Broj se penje na 650 milijuna, odnosno svaka peta, kada se uzmu u obzir “nekontaktni” oblici seksualnog nasilja, poput internetskog ili verbalnog zlostavljanja, izvijestio je UNICEF, u, kako je nazvao, prvom globalnom istraživanju problema.


U izvješću se nadalje kaže da je, premda su djevojčice i žene najteže pogođene, 240 do 310 milijuna dječaka i muškaraca, ili oko 1 od 11, doživjelo silovanje ili seksualni napad u djetinjstvu.




Izvješće je objavljeno uoči inauguralne globalne ministarske konferencije o zaustavljanju nasilja nad djecom u Kolumbiji u studenom. UNICEF je rekao da njegovi nalazi naglašavaju hitnu potrebu za pojačanom globalnom akcijom, uključujući jačanje zakona i pomoć djeci da prepoznaju i prijave seksualno nasilje.


Agencija UN-a ističe da seksualno nasilje prelazi geografske, kulturne i ekonomske granice, ali da supsaharska Afrika ima najveći broj žrtava, 79 milijuna djevojaka i žena, ili 22 posto pogođenih. Slijede istočna i jugoistočna Azija sa 75 milijuna ili osam posto.


U svojim podacima za žene i djevojčice, UNICEF je procijenio da je 73 milijuna, ili devet posto, pogođeno u srednjoj i južnoj Aziji; 68 milijuna, ili 14 posto, u Europi i Sjevernoj Americi; 45 milijuna, ili 18 posto, u Latinskoj Americi i na Karibima te 29 milijuna, ili 15 posto, u sjevernoj Africi i zapadnoj Aziji.


Oceanija, sa šest milijuna, ima najveći broj pogođenih u postotku – 34 posto.


Rizici su veći na područjima sa slabim institucijama, područjima gdje su mirovne snage UN-a ili gdje je velik broj izbjeglica, pokazalo je izvješće.


Izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell nazvala je seksualno nasilje nad djecom “mrljom na našoj moralnoj savjesti”.


“Nanosi duboku i trajnu traumu, često nanesenu od nekoga koga dijete poznaje i kome vjeruje, na mjestima gdje bi se trebalo osjećati sigurno”, istaknula je.


UNICEF je rekao da se većina seksualnog nasilja u djetinjstvu događa tijekom adolescencije, osobito između 14. i 17. godine, a onima koji ga trpe prijeti veći rizik od spolno prenosivih bolesti, zlouporabe supstanci i problema s mentalnim zdravljem.


“Utjecaj se dodatno pogoršava kad djeca odgađaju otkrivanje svojih iskustava (…) ili u potpunosti taje zlostavljanje”, ističe UNICEF.


Rečeno je da je potrebno pojačano ulaganje u prikupljanje podataka kako bi se zahvatio cijeli problem, s obzirom na nedostatne podatke, osobito o iskustvima dječaka.


UNICEF je priopćio da je svoje procjene iskustava djevojčica i žena temeljio na nacionalno reprezentativnim anketama provedenim između 2010. i 2022. u 120 zemalja i područja. Rečeno je da su procjene za dječake i muškarce izvedene iz šireg raspona izvora podataka i da su primijenjene neke neizravne metode.