U Hrvatskoj trenutno boravi oko 25 tisuća ukrajinskih izbjeglica

Oko 4,3 milijuna osoba koje nisu građani Europske unije, a pobjegle su iz Ukrajine zbog ruske ratne agresije do sredine ove godine imalo je status privremene zaštite u EU-u. Tako će ostati i dalje. Kao što je poznato, Europsko vijeće krajem prošlog mjeseca postiglo je dogovor o produljenju privremene zaštite ukrajinskih građana s 4. ožujka 2025. na 4. ožujka 2026. koja i nadalje podrazumijeva pravo izbjeglih na boravak u EU-u, pristup stanovanju i tržištu rada, socijalnu i medicinsku skrb te školovanje djece.

Prema podacima Eurostata najveći broj ukrajinskih izbjeglica pod zaštitom u Uniji nalazi se u Njemačkoj, 1.332 515 osoba, u Poljskoj 953.255 te u Češkoj 356. 405, zemlji koja je ujedno privremeno zaštitila najveći broj izbjeglih u odnosu na broj stanovnika.

Hrvatska je prema ovim podacima krajem svibnja brojila 24. 250 izbjeglih ljudi iz Ukrajine registriranih za pomoć, dok je u susjednoj Sloveniji njih tek 9.109.

U usporedbi s brojem stanovnika svake zemlje EU-a, najveći broj korisnika privremene zaštite na tisuću ljudi krajem svibnja 2024. uz spomenutu Češku (32,9), imale su Litva (27,2) i Poljska (25,9), dok je odgovarajuća brojka u EU-u razina iznosila 9,5 na tisuću ljudi.

Produljenje zaštite

Ukrajinski građani zaključno s 31. svibnja činili su više od 98 posto korisnika privremene zaštite u EU-u. Odrasle žene činile su gotovo polovinu (45,6 posto) korisnika privremene zaštite, djeca gotovo jednu trećinu (32,5 posto), dok su odrasli muškarci zastupljeni nešto više od petine ukupnog broja (21,9 posto).

Status privremene zaštite na snazi je diljem Unije temeljem Provedbene odluke Vijeća 2022/382 od 4. ožujka 2022. kojom se priznaje postojanje masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine zbog agresivnog rata Rusije.

– Dan za danom, Rusija terorizira ukrajinske građane svojim bombardiranjem. Ovo nisu sigurne okolnosti. Oni koji su pobjegli od ruske agresije mogu i dalje računati na našu solidarnost, poručila je nakon odluke Europskog vijeća o produljenju privremene zaštite Nicole de Moor, belgijska državna tajnica za azil i migracije.

Instrument privremene zaštite EU-a pruža neposrednu i kolektivnu skrb velikoj skupini prognanika koji stignu u EU i nisu u mogućnosti vratiti se u svoju zemlju podrijetla. Cilj je sustava smanjiti pritisak na nacionalne sustave azila da se zahtjevi ne bi morali pojedinačno razmatrati.

Osobe koje imaju privremenu zaštitu uživaju ista prava diljem EU-a. Zakon o privremenoj zaštiti EU-a postavlja minimalne standarde brige za ugrožene, dok stvarna razina pomoći može varirati od jedne do druge države članice.

Privremena zaštita hitni je mehanizam EU-a koji se aktivira u iznimnim okolnostima kada je u pitanju masovni priljev izbjeglica a postoji konzensus članica za kolektivnim odgovorom.

Financijska pomoć

Direktiva EU-a o privremenoj zaštiti donesena je 2001. godine, nakon velikog raseljavanja zbog oružanog sukoba tijekom 90-tih prošlog stoljeća posebno iz Bosne i Hercegovine i Kosova. Prvi put je u povijesti EU-a aktiviran nakon ruske invazije na Ukrajinu.

U cilju podrške članicama u upravljanju učincima ruskog rata u Ukrajini i pružanju smještaja ukrajinskim izbjeglicama, EU je poduzeo mjere koje omogućuju veću fleksibilnost u korištenju fondova kohezijske politike EU-a, prijenosa sredstava između financijskih programa kao i osiguravanjem dodatnog predfinanciranja projekata kako bi se državama članicama ponudila trenutačna pomoć.

Kad je započela ruska agresija u veljači 2022., EU je identificirao ukupno oko 17 milijardi eura sredstava za koheziju i oporavak nakon pandemije, koje države članice mogu preraspodijeliti za potporu izbjeglicama iz Ukrajine s hitnim potrebama kao što su smještaj, obrazovanje, zdravstvena skrb i skrb o djeci.

To uključuje oko 7 milijardi eura nepotrošenih sredstava kohezijske politike od 2014. do 2020. i oko 10 milijardi eura sredstava namijenjenih za oporavak nakon pandemije u okviru pomoći za oporavak kohezije i teritorija Europe (REACT-EU).