staše Aras, koje predstavljaju svoja najnovija djela – »Nevini« i »Suhozid«. Za razliku od Ante i Gorana, koji njeguju ljepotu u svakodnevici, one se bave teškim tematikama, incestom, te ženskim identitetima.

Autor: Nikolina Lucić