Tradicionalna poljoprivredna proizvodnja je na izdisaju

Na odlasku je još jedna godina. Galopirajuća inflacija, rat u Ukrajini i pad potrošnje ostavili su značajan pečat na cjelokupnu poljoprivredu. Ulaganja u proizvodnju porasla su nekoliko puta i većini poljoprivrednika bilo je nemoguće sve financirati.

Klimatske promjene sve više ubiru danak. Klimatski ekstremi pogađaju poljoprivredna područja nanoseći neprocjenjive štete u najosjetljivijem vremenu vegetacije. Klimatski ekstremi ne pogađaju samo uži areal, već gotovo cijeli kontinent i vrijeme je da se njihov negativni utjecaj smanji, jer nemoguće ih je zaustaviti.

Protiv klimatskih ekstrema borba je duga i teška. Njima treba prilagoditi život ljudi, biljaka i životinja. Postavlja se pitanje što to znači za poljoprivredu. Treba prilagoditi agrotehničke mjere novonastalim uvjetima. Lako je to za reći, ali teško za učiniti, jer zahtijeva vrijeme, financije i znanje.

Na prvom mjestu je, dakako, čovjek poljoprivrednik, a njega ima svakom danom sve manje. Vidljivo je to po napuštenim selima u ravničarskim krajevima, neobrađenoj i zapuštenoj ravnokotarskoj zemlji, praznim stajama, svinjcima, a i kokošinjcima.

Suša i visoke temperature

Odlazeća godina ostati će u sjećanju po dugim razdobljima bez kiše i ljetnim visokim temperaturama. Sušni period započeo je još tijekom zime, da bi svoj vrhunac dosegnuo tijekom ljeta. Obilna kiša koja je pala tijekom rujna ne samo da je spasila poljoprivrednike, već je pojedinim poljoprivrednim kulturama osigurala bogat i kvalitetan urod.

U takvoj hirovitoj godini najlošije su prošli ratari i povrćari, dok su se voćari i vinogradari provukli s prosječnim prinosima, a maslinari su se radovali bogatom urodu. Berba maslina tek se ovih dana privodi kraju, što se ne pamti dugi niz godina. Nakon ljetne suše i smežuravanja plodova maslina je s prvim rujanskim kišama sve nadoknadila i bogato urodila kvalitetnim plodovima.

Ali nije bilo kod maslina sve idealno. Pojedine sorte nisu se uspjele othrvati suši, a tu je prednjačila Istarska bjelica. Posljedica ovogodišnje dugotrajne suše sigurno će se odraziti na urod u sljedećoj godini na svim maslinama koje nisu navodnjavane.

Suša je smanjila urod, ali i kakvoću grožđa, pogotovo na plitkim skeletnim tlima gdje nije bilo moguće navodnjavati. Ono što je urodilo i nije stradalo bilo je odlične kvalitete, tako da ravnokotarska vina koja su se pozicionirala na vinskim kartama ne samo u Hrvatskoj, već i u Europi odišu snagom i moći u kojima uživaju istinski vinoljupci.

Voćari su proživljavali izuzetno tešku godinu. Zbog suše i nedostatka vode za navodnjavanje pojedini nasadi bresaka ne samo da su ostali bez plodova, već je došlo do sušenja stabala.

Ravnokotarska poljoprivreda u posljednjih nekoliko godina temelji se na vikend poljoprivrednicima, a nakon ovakve financijski loše godine sve više poljoprivrednika okreće se drugim zanimanjima. Sve manje je onih koji isključivo žive od poljoprivrede, već im je poljoprivreda dodatna djelatnost. Uz ekonomske promjene i poskupljenja repromaterijala sve manje će biti onih koji će ulagati u poljoprivredu. Osim toga sustavi poticaja omogućuju da se uz minimalni rad, zemljište na ugaru, kao i poticaje na livade i pašnjake može ostvariti neki novac od poljoprivrede.

Tehničko – tehnološka rješenja

Tradicionalna poljoprivredna proizvodnja kakvu znamo i pamtimo uz primjenu postojeće mehanizacije i skromnog poljoprivrednog znanja je na izdisaju. U takvom stanju održiva je samo na okućnicama ili kao dopunska djelatnost. Današnja robna poljoprivreda, prvenstveno voćarstvo, povrćarstvo i vinogradarstvo, zahtijevaju novi tip poljoprivrednika. Poljoprivredna proizvodnja je postala sofisticirana, kao i sve proizvodnje. Ona traži korištenje suvremenih tehničko – tehnoloških rješenja u većem broju segmenata nego u pojedinim vrstama industrijske proizvodnje, budući da su poljoprivredna proizvodnja na otvorenom i utjecaj klime i okoliša od neprocjenjive važnosti.

Korištenje svih suvremenih rješenja koja dovode do konačnog rezultata, a to je kvalitetan i jeftin poljoprivredni proizvod, nije nimalo jednostavan. Evo nekoliko primjera, gnojidba na osnovi provedenih kemijskih analiza tla i biljnog materijala, izračun količina i učestalosti obroka navodnjavanja i očitanje praga štetnosti pojava biljnih bolesti i nametnika. Uz navedeno veliki je značaj korištenja suvremenih »klupskih sorti« voća, maslina i vinove loze.

Kada se sve to spomene, dakako, da se postavlja pitanje gdje su naši »domaći« poljoprivredni proizvodi. Što su to »domaći« poljoprivredni proizvodi? Je li to crvljiva jabuka, kupus izbušenog lista, kokoš koja trči po dvorištu i tuka koja se pretežno hrani crvima iz voćnjaka na kojem obitava.

Takvih proizvoda uvijek treba imati, ali ih treba i platiti, ali oni koji kupuju na akcijama u supermarketima proizvode s nepoznatih destinacija najžešći su u zastupanju domaćeg. U domaće spada i ekološka proizvodnja, a svi oni koji su se okušali u takvoj proizvodnji znaju koliko je takva proizvodnja skupa, koliko traži truda i znanja koji višestruko nadmašuju znanje koje je potrebno za sadašnju konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju.

Vrijeme je da barem nakratko zaboravimo ono loše i uz blagdanski stol uživamo u miru i blagostanju najvećih kršćanskih blagdana. Nažalost, za stolom na kojem je je sve više uvoznih poljoprivrednih proizvoda. A nakon slavlja treba odlučiti što i kako raditi.

Hrvatska na dnu ljestvice EU-a

Po svim pokazateljima poljoprivredne proizvodnje Hrvatska je uglavnom pri dnu ljestvice zemalja članica EU-a i gotovo u svim poljoprivrednim proizvodima ostvarujemo pad proizvodnja. Samodostatni smo u proizvodnji tek nekoliko proizvoda, iako prirodne uvjete za proizvodnju imamo u gotovo svim sektorima poljoprivrednih proizvodnji. Jedna od posljedica ovakvih trendova je kontinuirani rast uvoza poljoprivrednih proizvoda.