Viškom proglašeno 20 učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama u Zadarskoj županiji

Prije početka nove školske godine organizacijskim je viškom proglašeno 20 učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama u Zadarskoj županiji. Iako bi, prema zakonu, svi oni trebali biti preraspoređeni u neku od obrazovnih ustanova u kojima se ukaže potreba, u praksi to često ne izgleda tako pa se učitelj ili nastavnik koji je zaposlen na neodređeno, možda i s 30-ak godina radnog staža te tobože zaštićen kolektivnim ugovorom – u trenu može naći na cesti jer ravnatelje nitko i ništa ne obvezuje da zaposle one koji su u drugim školama proglašeni viškom.

Primjera radi, od devet organizacijskih viškova iz razredne nastave, koji su 4. rujna na sjednici županijskog Povjerenstva za viškove i manjkove upućeni u druge škole, sedam ih je odbijeno. U predmetnoj nastavi od četiri nastavnika »viška« tri su odbijena, a jedna se škola još nije očitovala.

Povjerenstvo za viškove

– Ako škola iskaže potrebu za zaposlenikom, a koji se nalazi na našoj listi tehnološkog viška, on se obvezno upućuje u tu školu, ali pošto škola nije u obvezi primiti takvog zaposlenika, najčešće isti ne bude zbrinut, sažima Ivan Šimunić, županijski pročelnik za obrazovanje, kulturu i šport.

Naime, iako se zapošljavanje u školskim ustanovama provodi sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, pročelnik pojašnjava da svaka škola za sebe – prema Zakonu – donosi Pravilnik o načinu i postupku zapošljavanja te vrednovanja kandidata.

– Osnovne škole u Zadarskoj županiji pred početak školske godine 2024./25. prijavile su devet organizacijskih viškova iz razredne nastave te šest organizacijskih viškova iz predmetne nastave, govori pročelnik Šimunić. Tome treba pridodati i postojećih šest organizacijskih viškova iz prethodne školske godine, koji nisu vratili izgubljenu satnicu te se također nalaze u evidenciji. Kod srednjih škola, a prema postojećoj evidenciji zaposlenika, ove je školske godine petero nastavnika proglašeno tehnološkim viškom (četvero u dijelu satnice te jedan u punoj satnici), a prošle školske godine tehnološkim ih je viškom proglašeno troje (u dijelu satnice).

Upućivanje učitelja i nastavnika s liste tehnološkog viška odrađuju se tijekom cijele školske godine, a pred njezin početak, na sjednici županijskog Povjerenstva za viškove i manjkove održanoj 4. rujna, devet organizacijskih viškova iz razredne nastave upućeno je na prijave »na neodređeno« – dvije su prihvaćene, sedam odbijeno. Od četiri organizacijska viška iz predmetne nastave tri su odbijene, a za jednu se škola još nije očitovala. Što se nepunih normi tiče – dvije uputnice su odbile upućene osobe, četiri su odbijene, pet uputnica je prihvaćeno i za jednu se škola još nije očitovala.

Već na sljedećoj sjednici Povjerenstvo je šest od ukupno sedam odbijenih viškova iz razredne nastave ponovno uputilo na prijave potreba »na određeno«, no još uvijek, kako kazuje Šimunić, čekaju očitovanja škola.

Sebastijan Troskot, voditelj područnog ureda sindikata Preporod u Splitu, Foto: J. GALOIC/PIXSELL

Odbijenica ravnatelja

Iako je jedan od potencijalnih problema to što se sve ljude koji su proglašeni organizacijskim viškom nema gdje zbrinuti – odnosno ako broj »viškova« nadmašuje broj slobodnih radnih mjesta – mnogo je veći problem, objašnjavaju u Sindikatu Preporod, kada ravnatelj neke škole odbije primiti višak koji mu je upućen od strane županijskog Povjerenstva.

Iako se u takvoj situaciji »viškovi« mogu žaliti državnom Povjerenstvu koje funkcionira pri Ministarstvu, voditelj Područnog ureda u Splitu Sebastijan Troskot ističe da se ne sjeća da je državno povjerenstvo ikome uspjelo pomoći i riješiti status.

– Iz svog dosadašnjeg iskustva ipak mogu reći da većina tih ljudi bude zbrinuta, ako ne odmah, onda s vremenom. No, treba istaknuti da stalno imamo prigovore od onih koji ostanu nezbrinuti neko vrijeme te naročito onih koje neki ravnatelji odbiju. Takve prigovore imamo stalno i to je zaista nešto što predstavlja velik problem.

Najveći je problem, ističe Troskot, to što županijska povjerenstva nemaju ovlasti da natjeraju ravnatelja da primi višak. Zbog toga ocjenjuje da bi se pri raspoređivanju viškova trebali prije svega voditi kriterijima koji se navode u Zakonu o radu, a koji definiraju da se kod utvrđivanja viška mora voditi računa o godinama života osoba, godinama radnog staža i o broju uzdržavanih članova obitelji.

– Ako mi to prepustimo ravnateljima, pogotovo tim i takvim ravnateljima koji imaju namjeru ne primiti višak, onda će svaka škola voditi svoju politiku i neki koji to žele i dalje će se moći izvlačiti na svoje vlastite pravilnike. Na temelju dosadašnje prakse, ja nisam vidio da postoji neki mehanizam s kojim bi to povjerenstvo koje raspoređuje viškove prisililo ravnatelje da zaposle višak, kaže Troskot.

Tema i na prosvjedu

Upravo je to jedan od problema čije će rješenje sindikalisti iz Preporoda tražiti u petak na prosvjedu pred Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih. Prosvjed zbog zatvorenih pregovora o granskim kolektivnim ugovorima planirali su održati sa Sindikatom znanosti i visokog obrazovanja, no oni su na koncu odustali jer su nakon najave prosvjeda od Vlade dobili termin za nastavak pregovora. Međutim, sindikat Preporod nije dobio termin pregovora, pa oni od prosvjeda ne odustaju, a jedan od niza problema koji sudjelovanjem u pregovorima žele riješiti je upravo raspoređivanje tehnoloških višaka.

Naime, u Preporodu već niz godina iskazuju nezadovoljstvo zbog sastava županijskih povjerenstava za viškove i manjkove. Ne samo da je broj članova u povjerenstvima paran, nego u njima sjede po dva predstavnika županije i dva predstavnika većinskog sindikata na razini države (Sindikat hrvatskih učitelja). Međutim u nekim je županijama Preporod većinski sindikat po broju članova, primjerice u Međimurju, u Dubrovačkoj-neretvanskoj županiji ili gradu Zagrebu. No i u tim županijama članovi povjerenstva su članovi većinskog sindikata s razine države, a ne s razine županije.

– Mi smatramo da bi naš predstavnik, iz sindikata Preporod, trebao imati mjesto u županijskim povjerenstvima. To je nešto na čemu ćemo mi inzistirati, pogotovo sada kada smo postali reprezentativan sindikat za osnovne i za srednje škole, kazuje Troskot.

Manje djece, manje učitelja

Iz godine u godinu smanjuje se broj učenika – s početkom nove školske godine u Zadarskoj je županiji broj razrednih odjeljenja u osnovnim školama smanjen za čak 22 – s 818 na 796, a samo u Zadru prvi je razred upisano 129 učenika manje nego lani.

– Na području grada Zadra evidentan je manji broj učenika u odnosu na prošlu školsku godinu – 129 učenika manje upisanih u prvi razred osnovne škole, pa je samim tim i došlo do smanjenja broja razrednih odjela u osnovnim školama. I u školama na ostalom području Županije primjećuje se pad broja djece upisane u prvi razred osnovne škole, pa su sukladno Pravilniku o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi formirani kombinirani razredni odjeli (dvorazredni, trorazredni ili četverorazredni kombinirani razredni odjeli), pojašnjava Šimunić.

Naime, spomenutim Pravilnikom definira se način formiranja razrednih odjela za što je prvenstveno bitan broj djece koja se upisuju i pohađaju školu. Nadalje, kao bitan element pri formiranju razrednih odjela i broja učenika u tom odjelu Šimunić ističe i broj učenika koji imaju poteškoće, odnosno učenika kojima je rješenjem određen primjereni program obrazovanja.

Kvaka 22

To što je županijsko Povjerenstvo za viškove i manjkove nekog učitelja ili nastavnika uputilo da se javi u drugu školu u kojoj fali zaposlenika, ne znači da će ih ondje ravnatelj zaposliti. Doduše, po zakonu se ne smije raspisati natječaj za radno mjesto dok god postoje neraspoređeni viškovi, ali ravnatelji istovremeno imaju pravo zaposliti koga god žele, bez natječaja, na rok od 60 dana. Kada istekne taj rok, ravnatelj ima pravo raspisati natječaj i na njega se mogu javiti i oni koji su proglašeni tehnološkim viškom, ali pri zapošljavanju nemaju nikakvu prednost.