Izražen prema ESA metodologiji, u skladu s kojom se izvještava i Europska komisija, deficit na razini konsolidirane opće države iznosi 2,6 posto BDP-a. Osim deficita, a s obzirom na ubrzani gospodarski rast, udio javnog duga u BDP-u do kraja godine očekuje se na 58,9 posto.


Time će Hrvatska po prvi put u povijesti biti u situaciji da u potpunosti zadovoljava kriterije iz Maastrichta, imati deficit na razini opće države prema ESA metodologiji ispod 3 posto i javni dug ispod 60 posto BDP-a, kazao je Primorac.




Dodao je da su to prepoznale i rejting agencije koje su Hrvatskoj dodijelile povijesno visok kreditni rejting,  te da je na svima da  taj rejting sada osjete i građani.


Uz zadovoljavanje kriterija iz Maastrichta, Hrvatska trenutno ima ispodprosječno visoko javni dug, na razini EU prosjek je 82,9 posto, a europodručja je 90 posto udjela u BDP-u. I kada se govori o manjku proračuna na razini opće države, čitav niz država ima veće deficite, prosjek EU je 3 posto, i u tom smislu možemo biti ponosi, napomenuo je Primorac.


Govoreći o fiskalnoj politici, poručio je da se očekuje usporavanje gospodarskog rasta u pojedinim državama, vanjskotrgovinskim partnerima, da Vlada to ima u vidu i ostavila je mogućnost intenzivnijeg reagiranja u situaciji eventualnih kriza.


„Hrvatska ima snažnu fiskalnu poziciju i spremna je reagirati , ukoliko to bude potrebno, snažno i u budućim razdobljima”, kazao je.


Predloženim rebalansom državnog proračuna za ovu godinu prihodi se povećavaju za 1,8 milijardi eura u odnosu na izvorni proračun, a rashodi za 976 milijuna eura.


Rebalans je rađen na temelju revidiranih projekcija rasta BDP-a u ovoj godini od 3,6 posto, stopi inflacije od tri posto, prognozi rasta zaposlenosti od tri posto, te projiciranom rastu bruto plaća od 14,7 posto.