Oproštaj od istaknute povjesničarke i jezikoslovke Vesne Jakić-Cestarić

Zadarska i hrvatska znanstvena i kulturna zajednica oprostili su se od istaknute povjesničarke i jezikoslovke dr. sc. Vesne Jakić-Cestarić koja je 15. veljače preminula u 99. godini života. Tijekom svoje duge karijere ostavila je neizbrisiv trag u hrvatskoj historiografiji i lingvistici, dok će njezina istraživanja zadarske i dalmatinske prošlosti ostati trajno vrijedan doprinos hrvatskoj kulturi i znanosti.

Iskustvo u El Shattu

Jakić-Cestarić rođena je 1926. godine u Kunu na Pelješcu. Od 1944. godine bila je u El Shattu, kompleksu izbjegličkih logora u pustinji u Egiptu u kojem je boravilo više od 30 tisuća evakuiranog stanovništva iz Dalmacije u zbjegu.

Tamo je radila u redakciji Radio Londona, prenosila informacije među tisućama izbjeglica. Onomad je istaknula kako je to iskustvo, usprkos teškim uvjetima, jedno od najvažnijih i najslobodnijih trenutaka u njezinom životu.

Po povratku u domovinu posvetila se znanstvenom radu – diplomirala je 1954. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1977. godine i doktorirala s tezom »Jezični odnosi srednjovjekovnog Zadra u svjetlu osobnih interesa«.

Od 1955. do 1984. godine radila je u Zavodu za povijesne znanosti JAZU u Zadru, od 1978. u zvanju višeg znanstvenog suradnika.

Jakić-Cestarić bila je vodeća stručnjakinja za dijalektologiju, povijest jezika i srednjovjekovnu antroponimiju, s posebnim fokusom na Zadar i njegovu okolicu.

Štoviše, njezin znanstveni opus bio je ključan u dokazivanju dominacije hrvatskog stanovništva u Zadru već krajem 9. i početkom 10. stoljeća, suprotstavljajući se ranijim tezama o romanskoj prevlasti.

Posebnu je pažnju posvetila novigradskom dijalektu, koji ju je još 1955. zaintrigirao svojom izoliranošću i očuvanom čakavskom akcentuacijom. Smatrala je da su povijesne okolnosti, posebice kratkotrajna turska okupacija i brzi povratak stanovništva, ključni faktori očuvanja tog govora.

Njezina povezanost s Ogrankom Matice hrvatske u Zadru bila je neprekinuta sve do smrti. Bila je redovita suradnica »Zadarske revije«, kasnije »Zadarske smotre«, te časopisa Zavoda za povijesne znanosti.

Do posljednjih dana bila je aktivna u tribinama, simpozijima i predstavljanjima knjiga, bilo kao recenzentica ili kao predavačica.

Neizbrisiv trag

Njezin posljednji nastup zabilježen je prošle godine na promociji zbornika posvećenog akademiku Radoslavu Katičiću, a predsjednik Ogranka, profesor Radomir Jurić, istaknuo je kako je ostavila neizbrisiv trag.

– Bila je ugledna hrvatska znanstvenica i jezikoslovka koja je svojim djelovanjem u kulturi i znanosti ostavila neizbrisiv trag u Zadru. Do posljednjeg trenutka bila je izuzetno aktivna članica Ogranka, redovito sudjelujući na brojnim skupovima, simpozijima i seminarima.

Posljednji put nastupila je u Zadru prošle godine, kada smo u našoj dvorani predstavljali zbornik posvećen akademiku Katičiću, u kojem je, uz nekolicinu nas iz Zadra, imala i svoj rad.

Vesela, radosna i bistra do posljednjeg trenutka, njezin odlazak, unatoč visokim godinama, predstavlja veliki gubitak za hrvatsku kulturu i znanost, a osobito za naš Ogranak u Zadru, istaknuo je Jurić, dodajući kako su nemogućnost susreta tijekom posljednjih mjeseci zbog zdravstvenih razloga, nadomještali redovitim telefonskim razgovorima.

Dakle, ni zdravstveni problem nisu Jakić-Cestarić spriječili u njezinom neumornom znanstvenom promišljanju i radu do samoga kraja. Pri tome se, kako navode u Ogranku, vodila sljedećim mislima: »Treba voljeti i zemlju i ljude! Treba voljeti sve, interesirati se za sve, širiti poglede, koristiti i srce i dušu i um.«

Posljednji ispraćaj Vesne Jakić-Cestarić bit će sutra u 13 sati na Gradskom groblju u Zadru.