Sveučilište prvi put u Điru po gradu - otvorilo vrata laboratorija

Već tradicionalna manifestacija koja tjera zimsku monotoniju, Đir po gradu, ove godine donosi djelić života znanstvenika. U akciju se pravi put uključilo i Sveučilište u Zadru koje u sklopu projekta Blue Connect 2.0., otvara vrata svojih laboratorija kako bi zainteresiralo javnost, a ponajviše djecu za ono što zapravo znanstvenici rade.

Geoprostorne tehnologije

Centar za geoprostorne tehnologije, Enološko – pedološki laboratorij, Laboratorij za istraživanje mora i akvakulturu, Laboratorij za interaktivne sustave i korisničko iskustvo, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju, Zbirka Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru i Nautički i brodostrojarski Transas simulator, ovim povodom u periodu od 9 do 13 sat ugostili su znatiželjne sugrađane i najmlađe željne znanja.

Također, i mi smo iskoristili ovu lijepu priliku za zaviritii u svijet znanstvenika te smo se uputili u Centar za geoprostorne tehnologije gdje su nas dočekali profesori, ali i stolovi ispunjeni vrhunskom opremom koju koriste u svom radu. Malo više o ovoj najmlađoj sastavnici Sveučilišta u Zadru, otkrio je Ivan Marić, voditelj Centra za geoprostorne tehnologije.

– Kroz provedbu znanstveno stručnih i istraživačkih projekta u posljednje četiri godine uspjeli smo nabaviti geoprostorne tehnologije, dakle bespilotne letjelice, laserske senzore, skenere i slično u ukupnoj vrijednosti od 440 tisuća eura. Opremu koristimo za provođenje znanstvenih istraživanja, provođenje stručnih projekata, izvođenje nastave, a osobito terenske na Odjelu za geografiju. Našim studentima nastojimo, uz teorijska, dati i praktična znanja koja im mogu biti korisna za tržište rada, kazao je Marić kojeg smo upitali što je studentima najzanimljivije od priložene opreme.

– Vizualno je možda najzanimljivija Trinity F 90+, dakle hibridna bespilotna letjelica, ili Matrice 600 koji je i najbučniji i ima najveću nosivost. A tu su još i laserski skeneri i multispektralne kamere zato što omogućavaju da prikupite podatke izvan naše vizualne percepcije, kazao je Marić i pokazao nam neke od navedenih.

Suvremeni simulatori

Zatim smo upoznali simulatore Pomorskog odjela Sveučilišta, gdje studenti imaju priliku učiti uz nautički i brodostrojarski simulator.

– Simulatore koristimo u redovnom obrazovanju naših studenata, kao i cjeloživotnom obrazovanju svih pomoraca i onih koji to žele postati. Oprema koju imamo često se koristi, redovito osvježava i zapravo je jedna od suvremenijih koja se može koristiti pri obrazovanju pomoraca. Ovdje imamo takoreći repliku zapovjedničkog mosta na brodu, s vizualizacijom do 180 stupnjeva. U drugoj prostoriji su dodatne stanice za obrazovanje, za elektroničke karte i sustave komunikacije, a u učionici pokraj se trenutačno održava jedan cjeloživotni tečaj i simulator brodske strojarnice s dodatnim stanicama kao što su sustavi za ukrcaj i iskrcaj tereta, tekućih tereta i slično, kazao je zamjenik pročelnika Pomorskog odjela, Mate Barić, dodavši kako je ova oprema i obvezna prema međunarodnim i europskim standardima u obrazovanju pomoraca, a što je oprema bolja to je i atraktivnija studentima koji su odrasli uz tehnologiju.

Navigacija i arheologija

Vinko Pavić, zapovjednik broda s dvadesetogodišnjom karijerom na tankerima i trenutačni asistant na Odjelu, ovom prilikom pokazao nam je simulator na kojem se može učiti uz nekoliko modela brodova i nekoliko svjetskih luka.

– Educiramo pomorce da idu na jedan viši nivo, što se tiče timskog rada, upotrebe simulatora, a konstruiraju se razne simulacije da se njihov nivo znanja poveća, da se pripreme za neke situacije i pripreme da budu dobri zapovjednici jednog dana, kazao nam je Pavić i pokrenuo simulator za nas gdje su postavili situaciju u našem kanalu s gustim pomorskim prometom, najprije na mirnom, a kasnije na olujnom moru. Nakon uspješne misije na moru, zaputili smo se u posjet Zbirci Odjela za arheologiju koja je otvorena 2020. godine, koja je također javnosti predstavila dio svog rada, a učenici 5. razreda OŠ Šime Budinić imali su puno pitanja za voditeljicu Zbirke Filipu Jurković Pešić.

– Zbirka je kronološki postavljena, od najstarijih razdoblja do Novog vijeka. U načelu ona je tu prvenstveno radi naših studenata, a kako bi oni mogli imati doticaj s materijalom i vidjeti o čemu uče. Međutim, volimo i ove prilike kad je otvorena za javnost., kazala je Jurković Pešić.