Rat, energetska kriza i inflacija obilježili 2022. godinu

Svijet koji se protekle dvije godine borio s nepoznatim neprijateljem – virusom, u ovoj se našao na ‘poznatom terenu’ – suočen s ratovima, energetskom krizom i inflacijom. Putin je napao Ukrajinu, u Iranu i u Americi ustale su žene u borbi za svoja prava. Britanija je izgubila kraljicu, a nogomet kralja.

Nakon što je zapad tjednima uvjeravao da mu je vojska na granici samo zbog vojne vježbe, ruski predsjednik Vladimir Putin napao je Ukrajinu, tobože da je “demilitarizira i denacificira”.

Tisuće mrtvih na obje strane, milijuni izbjeglih Ukrajinaca, međunarodne sankcije bez presedana, globalna energetska kriza, galopirajući rast cijena i inflacija posljedice su najveće invazije u Europi od Drugog svjetskog rata.

Britanci su se krajem godine tugovali za Elizabetom II., jedinom vladaricom koju je velika većina njih uopće imala za života. Malo tko je, međutim, tugovao za kratkotrajnom premijerkom Lizz Truss koja je nastavila ‘noćnu moru’ u Downing Streetu, gdje se stanari mijenjaju, njih petero u posljednjih šest godina, kao na pokretnoj traci.

U Americi je masovne prosvjede izazvala šokantna odluka Vrhovnog suda da poništi presudu iz slučaja “Roe vs Wade” i time ukine pravo na pobačaj na saveznoj razini, a u Iranu su ljudi izlazili na ulice ogorčeni smrću Mahse Amini, djevojke koju su vlasti nasmrt pretukle jer nije bila ‘propisno’ odjevena.

Specijalna operacija 

“Zapad histerizira”, odgovarao je Putin na optužbe da planira napasti Ukrajinu pošto je mjesecima na granici gomilao vojsku. Demantirao je sam sebe 24. veljače pokretanjem invazije na jugozapadnog susjeda koja je ubrzo imala posljedice za Ukrajinu, Europu, ali i cijeli svijet – izbjegličku krizu, porast cijena i energetsku nestabilnost.

Putin je svoj čin nazvao “specijalnom vojnom operacijom”. Rusi su na početku došli do ruba Kijeva, ali su Ukrajinci ubrzo, kako im je više stizala izdašna međunarodna pomoć u oružju, ozbiljno uzdrmali premoćnu rusku vojsku.

Ukrajina je za koji mjesec prisilila ruske snage da se fokusiraju samo na na istok i jug zemlje. Povlačenjem ruskih vojnika iz oslobođenih dijelova Ukrajine, razotkrivao se sav užas rata. Otkrivene su masovne grobnice sa stotinama civila u Buči, Izjumu i Limanu.

Ruske snage zauzele su još u ožujku najveću europsku nuklearnu elektranu Zaporižju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, osoba godine časopisa Time, tada je optužio Moskvu da želi “ponoviti” katastrofu u Černobilu. Za granatiranje nuklearke u središtu Ukrajine međusobno su se optuživale obje strane u sukobu.

Mariupolj, strateški važan lučki grad na istoku, pao je u ruske ruke u svibnju nakon gotovo tri mjeseca ukrajinskog otpora. Ispod čeličane Azovstalj, posljednjeg uporišta u gradu, tjednima su se skrivale nadjačane ukrajinske snage i civili.

Ondje je zarobljen i hrvatski državljanin Vjekoslav Prebeg, kojega su proruske vlasti optužile da je ukrajinski plaćenik i prijetila mu je smrtna kazna. Razmijenjen je u rujnu uz posredništvo Saudijske Arabije i vratio se u Hrvatsku.

Ukrajinske snage uspjele su u velikoj protuofenzivi u rujnu osloboditi dijelove teritorija na sjeveroistoku i jugu, a posebno je važno oslobađanje južnog grada Hersona nakon višemjesečne ruske okupacije.

Putin je najesen pripojio još četiri ukrajinske regije – Doneck, Luhansk, Herson i Zaporižju, što je zapad osudio. Anektirane regije, koje Moskva ne kontrolira u potpunosti, pod zaštitom su ruskog nuklearnog arsenala, a Putin je upozorio da će Rusija biti spremna iskoristiti nuklearno oružje za obranu “teritorijalne cjelovitosti” Rusije, bude li potrebe.

Suočeni s vojnim neuspjesima i ne naročito uspješnom mobilizacijom rezervista koji su radije bježali u inozemstvo, Rusi su potkraj godine počeli nemilosrdno raketirati civilnu i energetsku infrastrukturu Kijeva i drugih ukrajinskih gradova.

Sankcije 

Uz rat u Ukrajini, vodi se ekonomski, energetski i medijski rat, a zapad u tome nipošto nije promatrač.

Ruska invazija na Ukrajinu prouzročila je neviđeni val zapadnih sankcija – uveden je embargo na uvoz ruske nafte, neke ruske i bjeloruske banke izbačene su iz SWIFT-a, sankcionirani su mnogi oligarsi.

Ograničenje cijena ruske nafte od 60 dolara po barelu oko kojeg su se dogovorili EU, G7 i Australija, kao i embargo na uvoz ruske nafte u EU na snazi je od 5. prosinca.

Moskva je u odgovoru na sankcije smanjila isporuku plina Europi koja se nastoji što prije osloboditi ovisnosti o ruskim energentima.

Ruskim javnim televizijama Russia Today i Sputnik zabranjeno je emitiranje u Europi, a zapadni mediji poput britanskog BBC-a, njemačkih ZDF-a i ARD-a, talijanskog RAI-a, američkog CNN-a i drugih obustavili su izvještavanje iz Rusije zbog kontroverznog zakona o širenju lažnih informacija o ratu u Ukrajini.

Zapadne tvrtke i korporacije poput Applea, Googlea, Twittera, brodskih kompanija MSC i Maersk, kao i American Express, Visa, Mastercard, Paypal i druge odlučile su bojkotirati Rusiju.

Vojna pomoć i savezništva

Pomoć SAD-a Ukrajini prešla je 19 milijarda američkih dolara. Washington je Kijevu isporučio moćnu vojnu opremu – raketne sustave dugog dometa HIMARS i raketne sustave NASAMS. SAD planira poslati Ukrajini i Patriot, jedan od najnaprednijih američkih sustava protuzračne obrane.

Moćno oružje Ukrajincima su isporučili i Britanija, Francuska, Njemačka i druge zapadne zemlje.

EU je pokrenula misiju za vojnu potporu Ukrajini (EUMAM), a cilj je pripremiti početnih 15.000 ukrajinskih vojnika za bojno polje.

Na ruskoj strani je, pak, jedino Bjelorusija. Kina je ostala suzdržana, a Finska i Švedska odbacile su neutralnost i zatražile prijem u NATO.

Turska je uz UN bila posrednik sporazuma o izvozu žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka kako bi se ublažila globalna kriza s hranom. Ankara nije sankcionirala Rusiju, ali je pozvala na okončanje rata i pomogla je Ukrajini vojno i humanitarno.

Srbija, kandidatkinja za članstvo u Uniji, odbija nametnuti sankcije Rusiji unatoč višemjesečnim pritiscima da uskladi svoju vanjsku politiku s EU-om.

70 godina i 44 dana

Jedina vladarica u životima velike većine Britanaca i jedna od najprepoznatljivijih osoba u svijetu, britanska kraljica Elizabeta umrla je 8. rujna, nakon 70 godina na prijestolju. Kraljicu s najduljom vladavinom u britanskoj povijesti naslijedio je princ koji je krunu najdulje čekao, njezin 73-godišnji sin Charles, koji je majčinom smrću postao kralj Karlo III.

Nijedan vladar prije nje nije proslavio platinasti jubilej, nijedan nije bio čvršći stup britanske monarhije i ni za jednim Britanci nisu toliko tugovali, čekajući danju i noću strpljivo u nepreglednom kilometarskom redu da joj odaju počast u Wesminsteru.

U svojoj je vladavini ispratila je 14 britanskih premijera i samo dva dana prije smrti imenovala petnaestu, Lizz Truss, koja će, pak, u povijest ući po neslavnom rekordu, mandatu ‘kratkom’ 44 dana.

U Downing Streetu ove godine je stolovalo troje premijera. Boris Johnson povukao se nakon niza skandala, slijedilo je šest kaotičnih tjedna Liz Truss i ekspeditivna ostavka nakon potpuno promašene porezne politike koja je potresla financijska tržišta.

Rishi Sunak (42) postao je krajem listopada prvi hinduistički premijer Ujedinjenog Kraljevstva, prvi azijskog podrijetla i najmlađi u više od 200 godina.

Iranke se opiru 

Kurdkinja Mahsa Amini (22) umrla je 16. rujna u bolnici u Teheranu, tri dana nakon što ju je iranska moralna policija uhitila zbog “nepropisnog nošenja hidžaba”.

Iranske vlasti opisale su njezinu smrt kao “nesretni slučaj”, ali svjedoci su optužili policiju za brutalno premlaćivanje mlade žene.

Njezina smrt pokrenula je najveće protuvladine prosvjede od islamske revolucije 1979. godine. U nasilnom gušenju prosvjeda ubijene su stotine ljudi, a tisuće ih je uhićeno.

Na ulicama iranskih, ali i drugih gradova diljem svijeta uzvikivalo se: “Žene, život i sloboda”, a društvene mreže preplavile su objave žena i djevojaka kako prosvjedujući režu dugu kosu.

Iako su se pojavili napisi da je iranska moralna policija raspuštena, iranske vlasti nisu to službeno potvrdile, a lokalni su mediji demantirali pisanja stranih.

Pravo na pobačaj

Američki Vrhovni sud poništio je u lipnju presudu Roe vs. Wade iz 1973. godine kojom se na saveznoj razini jamčilo pravo ženama na pobačaj.

Pobjeda je to američkih konzervativaca, ali snažan udarac za ženska i ljudska prava u Sjedinjenim Državama.

Demokratski predsjednik Joe Biden opisao je odluku Vrhovnog suda “tragičnom pogreškom”, a žene su izrazile nezadovoljstvo na ulicama američkih gradova.

Savezna država Missouri prva je gotovo u potpunosti zabranila pobačaj nakon poništenja povijesne presude. Pobačaj je potom zabranjen u najmanje 13 američkih saveznih država, uključujući Tennessee, Teksas i Idaho gdje su na vlasti republikanci, dok su birači Michigana, Kalifornije i Vermonta podržali zaštitu prava na pobačaj u studenome.

Lijevo i desno

Krajnja desnica pobijedila je na izborima u Italiji i iznjedrila prvu talijansku premijerku – Giorgiu Meloni koja se u prošlosti divila fašističkom diktatoru Benitu Mussoliniju, ali se danas nastoji ograditi od fašizma.

Stranka Likud Benjamina Netanyahua i njegovi krajnje desni saveznici pobijedili su na izborima u Izraelu 1. studenoga.

Južna Amerika, međutim, ponovo skreće ulijevo. Brazilski ljevičar Luiz Inacio Lula da Silva vratio se u predsjednički ured pobjedom nad konzervativcem Jairom Bolsonarom. Ljevica je po prvi put na vlasti u Kolumbiji, a to joj je pošlo za rukom i u Hondurasu.

U Americi je na iznenađenje mnogih izostao plavi val. Republikanci na tzv. ‘midterm’ izborima uspjeli osvojiti Zastupnički dom Kongresa, ali je u rukama demokrata ostao Senat.

Kineski predsjednik Xi Jinping osigurao si je u međuvremenu treći mandat na čelu Kine i učvrstio poziciju najmoćnijeg čelnika nacije od Mao Zedonga.

Pandemija jenjava, osim u Kini

Dobra je vijest da se svijet u ovoj godini u najvećoj mjeri uspio osloboditi covida. WHO najavljuje da bi 2023. mogao proglasiti kraj pandemije.

Suprotno je u Kini. Tamošnjem stanovništvu dozlogrdila je politika ‘nula covida’ i počeli su krajem godine prosvjedovati protiv strogih mjera ograničenja, u najvećem izazovu za partiju od krvavo ugušenih prodemokratskih demonstracija na pekinškom trgu Tiananmenu 1989. godine.  Pod pritiskom masovnih prosvjeda, vlasti od prosinca ublažavaju mjere, ali je porastao broj zaraženih.

Epidemija majmunskih boginja, koje su preimenovane u ‘mpox’ kako bi se izbjegle rasističke konotacije, uspješno je stavljena pod kontrolu, a već neko vrijeme nema ni slučajeva ebole, pohvalio se WHO u prosincu.

Toplotni udari i ciklonske bombe

Dijelovi Europe, sjeverna Afrika, dijelovi Arktika i Antarktike, Kina i Sjedinjene Države bili su ove godine žrtve toplinskog vala, a temperature na zapadu Europe prelazile su ljetos 40 Celzijevih stupnjeva.

Vatrogasci su se borili sa šumskim požarima u Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj i Maroku, a razorne poplave pogodile su Pakistan i Nigeriju.

Ekstremna zima stigla je u u SAD i Kanadu uoči Božića. Takozvana ciklonska bomba, snježna mećava praćena iznimno niskim temperaturama usmrtila je 71 osobu, najviše na sjeveroistoku Amerike. Otkazano je više od 10.000 letova u vrlo prometnoj predbožićnoj sezoni.

Ekstremne vremenske prilike, nekoć rijetke, polako postaju pravilo zbog klimatskih promjena. Zemlje su na ovogodišnjem UN-ovom klimatskom samitu COP27 u Egiptu uspjele dogovoriti samo stvaranje namjenskog fonda za financiranje klimatskih šteta koje su već pretrpjele “posebno ranjive zemlje”.

NASA ‘obranila’ Zemlju i vratila se na Mjesec

Sonda DART koju je američka svemirska agencija NASA u rujnu hotimice ‘zabila’ u asteroid, uspjela ga je u listopadu pomaknuti iz njegove orbite i time obavila svoju misiju – promijenila je putanju nebeskog tijela kako bi u budućnosti, ako zatreba, spasila Zemlju.

Američka svemirska letjelica Orion uspješno je 11. prosinca sletjela u Pacifik nakon više od 25 dana provedenih u svemiru i lunarnoj orbiti. Dio je to misije Artemis kojom Amerikanci obnavljaju istraživanje Mjeseca.

Američki multimilijarder Elon Musk, vlasnik svemirske agencije Space X, ove se godine više bavio društvenim mrežama i nakon mnogo peripetija kupio Twitter za rekordne 44 milijarde dolara.

Zemlja je, pak, 15. studenoga premašila osam milijardi stanovnika.

Glumcu Willu Smithu nisu se svidjele šale voditelja Oscara Chrisa Rocka na račun njegove supruge Jade Pinkett pa mu je pred globalnim auditorijem zalijepio šamar. Rock je to stoički podnio, ali je Smithov potez uzdrmao svijet zabave i izazvao masovna zgražanja i osude. Jednako kao i divljenje koje je Kanye West na društvenim mrežama iskazao Hitleru i nacistima, što ga je već koštalo nekoliko unosnih ugovora.

Rei Pele

Nakon što je prije dvije godine umro ‘bog’ nogometa Maradona, dva dana prije kraja ove umro je i njegov kralj – Pele, vjerojatno najbolji nogometaš u povijesti. Brazilski nacionalni junak, jedini igrač koji je triput bio svjetski prvak, globalna ikona i najveći promicatelj najvažnije sporedne stvari na svijetu u vrijeme kad je to bio ‘samo sport, podlegao je raku debelog crijeva.

Krajem kolovoza umro je Mihail Gorbačov, posljednji sovjetski lider i jedan od najvažnijih ljudi u drugom dijelu 20. stoljeća. Dobitnik Nobela za mir, imao je ključnu ulogu u mirnom okončanju hladnog rata i spuštanju željezne zavjese, ali nije uspio spriječiti raspad SSSR-a.

Bivši japanski premijer Shinzo Abe ubijen je na predizbornom skupu u srpnju, umrla je i bivša američka državna tajnica Madeleine Albright te bivši kineski predsjednik Jiang Zemin i graditelj sjevernoirskog mira David Trimble.

Svijet su napustili i poznati filmski mafijaši James Caan (Kum) i Ray Liotta (Dobri momci), legendarni Sydney Poitier, svestrani William Hurt, nenadmašna Olivia Newton-John, Škot Robbie Coltrane (Hagrid iz filmova o Harryju Potteru) i europske glumačke muze Monica Vitti i Irene Papas.

Umrli su i pionir rocka i njegov najbrži pijanist Jerry Lee Lewis, koji je u istoj godini objavio dvije pjesme koje su ga definirale – “Whole Lotta Shakin’ Goin’ On” i “Great Balls of Fire” i slavni grčki skladatelj Vangelis, autor “Vatrenih kočija”.

Doris Kujek