Foto: MISLAV KLANAC
Neuroplastičnost. Taj naizgled kompliciran pojam odnosi se na predivno svojstvo regeneracije mozga nakon traume. Upravo u tome leži ključ oporavka – fizičkog i psihičkog nakon moždanog udara, koji u Hrvatskoj godišnje pogađa jednu od pet žena. Upravo je moždani udar – tihi ubojica žena bio temom prvog benkovačkog “Dana crvenih haljina”, s kojeg su odaslane važne poruke o prevenciji, ali i oporavku nakon moždanog udara. Ovisi to ponajprije o optimizmu, zdravom životu i zdravim međuljudskim odnosima, koji uvelike poboljšavaju kvalitetu života pojedinca i time smanjuju neke od faktora nastanka moždanog udara, ali i u procesu oporavka pacijentu pomažu da čvrsto ostanu stajati na nogama. Crvena – boja snage, veselja, ljubavi, ali i upozorenja. Primjećujemo ju svakog dana, ali prvog je petka u veljači u prvom planu. Jer, moždani udar svake godine ubije dvostruko više žena nego karcinom dojke, a u Hrvatskoj je među pet najčešćih uzroka smrti.
Savjeti za zdrav mozak
Kampanja “Dan crvene haljine” ima za cilj potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu da obrate posebnu pozornost na srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce. Svaki od troje specijalista, koji su govorili na panelu, iz svog su kuta gledišta i stručnosti dali neke savjete o tome kako zdravije živjeti, paziti na svoj mozak, te ustrajati na dugom putu oporavka nakon moždanog udara. 2004. godine započela je ova važna kampanja zbog podizanja svijesti o moždanom udaru kod žena poradi zdravlja kardiovaskularnog sustava. Njezin simbol – crvena haljina, spaja univerzalni simbol ženstvenosti sa snagom crvene boje.
Profesorica Ivana Tucak Junaković u svom se predavanju fokusirala tako na aktivnosti koje su bitne za očuvanje zdravlja mozga, te ulogu psiho – socijalnih faktora u prevenciji i oporavku od moždanog udara. Kako očuvati zdravlje mozga?, zato je pitanje kojemu se posvetila, upozorivši kako kognitivno starenje mozga i intelektualnih funkcija, jednako ne utječe na sve kognitivne sposobnosti.
– Mozak nije statična struktura i može se strukturalno mijenjati kroz učenje. Upravo mu to omogućuje svojstvo neuroplastičnosti, a kada govorimo o oporavku nakon moždanog udara, omogućuje regeneraciju i povrat izgubljenih funkcija. Zdravi dijelovi mozga tada dijelom mogu preuzeti ulogu oštećenih dijelova mozga. Kognitivne su rezerve zato, naslanjajući se na ovu temu, iznimno važne, jer bolje rezerve utječu na brži oporavak, rezimirala je Tucak Junaković.
“Hakiranje” mozga
Cjeloživotno je učenje jedna od dobrih formi gradnje takvih rezervi. Igranje društvenih igara, križaljke, sudoku i sve aktivnosti koje vježbaju mozak jako su dobre, a jako je važan i utjecaj tjelesne aktivnosti, zbog bolje prokrvljenosti i dovoda krvi do mozga, kao i postojanje kvalitetne društvene mreže i postojanog kruga prijatelja. Kvalitetna druženja smanjuju rizik od demencije, povezana su s boljim pamćenjem i produljuju život.
– Dobra životna higijena, efikasno suočavanje sa stresom i postojanje ventila kojima bi se lako opustili i takozvani kognitivni trening samo su neki od primjera dobrih praksi koje svaki dan možemo primjenjivati, dodala je profesorica. Stres – bolest modernog doba u mnogočemu loše utječe na oporavak od moždanog udara i oporavak živčanih stanica.
– Stres i preopterećenost radnim zadacima ili interpersonalnim odnosima s jedne i izoliranost a druge strane posebice u žena utječu na povećanje rizika od moždanog udara. S njime se treba naučiti bolje nositi, steći kontrolu nad onim što nas opterećuje i naučiti prihvatiti ono što ne možemo promijeniti, zaključila je profesorica psihologije sa Sveučilišta u Zadru Tucak Junaković, dok je jedan od najcjenjenijih domaćih liječnika, koji se u svojoj bogatoj karijeri bavio i neurorehabilitacijom nakon moždanog udara, poručio kako se, osim dijagnosticiranja moždanog udara, “hakiranjem” mozga, kojeg se bildanjem nikada neće izgubiti, puno toga može preokrenuti na bolje. Jer samo se mišići i mozak vježbom i radom mogu održati zdravima.
– Neuropsihijatrijom sam se intenzivno bavio, jer i nakon traume ga se može “zeznuti”. Mozak stalno traži nove putove i istražuje što se u njemu nalazi. U mozgu uvijek možemo naći sporedne putove, zahvaljujući neuroplastičnosti. Upravo su ti sporedni putovi male ulice kojima se kreće ka oporavku, kazao je Bek.
Dan crvenih haljina
Snimio: Mislav Klanac
07.02.2025. 21:00
Olimpijski duh
– Tko preživi moždani udar već je pobjednik. Kad se on dogodi, nakon toga se planira oporavak, s kojim čim prije treba početi. No, nikada nije kasno, jer najvažniji su volja i raspoloženje, te stanje uma – olimpijski duh. Oni koji pobjeđuju i uspiju se oporaviti nakon moždanog udara imaju mentalitet pobjednika. Dnevnik oporavka u takvoj je situaciji jako važan, jer osobi je važno da zna koliko i kako napreduje, ali i nazaduje. Poanta je u kontinuitetu iz toga crpiti motivaciju. Oporavak je izazovan, te mora biti svrsishodan i mjerljiv, stava je Bek. Ova vrijedna inicijativa plod je rada dviju Benkovčanki – Jasminke Knežević i Marije Bešlić, koje su ženama iz manjih i ruralnih sredina željele omogućiti jednak pristup informacijama o moždanom udaru.
– Kada smo se Jasminka i ja ljetos složile oko ovog događaja, skromno smo počele planirati ovo druženje na koje se na kraju odazvalo 225 žena iz 60 mjesta. Sve smo mi heroine naših života. Okupili smo se zato proslaviti život, jer dokle god smo živi nešto možemo nabolje promijeniti, dodala je Bešlić, jer moždani udar u hrvatskoj, kako je upozorila mlada benkovačka liječnica opće medicine Martina Šarić, može utjecati na gubitak skoro svih životnih funkcija. Četvrti je to uzrok smrti u Hrvatskoj, sa više od tri tisuće žrtava. Negativna je vaga na strani žena, jer jedna od pet žena pretrpi moždani udar. Danas smo u 50 posto većoj šansi da obolimo od moždanog udara nego prije 15 – ak godina.
– Stope mortaliteta su u porastu, a ozbiljnije posljedice i lošiji dugotrajniji ishod prijemćiviji je upravo kod žena. Nakon fertilne dobi raste rizik upravo za moždani udar, pojasnila je Šarić, dodavši kako su žene u većem riziku kako zbog posebnih čimbenika, tako i simptoma moždanog udara.
– Zbog njih u žena se moždani udar zato najčešće i kasnije prepoznaje, jer se oni mogu otpisati ili pripisati drugim problemima, zaključila je Šarić.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
SPLIT
Kerum se opet kandidira za gradonačelnika
Županija
kandidat za gradonačelnika
Žunić: Odluku o raspuštanju smatram ishitrenom, ali ne i – konačnom
Zadar
SPEKTAKL
Opera Madama Butterfly na Višnjiku
Županija
LOKALNI IZBORI
Davor Čerkuč napušta stranku Centar i na izbore ide kao nezavisni kandidat za župana
Hrvatska
SABORSKA VEĆINA POSTOJI
Sabor produljio sniženu stopu PDV-a na plin, većina ima 76 ‘ruku’
Nogomet
jednak broj glasova
PRVE IZJAVE Buljat zadovoljan, Sinovčić za ishod izbora krivi hrvatske medije
Zadar
KANDIDAT ZA PREDSJEDNIKA
OPLEO PO ‘ZADARSKOJ DICI’ Sinovčić se obrušio na Vrsaljka: ‘Nije nogom kročio u klub…’
Županija
LOKALNI IZBORI
DOVRŠAVA SE KADROVSKA KRIŽALJKA! Stipe Žunić juriša na Pag, a saljski načelnik ide uz potporu HDZ-a
Zadar & Županija
raskol pred izbore
ŽO HDZ-a raspustio Gradski odbor na Pagu! Razlog je kandidatura Stipe Žunića za gradonačelnika
Nogomet
BULJAT ILI SINOVČIĆ
