Zadarska udruga traži da se Silbenski grebeni proglase zonom stroge zaštite! 'Otočani imaju uvid...'

Odnedavni »skrbnici« prirode i podmorja otoka Silbe – »Društvo istraživača mora 20.000 milja«, koji već skoro godinu dana sustavno brinu o Silbenskim grebenima, kroz konkretna su rješenja na uspostavi osnove za dobro buduće upravljanje područjima ekološke mreže Silba – podmorje i Silbenski grebeni, postigli značajne uspjehe u zaštiti ovog krhkog otočnog ekosustava. Uspostavu skrbničkog upravljanja uspjeli su postići zahvaljujući projektu »Co-Silba Reefs«.

Divlji su to, prirodni fenomeni, ali i izloženi raznoraznim utjecajima, kako pod morem, tako i na kopnu. Prepuni škrapa i usjeka idealno su mjesto za gniježđenje morskog vranca, ali u tim se mjestima zadržava i naplavni otpad. Prva su udruga civilnog društva kojemu je na skrb dana zaštita prirode, koja je do sada bila isključivo pod ingerencijom javnih ustanova za upravljanje ekološkom mrežom, a sada brojne aktivnosti provode kroz projekt MAPA – »Marine Adriatic PArks«.

Krajnji im je cilj, kako su nam u razgovoru kazale magistra prirodnih znanosti Ivana Jurin i Barbara Čolić, magistra ekologije i zaštite prirode i dopredsjednica Društva, grebenima osigurati najviši nivo zaštite i tako ih očuvati kao stanište brojnim biljnim i životinjskim vrstama.

Angažman otočana

Ova zadarska udruga jedan je od ključnih predstavnika civilnog sektora u zaštiti prirode u Hrvatskoj te aktivno surađuje sa sveučilištima, istraživačima, javnim ustanovama i državnim tijelima u nastojanju da se Jadransko more aktivno istražuje, a staništa i vrste, kojima je ono dom, ostanu dobrog stanja očuvanosti.

Iza njih je prva faza u kojoj su napravili dodatna istraživanja podmorja, a uz to, vršena su istraživanja kroz prikupljanje lokalnog ekološkog znanja, a upravo se tim dijelom posla bavila Ivana Jurin koja je i sâma Silbenjanka o koja nam je kazala kako se otok tijekom godina puno promijenio – često nagore.

– Od lokalne smo zajednice, naročito ribara, kroz upitnike saznali vrijedne informacije o stanju ribljeg fonda, trendovima koje oni kroz godine primjećuju, te ponašanju lokalnog stanovništva, ali i posjetitelja, dodala je Čolić.

Krajnji im je cilj, upozoravaju, da se upravljanje, koje dijele s JU »Natura – Jadera«, sustavno proširi na otočane, koji bi bili prvom crtom zaštite grebena.

– Želimo da se područje Silbenskih grebena proglasi zonom stroge zaštite, rekla je Čolić naglasivši kako je pred njima opsežna zadaća pripreme potrebne dokumentacije, kako bi uspjeli doći do stupnja zaštite grebena kojem teže.

Problem plivarica

Na širem silbenskom području Društvo 20.000 milja prisutno je godinama, međutim za djelovanje i nastojanja u pogledu zaštite prirode uvelike se oslanjaju na one koji su sve to pokrenuli, otočane Silbe i Društvo za zaštitu prirodne i kulturne baštine otoka Silbe – »Samotvorac« te im je upravo ta udruga važan partner i potpora u brojnim aktivnostima.

– Tijekom tri protekla mjeseca povremeno sam išla na otok u namjeri da skupimo lokalna znanja i čujemo što oni misle o našim idejama. Želimo znati što se promijenilo u recentnoj povijesti, kako se lovi, kojih vrsta u moru ima i postoji li tradicionalna ribarska zajednica uopće više na otoku. Stari obalni ribolovci u svojim kaićima uspjeli su opstati na otocima. No, veliki su problem plivarice što otočani povezuju s opadanjem ribljeg fonda, upozorila je Jurin.

To su samo neke od informacije koje će, zajedno s kolegama, 8. ožujka, predstaviti otočanima.

– Otočani imaju uvid u ponašanje na moru. Oni su naša produžena ruka i oči na koje računamo na svakom koraku, dodala je Čolić.

– Oko Silbe je more vrlo plitko i prekriveno naseljima posidonije te su mnoga ponašanja vrlo rizična, kao na primjer sidrenje, povlačni ribolovni alati i slično. Zato i jesu na strani naših inicijativa te spremno predlažu mjere kojima bi se pomoglo moru. Vide pad ribljeg fonda za oko jednu trećinu, pojasnila je Jurin.

Mozaik života

Otočani su, ističu, dobra publika za njihove ideje i savjete, a mnoge i sami predlažu. Teži je dio ovog posla doprijeti do brojnih vikendaša i turista koji ljeti dolaze na Silbu.

– Stroga zona zaštita odnosila bi se na grebene – tri otočića koja se nalaze jugoistočno od Silbe. Oni su već u mreži Natura 2.000, kako kopno, tako i podmorje. Nadmorski je dio zaštićen zbog kopnene vegetacije i arheoloških nalazišta te kao važno gnjezdište za kolonije europskog vranca, pojasnila je Čolić.

Podmorje Silbanskih grebena i južnog dijela otoka Silbe predstavlja vrijedno stanište posidonije, koja ovdje tvori izuzetno bogate, guste i još uvijek očuvane livade u kojima je zabilježen velik broj morskih životinja. Posidonija je pokazatelj očuvanosti okoliša te ima važnu ulogu kao sklonište i mrjestilište ribe i hranilište ostalih pridnenih organizama.

– Iznimno je važno da dođe do zaštite najstrože kategorije, ponajprije zbog istraživanja koja jasno upućuju na činjenicu da u mjestima gdje se staništa grebena i posidonije nalaze u mozaiku, isto tako obitava najviše vrsta riba, s većom biomasom. Takva područja oplemenjuju okolno područje, a otok Silba kao takvo je izvrsno stanište ponešto izoliran, zato nas i zabrinjava broj plivarica u okruženju ekološkog područja Natura 2.000. Na području Jadrana, područja nacionalnih i parkova prirode moraju komunicirati te vrstama osiguravati sigurne koridore za migraciju, širenje i razmjenu genetskog materijala, kazala je Čolić.

Osjetljiva staništa

– Od Lastova i Mljeta na jugu dolazi velika rupa nezaštićenog područja, koju će uskoro ispuniti Rt Stupišće na otoku Visu, koji ulazi u mrežu stroge zaštite zahvaljujući naporima JU »More i krš«, ali i lokalne zajednice i udruga na tom području. Dalje se zaštićena područja šire do Kornata i Telašćice. Između njih i Brijuna prazan je prostor, gdje nemamo funkcionalna zaštićena područja pa tako ni zone stroge zaštite i upravo bi uvrštenje Silbenskih grebena u strogi sustav zaštite vrstama omogućilo bolju bioraznolikost i obnovu prelovljenog ribljeg fonda, naglasila je Čolić.

Ukoliko je sustav, dodaje, izložen manjem stupnju stresnih elemenata, koji se promjenom navika i ponašanja mogu anulirati, to će biti otporniji na one elemente na koje se teže ili nikako utječe – klimatske promjene. Samo podmorje Silbenskih grebena, slažu se, predivan je mozaik spužvi, algi, školjkaša, puževa, riba. Potonjih je manje nego što bi znanstvenici voljeli vidjeti što uvelike utječe na opstojnost zajednice koja cijelu svoju povijest ovisi o moru.

Zapravo je malo područja na kojima već nisu pod ljudskim utjecajem, posebice obala koja je na područjima izrazito ugrožena zbog potreba razvija turizma. Morska staništa općenito su osjetljiva na povećanu eutrofikaciju te ih ugrožavaju podmorski ispusti otpadnih voda, dok stanišni tip grebeni posebno ugrožavaju gradnja u obalnom pojasu, betoniranje i niveliranje neravne stjenovite obale te nasipanja da bi se dobile površine pogodne za kupače i drugo.

Nadzorna kamera

Često viđaju strogo zaštićene vrste oko grebena, što potvrđuje da je stanište u zdravom stanju. No, isto tako često nailaze na odbačene ribolovne alatke, najčešće vrše, u koje se ribe i hobotnice često i dalje love.

– Ove godine i sljedeće zato želimo postaviti i nadzornu kameru kojom bismo djelomično imali monitoring nad tim područjem jer velik je problem u cijelom Jadranu i podvodni ribolov, koji nadilazi sportski ili rekreativni ribolov i prelazi u crnu zonu kada se riba prodaje što je ilegalno, istaknula je Čolić, dok je Jurin naglasila kako lokalna zajednica svakako želi vidjeti više nadzora i bolje kontrole potencijalno protuzakonitih aktivnosti oko svog otoka.

– Upravo smo zato kroz anketu željeli saznati kako Silbenjani vide budućnost zaštite prirode Silbe, dodala je.

Ribari su oko mora primijetili nove vrste koje su dosada obitavale u toplijim dijelovima Jadrana. Također, poduži je popis vrsta koje su prije bile česte, a dugo godina nisu viđane.

– Između Silbe i Premude veliko je lovno područje koje je atraktivno plivaricama. Regulacija smanjenja tog pritiska na kanal bio bi velik korak naprijed k boljem stanju zajednice riba. Putnički promet, jednom kada dođe do stroge zaštite grebena, budući da linija ide između otoka i samog grebena, ne bi bio ugrožen, dok bi stroga zaštita postupno ušla u nautičke karte, a zabranio bi se ribolov i eksploatacija mora u toj zoni, obrazložila je Čolić.

– Na Silbi želimo vidjeti ljubitelje prirode, pojedince koji su u harmoniji s njezinim tokovima i koji razumiju koliko je nama važno očuvati ovako vrijedan biser. Izolacija ima određene prednosti jer tko zna kako bi otok, a s tim i podmorje, izgledali da je Silba bliže kopnu, kazala je Jurin.

Pritisak turizma

Kao i na drugim otocima, osim naplavnog otpada, koji već šest godina otočani i njihovi gosti mogu baciti u velike spremnike koje je postavilo upravo Društvo, otočani muku muče s neadekvatnim odlagalištem otpada koje je usred sela i preblizu obali.

– Ono ne može primiti količinu otpada koja se na otoku stvara, posebice ljeti, upozorila je Jurin.

Grad Zadar još uvijek nije ponudio adekvatno rješenje, zbog čega, ističe Jurin, otočanima polako dolazi voda do grla. Biti ovisan o politici koja je daleko od otoka, ističe, donosi mnoge probleme te otočanima onemogućuje da aktivno kroje budućnost svog mjesta.

– Odvoz se smeća od mog djetinjstva do danas malo promijenio. S tim da smo mi stvarali minimalno otpada, dok se danas malo pozornosti posvećuje tom problemu. Kvaliteta života nije se mnogo poboljša i more nas isti problemi kao i prije nekoliko desetljeća. Vodu i dalje nemamo s čime otočani znaju živjeti, ali ljeti to predstavlja problem zbog povećanog broja ljudi. Odvoz otpada je neadekvatan, a bojimo se i kako će daljnji rast turizma utjecati na količine otpadnih voda koje i dalje odlaze u crne jame kao i na većini hrvatskih otoka, upozorila je Jurin.

Dakle, zimi je 300-injak stanovnika, a u ljetnim mjesecima povećava se na oko pet tisuća što značajno opterećuje infrastrukturu.

– Lokalno stanovništvo zato želimo obrazovati kako su ti problemi povezani s morem i očuvanjem morskog okoliša. Isto tako, pružit ćemo im potporu u svim lokalnim inicijativama kojima žele boljitak selu. Svakako je svima u interesu na vrijeme primijetiti problematike u prostoru koje treba hitno sanirati, zaključila je Čolić.

POSIDONIJA – POKAZATELJ OČUVANOSTI

Podmorje Silbanskih grebena i južnog dijela otoka Silbe predstavlja vrijedno stanište posidonije, koja ovdje tvori izuzetno bogate, guste i još uvijek očuvane livade u kojima je zabilježen velik broj morskih životinja. Posidonija je pokazatelj očuvanosti okoliša te ima važnu ulogu kao sklonište i mrjestilište ribe i hranilište ostalih pridnenih organizama