Duga tradicija pretočena u snažnu obiteljsku priču

Na jednom malom, posebnom dijelu slavne Jadranske magistrale, jedna je obitelj odlučila oplemeniti djedovinu i posvetiti se turizmu. No, ne bilo kakvom, već onom koji priča priču o nasljeđu, povijesti, izvornoj, autohtonoj hrani i okusima koji osvajaju na prvi zalogaj, a koji su iznjedrili njihovi preci. Slavo Stojanov glava je ove obitelji koja broji pet članova. Smještene na prevlaci između Vranskog jezera i Jadranskog mora, pripadaju rubnom području Ravnih kotara. Najvažnije prirodno obilježje Draga je izrazita razvedenost obale i brojnost zaljeva – draga, kako onih na morskoj tako i na jezerskoj obali pa odatle potječe i sam naziv naselja.

Od polja do stola

Obitelj Stojanov upravo je tu, u svibnju prošle godine, odlučila svoje poslovanje podignuti na zavidan nivo – u prekrasnom novoizgrađenom objektu otvorili su izletište i kušaonicu »Agroturizam Plavica«.

– Moja cijela obitelj usko je povezana sa zemljom. Imamo iznimno dugu tradiciju u poljoprivrednoj proizvodnji. Djed je još 60-ih godina prošlog stoljeća krenuo s povrtlarstvom na prostoru vranskog bazena. Proizvodio je povrće, a poznato je da je upravo ovaj kraj proizvodio toliko povrća da je hranio dobar dio bivše države i bio je jedan od rijetkih poljoprivrednika koji je opskrbljivao povrćem hotele u Primoštenu, Šibeniku, kazao nam je Slavko. Svoju obiteljsku priču zato je s ponosom zaokružio »Agroturizmom Plavica«. Autohtona je to sorta masline koja je iznimno rijetka i vrlo cijenjena. Gostima se ovdje nude nezaboravni okusi, pripremljeni prema starim receptima, uz korištenje isključivo domaćih obiteljskih proizvoda proizvedenih na ekološki način. »Agroturizam Plavica« nije samo mjesto za uživanje u hrani, već i u povijesti i obiteljskim vrijednostima. Svaki kutak ovog prostora priča tihu, ali snažnu priču o prošlim vremenima, o ljubavi prema zemlji i moru, o generacijama koje su tu živjele i stvarale.

Obiteljske uspomene

– Osnovni motiv otvaranja kušaone bio je ponuditi posjetiteljima davno zaboravljene okuse, okuse na kojima su oni kao obitelj odrasli i koji su, kako tvrde, danas izgubljeni masovnim proizvodnjama. Želimo prezentirati prave dalmatinske okuse u jednom ekskluzivnom prostoru koji je spoj tradicionalnog i modernog, poručio je. Posebno mjesto u konobi ima i mala drvena replika betinske gajete. Naime, logo gospodarstava nije maslina, Plavica, već taj brod koji za Slavka ima posebno značenje.

– Davne 1924. godine, u prosincu, mog je pradjeda Šimu, koji je prevozio s dva prijatelja masline na preradu u Murter, zadesio brodolom. Digla se velika oluja i okrenula brod. On je uspio spasiti tu dvojicu, no zaronio je za brodom jer su u njemu ostali novci, sva ušteđevina. Zbog hladnoće mora i velikih valova nije preživio i sutradan su ga našli s novčanikom u ruci, prisjetio se Slavko. Od tog događaja prošlo je ravno 100 godina.

– Ta gajeta je bila tad sve, ne sam mojoj obitelji, nego svima s ovih područja jer se sve prevozilo s brodom, od drva, blaga, maslina, povrća. Zato smo uzeli taj brod za logo. Povezali smo kraj, preko masline, Plavice, i more, preko broda, zaključio je Slavko.