Foto: ZPA
Nakon nedavno otvorene plesne sezone, Zadarski plesni ansambl nastavlja s predstavom, odnosno plesnom slikovnicom »Kako je Potjeh tražio istinu«. Riječ je o scenskom djelu koje je proizašlo iz višegodišnjeg iskustva ansambla, a pronašlo svoj put do srca kako dječje, tako i odrasle kazališne publike. Predstavom će se ujedno obilježiti i jubilarna 150. godišnjica rođenja jedne od najvažnijih hrvatskih književnica – Ivane Brlić-Mažuranić.
Peta obnova
– U nastavku plesne sezone, nakon gostovanja Krakow Dance Theatra, Zadarski plesni ansambl izvodi svoju predstavu »Kako je Potjeh tražio istinu«, obnovljenu i izvedenu na ovogodišnjem jubilarnom 30. Kazališnom ljetu. Izvest će se u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar tijekom dva dana. Prva izvedba održat će se u ponedjeljak, 30. rujna, u 18 sati, a sljedeći dan, u utorak, 1. listopada, u 11 i 20 sati. Večernji termin otvoren je za građanstvo, dok su dva dnevna termina namijenjena zadarskim osnovnim i srednjim školama, najavila je Sanja Petrovski.
Predstava »Kako je Potjeh tražio istinu«, nastala u koprodukciji Zadarskog plesnog ansambla i Hrvatskog narodnog kazališta Zadar, jedna je od najvažnijih produkcija ovog ansambla.
– Riječ je o petoj obnovi predstave koju Ansambl realizira tijekom dvadeset godina, a temelji se na poznatoj bajci Ivane Brlić-Mažuranić, čiju 150. godišnjicu rođenja obilježavamo ove godine. Praizvedba predstave »Kako je Potjeh tražio istinu« održana je 2005. godine, a od tada se, uz razne preinake, izvodila uz duž i poprijeko Lijepe naše, što ju je učinilo najizvođenijim djelom Zadarskog plesnog ansambla. Naime, generacije plesača su prošle kroz brojne, osebujne uloge koje ova predstava nudi, te su s njom nastupali na mnogim pozornicama diljem Hrvatske, uključujući Međunarodni dječji festival u Šibeniku i Festival bajke u Ogulinu. Značajna je jer spaja tradiciju i suvremeni pristup umjetnosti. Osim toga, aktivno doprinosi razvoju publike, profesionalizaciji te decentralizaciji plesne scene u Hrvatskoj, apostrofirala je Petrovski.
Istaknuta književnica
Ivana Brlić-Mažuranić, rođena u Ogulinu 18. travnja 1874., a preminula 21. rujna 1938. godine u Zagrebu, bila je istaknuta hrvatska književnica, prepoznata i u svijetu kao jedna od najvažnijih spisateljica za djecu. Potječe iz poznate ugledne intelektualne građanske obitelji, a zahvaljujući svom neprikosnovenom talentu i širokoj erudiciji, dva puta je bila predlagana za Nobelovu nagradu za književnost. Kako ističe Petrovski, kritičari smatraju da je njezino krunsko djelo zbirka pripovjedaka »Priče iz davnina«, objavljena 1916. godine.
– Djelo sadrži motive mitološke mudrosti običnog svijeta, inspirirane slavenskom mitologijom. Likovi poput Kosjenke, Regoča, Stribora, Jaglenca, Rutvice, Palunka, Vjesta, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića i Bjesomara utjelovljuju ljudske moralne osobine i osjećaje, od vjernosti, ljubavi i dobrote do nestalnosti i slabosti. Kada je 1924. godine u Engleskoj izašao prijevod njezine knjige »Priče iz davnina« pod naslovom »Croatian Tales of Long Ago«, o njemu je pisano u tridesetak uglednih engleskih revija i časopisa. »Daily Dispatch« naziva Ivanu Brlić-Mažuranić hrvatskim Andersenom, dok »Church Times« ističe da priče izražavaju etički genij Hrvata koji će očarati ne samo djecu, već i starijima pružiti uvid u dušu jednog malo poznatog Naroda, navodi Petrovski, osvrćući se na predstavu »Kako je Potjeh tražio istinu«.
Arhetipski motivi
– Koncept, kostimografiju i scenografiju potpisuje Marija Šarić Ban, a predstava ujedno predstavlja istraživački projekt i javnu prezentaciju njezina umjetničkog doktorskog rada pod nazivom »Sinergija kazališnog kostima i scenskog prostora« na poslijediplomskom studiju Slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, rekla je Petrovski.
Tradicijom nadahnuta pripovijetka o čestitom i naivnom Potjehu, u adaptaciji tandema Šarić Ban – Petrovski, smješta se glazbom i kostimom u ambijent Dalmatinske zagore. Mažuranićkino istraživanje mitologije za autorice ove predstave, redateljicu Mariju Šarić Ban i koreografkinju Sanju Petrovski, predstavlja istinsku inspiraciju.
– Arhetipski motivi vječne borbe dobra i zla, kroz slike iz drevnih mitova, pripovijedaju o sudbini običnih ljudi. Glazba Mojmira Novakovića organski se uklopila u tkanje ove duboko moralne priče. Svijet Ivane Brlić-Mažuranić obiluje bogatom maštovitošću i fantastičnim likovima u magičnim svjetovima, koji su u ovoj plesnoj slikovnici, kroz medij plesa i kazališta, dramaturški strukturirani u dvanaest scena, linearno prate originalnu priču i zadržavaju njezin arhaični stil, dok istovremeno naglašavaju čaroliju scenskog zbivanja, kazala je Petrovski, dodajući kako predstava traje pedeset i pet minuta, a u njoj sudjeluje dvadeset izvođača, što glumaca, što plesača.
Rad Zadarskog plesnog ansambla vezanog uz ovu predstavu potpomognut je sredstvima Grada Zadra i Zaklade Kultura nova.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
potpore nisu dovoljne
Kako zaustaviti odumiranje Hrvata? Stručnjaci upozoravaju
Ostali sportovi
odlična vožnja
Samuel Kolega sedmi nakon prve vožnje slaloma u Gurglu
Svijet
kolaps civilizacije
Humanitarna kriza u Sudanu teža od Ukrajine, Gaze i Somalije – zajedno
Crna Kronika
strava u slavoniji
Nasred ulice izboden muškarac, preminuo u bolnici
Gastro
druga razina okusa
Vaši muffini će uz ovaj tajni sastojak biti još finiji
Zadar
tužna vijest
Preminuo ugledni zadarski otorinolaringolog dr. Zlatko Matulić
Zadar
đir po poluotoku
[FOTO] Sunčana jesenska subota izmamila Zadrane u šetnju
Zadar
danas prosvjed
Zadranka Jasminka Adžić Sikirić: ‘Brutalni porezni udar pomest će mnoge male iznajmljivače’
Scena
PJEVAČICA
Severina bez dlake na jeziku: ‘Volim sve narode, ali ne volim svaku vlast. Rekli su mi ako uđem u HDZ…’
Zadar
TREND ILI POTREBA