Petak, 30. kolovoza 2024

Weather icon

Vrijeme danas

36 C°

FILMSKA TURA

Fimska tura Zadrom oduševila prisutne: 'Prošle godine sam na Kalelargi sreo i Brucea Willisa...'

Autor: Đurđa Baljak

29.08.2024. 13:45
Fimska tura Zadrom oduševila prisutne: 'Prošle godine sam na Kalelargi sreo i Brucea Willisa...'

Foto: MISLAV KLANAC



Kada su crkvena zvona odzvonila, turistički vodič i predsjednik Udruge turističkih vodiča Donat, Ivica Škriljevečki, započeo je filmsku turu podsjetivši okupljene na Hemingwayevo djelo »Kome zvono zvoni«. Pozdravio je sve prisutne u ime udruge i Centra za nezavisnu kulturu Zadar, s kojima drugu godinu zaredom organizira filmsku turu po gradu u okviru manifestacije »Hitchcock Nights«. Početna točka okupljanja bio je Trg Petra Zoranića, gdje je vodič Škriljevečki citirao stih iz prvog hrvatskog romana u stihovima »Planine« – »slidite stope moje«. Poveo nas je prema Trgu pet bunara, koji su izgrađeni tijekom gradnje novih gradskih zidina kada je Venecija ojačala obranu protiv Turaka u 16. stoljeću. Zatim smo se uputili do Foše, gdje je nekoć stajao obrambeni jarak ispunjen morem, dok je sve to dodatno bilo ojačano utvrdom »Forte« ispred grada.




Pokazao nam je jednu fotografiju i upitao prepoznajemo li lokaciju na kojoj se jasno vidi plašt gradskih zidina sa strane parkinga, gdje i danas stoje iste tri palme. Riječ je o sceni iz kultnog filma »Konjanik«, snimljenog prema romanu Ivana Aralice, dok su bedemi poslužili kao filmska kulisa.


– Na ovoj pomalo mutnoj fotografiji možete vidjeti jednu scenu iz tog filma, gdje se ispod zidina odvija neka vrsta tržnice, a turski konjanici prikazuju svoje vještine, nadmeću se, dok ih sa zidina promatra mletačko plemstvo koje se sablažnjava njihovim urlikanjem, divljaštvom i sličnim događanjima, kazao je.


Krenuli smo u pravcu sjever-sjeverozapad, što je ujedno naslov jednog od Hitchcockovih filmova, prema crkvi Svetog Dominika, gdje nas je naš vodič podsjetio na važnost ove lokacije. Tu je 1396. godine, unutar dominikanskog samostana, osnovano prvo zadarsko sveučilište. U neposrednoj blizini nalazi se i Kazalište lutaka Zadar, osnovano 1951. godine, a vodič Škriljevečki napomenuo je kako nije uvijek bilo na ovoj lokaciji, jer je prvotno bilo smješteno na Jazinama. Govoreći o Kneževoj i Providurovoj palači, istaknuo je kako predstavljaju kulturno središte grada te kako su tijekom vladavine Venecije bile administrativno središte grada i Dalmacije, a kasnije su služile kao vojarne za časnike austro-ugarske vojske.


FOTO: MISLAV KLANAC


“Valja spomenuti i…”




– Zadar je imao burnu povijest i često je bio rušen, uključujući razaranja tijekom Domovinskog rata. Jedna od znamenitih fotografija Željka Karavide iz tog razdoblja prikazuje mladu balerinu – Sanju Petrovski – koja dolazi plesati u ruševine Kneževe palače. Danas je palača obnovljena i služi kao kulturno središte grada, gdje se i dalje pleše i razvija kultura, kazao je nakon što smo zašli kroz jednu kalu prema glavnom trgu. Pri dolasku na Narodni trg, istaknuo je kako uobičava svojim gostima reći da je to glavni trg posljednjih otprilike tisuću godina.


– U 10. stoljeću tu je bila loggia koja je služila kao središte upravnih i političkih zbivanja, dok je današnja Loža, koju je sagradila Venecija, nastavila tu tradiciju. Danas se koristi kao izložbeni prostor, dok se na trgu nerijetko odvijaju koncerti, dočeci Nove godine te proslave kada se naši sportaši vrate s natjecanja s medaljama, kaže nam, dodajući kako je u današnjem HNK-u, nekadašnjem Teatro Nobile, svojevremeno nastupila velika talijanska glumica Eleonora Duse kao šestogodišnjakinja u okviru svoje kazališne trupe s obitelji, kada je igrala ulogu u »Jadnicima« Victora Hugoa.




Valja spomenuti i Honoréa de Balzaca koji u jednom svom djelu, u razgovoru između nekoliko likova, spominje nekoga tko nije prisutan među njima, ali kažu da je iz grada poznatog po dobrom Maraskinu. Ako je neki grad poznat po dobrom Maraskinu, onda je to svakako Zadar, ističe Škriljevečki.


Kao u pjesmi Tomislava Ivčića, uputili smo se prema Četiri kantuna i Varoškoj. – U Varoškoj je nekada stajala fotografska radionica braće Brkan, a Ante Brkan je za vrijeme Hitchcockovog boravka u Zadru uslikao jedan od njegovih najboljih portreta. Danas je na tom mjestu Liliput galerija zadarskih umjetnina i rukotvorina koju vodi Zrinka Brkan Klarin, pranećakinja Ante Brkana i unuka Zvonimira Brkana, priča Škriljevečki.


FOTO: MISLAV KLANAC


Veza Zadra i Hitchcocka


Sljedeći tragovi Hitchcocka u ovom gradu vode nas do mjesta gdje je boravio tijekom svog posjeta Zadru, govori nam naš vodič dok prolazimo pored murala posvećenog Tomislavu Ivčiću, prema Hotelu Zagreb, gdje je ovaj slavni redatelj boravio u svibnju 1964. godine.


– Tijekom svog kratkog boravka u Zadru, Hitchcock je kazao kako Zadar ima najljepši zalazak sunca na svijetu. U maniri svih dobrih filmova i filmskih junaka, polako ćemo koračati prema tom filmskom zalasku. No prije toga, moramo malo istražiti srce Zadra – Forum, najveću otvorenu pozornicu u povijesnom okruženju gdje imamo priliku vidjeti dvije tisuće godina povijesti na jednom mjestu. Forum nije samo mjesto za susrete, ima i svoje filmske uloge. Primjerice, film »Zadarski memento« zapravo je film o Zadru. Naš možda najpoznatiji hollywoodski glumac, Goran Višnjić, glumi generala u istoimenom filmu »General«. Tu je snimana i scena iz »Konjanika«, navodi Škriljevečki, pokazujući nam fotografiju na kojoj turska princeza izlazi kao opatica iz samostana. No, kako ističe, scena ne odgovara povijesnoj stvarnosti. U to vrijeme, negdje u 16. ili 17. stoljeću, ispred crkve sv. Marije bilo je ograđeno dvorište, a ostatci rimskih građevina, tabernae, pa čak i pogled na crkvu sv. Donata bili su zaklonjeni.


Prilikom šetnje do Rive, ispričao nam je jednu anegdotu.


– Na Kalelargi možete sresti mnoge poznate ljude, od našeg generala Gotovine do Dade i Vlade koji održavaju ulicu čistom, a prošle godine sam sreo i Brucea Willisa. Vjerojatno ga ne bih ni sreo da mi tajnu nisu otkrili putnici s kruzera koji su putovali s njim. Što je još bolje, upravo sam te goste vodio na filmsku turu i sreli smo ga, ispričao nam je Škriljevečki. Također, morske sirene koje sviraju zalasku sunca ili Morske orgulje privlače mnoge slavne osobe, pa je tako 2016. godine Zadar posjetio i Brad Pitt, a vodio ga je ni manje ni više nego arhitekt Nikola Bašić. Tko smo mi da im odolimo? Idemo se odazvati zovu zadarskih sirena, pozvao nas je Škriljevečki, te smo se uputili prema Morskim orguljama.


FOTO: MISLAV KLANAC


Burna prošlost Zadra


Međutim, zakasnili smo na zalazak sunca, a Škriljevečki je rekao na Pozdravu sunca kako zadarski zalazak ne čini posebnim samo taj trenutak, nego sve emocije koje ostaju nakon njega, baš kao i nakon filmskog kraja. Također, otkrio nam je kako se u filmu »Don’t Look Up«, uz Leonarda DiCaprija i hrpu poznatih  ostalih hollywoodskih imena, u jednoj sceni pojavljuje upravo Pozdrav suncu. Na putu natrag prema gradu, zastali smo kod crkve svetog Frane, gdje nam je otkrio još jednu zanimljivu činjenicu. Osim ostalih ključnih povijesnih događaja, spomenuo je da je u toj crkvi po prvi put izvedena »Misa Dalmatica« skladatelja Franza von Suppéa, čije su skladbe korištene u filmovima poput »Beetlejuice« i »Zekoslav Mrkva«. Također, spomenuo je da je Georg von Trapp, austrijski pomorski časnik, rođen upravo u Zadru, a prema njegovoj obiteljskoj priči snimljen je film »Moje pjesme, moji snovi«.


Nakon toga proveo nas je Ulicom braće Bersa, po kojoj ime nose glazbena škola u Zadru i glazbena akademija u Zagrebu. Iako je danas manje frekventna, ulica, kako ističe naš vodič, Škriljevečki, služi kao važan podsjetnik na ove poznate muzikologe. Na koncu, stigli smo i do nekadašnjeg Teatra Nuovo, sagrađenog u 19. stoljeću, a srušenog tijekom socijalističke vlasti.


– Postoje neke natruhe koje nisu uništene tijekom burne prošlosti Zadra, koje ipak povremeno izviru iz arhive. Tako je slučajno pronađena partitura s imenom Antonia Pini-Corsija, koji je s bratom Gaetanom bio buffo-bas bariton svjetskog glasa s kraja 19. i početka 20. stoljeća, podijelio je, te dodao kako se nada da nam je uspio približiti izvedbenu i bogatu kulturnu baštinu Zadra, koja je ponekad, kako kaže, skrivena od očiju budući da se ne nalazi na svom prvotnom mjestu. Ako se nađete u Zadru i naletite na kauboje i Indijance, ne biste trebali biti iznenađeni, baš kao što su se ljudi prije šezdeset godina možda čudili što je Hitchcock došao u Zadar. Kažu da je jedan glumac iz spaghetti westerna slabija kopija Franca Nera, no ako odete na Velebit, možda ćete sresti Winnetoua. Gianni Garko, ili Ivan Garković iz zadarske obitelji, preselio se u Italiju nakon Drugog svjetskog rata i postao poznat kao glumac u talijanskim spaghetti westernima, podijelio je Škriljevečki za kraj ture još jednu, možda manje poznatu činjenicu.