
Foto: Pixabay
Dispanzeri za mentalno zdravlje, mobilni timovi, anonimna savjetovališta, kao i veći broj psihijatrijskih timova u zavodima za javno zdravstvo, neke su od novina predviđenih akcijskim planom zaštite mentalnog zdravlja u zajednici koji je u jednomjesečnom javnom savjetovanju.
U tri godine uspostavit će se 20 mobilnih timova za kronično, intenzivno liječenje i krizne situacije, navodi se u Nacrtu akcijskog plana za implementaciju sustava zaštite mentalnog zdravlja u zajednici do 2027.
Timovi će se osnivati u sklopu dispanzera za mentalno zdravlje pri domovima zdravlja i ići će u kućne posjete. U psihološkim timovima trebali bi raditi klinički psiholog, specijalist psihijatrije, socijalni pedagog, defektolog, socijalni radnik i medicinska sestra, kako bi se pravovremeno pružila stručna pomoć građanima i provela prevencija.
Cilj je smanjiti stopu hospitalizacija
Mobilni timovi, uz ostalo, bit će osposobljeni da djeluju u kriznim situacijama kao što su pandemija, potresi, elementarne nepogode, posljedice klimatskih promjena i druge krize.
Istovremeno, plan je smanjiti stopu hospitalizacije i broj postelja na psihijatrijskim odjelima i u psihijatrijskim bolnicama. Cilj je da se postupno pacijenti iz tih bolnica preusmjeravaju na usluge u lokalnoj zajednici (dispanzeri i psihološki timovi u domovima zdravlja, centri za mentalno zdravlje u zajednici).
U timove će se uključiti i osobe s osobnim iskustvom psihičke bolesti. “Peer” savjetnici, na temelju vlastitog iskustva, dobrovoljno će pružati psihosocijalnu podršku osobama s mentalnim poteškoćama.
Među mjerama koje će se poduzeti navedena je i edukacija osoba koje se u radu susreću s osobama s psihičkim teškoćama (npr. policija, socijalna skrb, odgojno-obrazovne ustanove).
U Nacrtu akcijskog plana ističe se visoka prevalencija poremećaja mentalnog zdravlja koji počinju u mlađoj odrasloj dobi, narušavaju kvalitetu života oboljelih i njihovih obitelji te povećavaju pobol i smrtnost od tjelesnih bolesti.
Najviše oboljelih u Koprivničko-križevačkoj županiji
Mentalni poremećaji stigmatiziraju, izazivaju veliku subjektivnu patnju i smanjuju kvalitetu života oboljelih i njihove okoline. Obilježava ih psihološka, biološka i socijalna disfunkcija pojedinca, a uključuju čitav niz simptoma i smetnji.
Godine 2022. evidentirane su ukupno 30.522 hospitalizacije zbog mentalnih poremećaja te se ova skupina, s udjelom od 5,1 posto, nalazila na 10. mjestu u ukupnom broju hospitalizacija u Hrvatskoj.
Na razini primarne zdravstvene zaštite najviše je dijagnoza neurotičkih poremećaja, vezanih uz stres, te somatoformnih poremećaja, odnosno tjelesni simptomi u osnovi psihičkog poremećaja.
Analiza pobola prema županijama pokazuje da su mentalni poremećaji u ukupnom pobolu najizraženiji u Koprivničko-križevačkoj županiji (5,7 posto), a najmanje izraženi u Istarskoj županiji (3,4 posto).
Registrirano je i 160.165 osoba čiji je invaliditet uzrokovao mentalni poremećaj te 4730 osoba s dijagnozama iz spektra autizma, odnosno te dijagnoze predstavljaju oko 30 posto svih uzroka invaliditeta.
Funkcionalnu nesposobnost najčešće uzrokuju organski i simptomatski mentalni poremećaji (35.472 osoba) te shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji (30.131 osoba).
Za provedbu osigurano 115,6 milijuna eura
Prisutan je trend pada broja samoubojstava, a mentalni poremećaji u ukupnom mortalitetu u Hrvatskoj sudjeluju s oko 2 do 3 posto.
Godine 2022. registrirano je ukupno 1876 smrti zbog mentalnih poremećaja te se ova skupina s udjelom 3,29 posto našla na 8. mjestu uzroka smrti.
Najčešće dijagnoze bile su nespecificirana demencija (1003 slučaja), poremećaji uzrokovani alkoholom (335 slučaja) te poremećaji ličnosti i poremećaji ponašanja zbog bolesti, oštećenja i disfunkcije mozga (281 slučaj).
Trenutno se zaštita mentalnog zdravlja u Hrvatskoj uglavnom provodi u bolnicama, dok su izvanbolničke usluge u zajednici još uvijek nedostatne, navodi se u nacrtu akcijskog plana.
U usporedbi s bolničkim uslugama, mreža mentalnog zdravlja u zajednici povezuje se s boljim ishodima pružanja usluga (bolji pristup, rjeđe prisilne mjere i kršenje ljudskih prava), kao i boljim rezultatima kod korisnika (bolja kvaliteta života, sudjelovanje u liječenju, manje stigme, stambena stabilnost i radna rehabilitacija).
Za tri godine provedbe Akcijskog plana osigurano je 115,6 milijuna eura.
najnovije
najčitanije
Svijet
potvrdio ministar
Iran najavljuje protuudar u slučaju izraelskog napada na Jemen
Crna Kronika
NESREĆA NA A3
Uhićeni vozači automobila i autobusa. Policija demantirala priču o naletu na srnu
Nogomet
Bundesliga
Bayernu 34. naslov prvaka Njemačka
KK Zadar
Premijer liga, 32. kolo
Žuti dobili novu porciju na Višnjiku, Mihailović i Wahl povukli do pete pobjede u dalmatinskim derbijima
Nogomet
1. hnl
Rijeka pobjedom protiv Gorice opet došla na vrh ljestvice
Zadar
na redditu
ZADRANKA U DILEMI: ‘Što više vremena provodim tu, to mi se čini kako je grad većinom pust’
Zadar
INSPIRATIVNA PRIČA
Utrka Wings for Life je Perki promijenila život: ‘Kad sam s njima, ja zaboravim na svoje godine’
Zadar
ĐIR PO GRADU
FOTO Ulice Poluotoka bile su krcate šetačima, pogledajte koga smo sreli na zadarskoj špici
Zadar
CVJETA BIZNIS
U godinu dana čak 51 obrt za čišćenje više: “Ako samo jednom ne očistite kako treba, drugi put ni nećete!”
Zadar
humanitarno-trkački spektakl