Utorak, 30. srpnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

33 C°

DRUŽENJE

DRUŽENJE NA VIŠNJIKU Okupile se brojne generacije zadarskih atletičara

Autor: Šime Ćurko

30.07.2024. 09:07
DRUŽENJE NA VIŠNJIKU Okupile se brojne generacije zadarskih atletičara

Foto: MATE KOMINA



U press centru ŠC Višnjik jučer se okupilo 60-ak nekadašnjih, kao i aktualnih zadarskih atletičara i trenera. Inicijativu za susret generacija koje su obilježile zadarsku kraljicu sportova, pokrenuo je Hrvoje Fižuleto, koji je na Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984. nastupio u skoku u vis. Njegovih 2,26 metara ostvarenih upravo te 1984., i danas je drugi najbolji hrvatski rezultat svih vremena u ovoj disciplini. Ujedno, kod mlađih seniora to je i dalje nacionalni rekord. Već 34 godine stoji i Fižuletov najbolji hrvatski rezultat u mlađim juniorima (2,15 m). – Nisam vas vidio, neke i 40 godina. I zato sam želio okupiti nas što više. Mi smo atletičari, a život je brz, iskoristimo ga – rekao je Fižuleto, kada je dobio mikrofon u ruke u protokolarnom dijelu programa.


A kad je riječ o olimpijskim igrama Radojka Franzotti nastupila je 1972. u Münchenu i 1976. u Montrealu u skoku u dalj. Atletikom se Franzotti bavila od 1966. do 1976. i daleko je najbolja Zadranka svih vremena u ovom sportu. – Raduje me da smo se okupili nakon toliko godina – kaže Franzotti, koja i danas aktivno prati atletiku, kako lokalnu i nacionalnu, tako i međunarodnu.


– Pratim sve i nerviram se zbog nekih stvari. Nažalost, nije dobro – dodala je Franzotti, čija su ostvarenja potaknula mnoge na izbor atletike kao sporta za treniranje. Jedan od njih je i Đorđe Kožul, sjajan troskokaš, koji je u Zadar na susret sa starim društvom potegnuo iz Italije. – S atletskom sam počeo 1978. kod trenera Petra Korice. Sada ovdje prvi put vidim Radojku Franzotti, koja je u svoje vrijeme bila sportska zvijezda, ne samo u Zadru nego i šire. On je istinska legenda zadarske atletike – rekao je Kožul, koji je 1987. nastupio na Svjetskom otvorenom i dvoranskom prvenstvu. O Kožulovim atletskim dosezima najbolje svjedoči činjenica da i danas drži hrvatski seniorski rekord na otvorenom (17,11) iz 1987. i u dvorani (16,90) koji je postavio 1988.


“Ozlijedio sam zglob i…




Došao je i Zvonimir Tolić, nekada skakač u vis, koji je u poslovnom svijetu ostavio traga u KK-u Split, te Hajduku. – Rođen sam u Zadru, a kasnije sam otišao živjeti u Split. Moja disciplina je bio skok u vis i nakon samo godinu i pol dana treninga 1982. sam skočio 212 cm, što je obećavalo dobre mogućnosti u nastavku karijere. Počeo sam s 20 godina, dakle dosta kasno, a razlog je što prije nisam imao obiteljsku podršku. Onda sam otišao na odsluženje vojnog roka i kad sam se vratio krajem 1983. pod vodstvom Marka Medića trenirao sam vrlo ozbiljno trenirao vis šest, sedam mjeseci. Međutim, kada smo igrali basket kod OŠ Petra Preradovića ozlijedio sam zglob i više se nisam mogao baviti atletikom na pravoj razini – rekao je Tolić, koji se osvrnuo i na ideju o okupljaju zadarskih atletičara


– Ovo je vrhunska stvar koja mi je napunila dušu. Žao mi je što neki nisu mogli doći, neki su nas nažalost i napustili. Emotivan je bio i Slobodan Mijolović, danas predsjednik Atletskog saveza Zadarske županije. Mijolović je obilježio zadarsku atletiku na prijelazu iz vremena Jugoslavije u stvaranje Hrvatske države. Nastupio je na Europskom prvenstvu u Splitu 1990. – Srce mi je kao kuća. Vidjeti toliko legendi na jednom mjestu je velika stvar. U ASK-u Zadar ima preko tisuću državnih medalja. To je potvrda koliko je atletika donijela našem gradu.


Mlađe generacije se toga neće toliko sjećati, no oni stariji pamte da je Zadar imao i skakače s motkom. Jedan od njih bio je Anđelko Begović. Motkaši su bili i Predrag Saratlija, Tomislav Saratlija, Valter Perinović, u novije vrijeme i Petra Peričić… – Bio sam prvak Jugoslavije u skoku s motkom, iako se to kad me danas vidite ne bi reklo – našalio se Begović, koji je 2023. dobio priznanje Čovik godine, koje dodjeljuje udruga Bleke i konji. Skok s motkom je danas praktično zaboravljena disciplina u Zadru. – Više je razloga tome. Jedan je i nedostatak trenera. Oni koji bi mogli nekoga trenirati ne mogu se potpuno posvetiti tome. S druge strane, puno je malih klubova u Zadru, koji teško mogu imati motkaše. Kada bi se spojili u jedan klub možda bi tada to bilo moguće. Ovako…


FOTO: MATE KOMINA


“Toliko se dugo nismo vidjeli..”


Snježana Sjauš, djevojački Munić, trčala je discipline 400, 800 i 1.500 m. te štafete. Trener joj je bio Tomislav Savić. – Dosta sam kasno počeka s atletikom, s 18, možda i 19 godina, tako da se nisam dugo natjecala, oko šest godina – rekla je Sjauš, sretna što je vidjela toliko prijatelja s kojima je dijelila atletska i životna dostignuća prije skoro 50 godina.


– Neki živimo u Zadru, pa se ne vidimo, a da ne govorim o onima koji su došli iz drugih gradova. Toliko se dugo nismo vidjeli da nam se zna dogoditi ono pitanje, jesi li to ti, ili nisi? Svakako, atletika je bila lijepo razdoblje mog života.


A atletika je godinama dio života Paole Borović, aktualne sedmerostruke hrvatske rekorderke u troskoku, koja je stigla na druženje kao predvodnica mlađe generacije. Teško se prisjetiti tko je toliko dugo kao natjecatelj, odnosno natjecateljica, ostao u atletici kao Borović, koja je nastupila na Europskom prvenstvu (troskok) 2022. i 2023. godine. Bili su tu mnogi drugi kojima je atletika (bila) puno više od običnog hobija. Koliko neki drže do sporta kojem su posvetili dobar dio života moglo se čuti u primjedbi kako “Olimpijske igre u Parizu još nisu počele”. Stiglo je, dakako, i pojašnjenje. – Počet će onda kad počne atletika…


FOTO: MATE KOMINA


Veštić: Vratite travu na Višnjik


Iz Splita je stigao Ivan Veštić, predsjednik Hrvatskog atletskog saveza, koji je kao poveznicu dvaju najvećih dalmatinskih gradova istaknuo – Stipu Žunića. Ne bez razloga jer Žunićeva bronca u kugli osvojena u Londonu 2017. jedina je hrvatska muška medalja sa Svjetskog prvenstva na otvorenom. Zanimljivo, Žunić je u istoj godini (2017.) proglašen najboljim sportašem Zadra i Splita.


– Žunić je počeo u Zadru, a usavršavao se u splitskom ASK-u – rekao je Veštić, koji je “bocnuo” i zadarske gradske vlasti:


– Borili smo se da Zadar dobije atletski stadion na Višnjiku i u tome smo uspjeli. Danas više nemamo atletski stadion, nego samo atletsku stazu. Poručio bih onima koji o tome odlučuju da vrate prirodnu, a maknu umjetnu travu s Višnjika. Umjetnu travu možete staviti gdje hoćete – dodao je Veštić.