Petak, 22. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Veliki razgovor

Tankerska Next Generation više ne postoji! Mario Pavić: 'TNG je dio lijepe prošlosti, ali…'

Autor: Doris Babić

05.07.2024. 07:00
Tankerska Next Generation više ne postoji! Mario Pavić: 'TNG je dio lijepe prošlosti, ali…'

Foto: Luka Jeličić



Od prvog dana ovog mjeseca Tankerska Next Generation d.d. ne postoji kao zasebna kompanija, već je pripojena društvu Tankerska plovidba d.d., prethodnom stopostotnom vlasniku TNG-a. Spajanje dviju kompanija, s obzirom na vlasništvo i sjedište na istoj adresi, bio je, započinje predsjednik Uprave Tankerske plovidbe Mario Pavić, logičan i očekivan slijed.


Upravni odbor Atlantske


– Formalno su to bile dvije kompanije, stoga je trebalo raditi dvije bilance, dva završna računa dobiti i gubitka, dvije bilance i sve ostale zahtjeve koje mora udovoljiti svaka kompanija zasebno, što je znalo biti pomalo komplicirano i uzrokovalo je bespotrebne izdatke.


Bilo je sasvim logično objediniti kompanije u jednu. TNG je dio lijepe prošlosti Tankerske koji odlazi u povijest, bila je to uspješna epizoda izlaska na burzu kojom smo dokazali da možemo prikupiti kapital i njime uspješno upravljati, govori Pavić i dodaje da je uvijek moguće da će se takvo što ponoviti u budućnosti.




TNG je, kao burzovna kompanija, imao u određenim periodima čak jači vizualni identitet nego Tankerska plovidba s obzirom na to da su imali veći broj javnih objava na svojim web stranicama i društvenim mrežama, više dioničara, kao i obvezu prema burzi podnositi redovna financijska izvješća. Sada taj identitet u cijelosti preuzima Tankerska plovidba.


Prošlog petka došlo je i do promjena u sastavu Upravnog odbora Atlantske plovidbe, naime prijedlog Tankerske plovidbe, koja je trenutačno vlasnik 71,16 posto dionica, bio je da sastav UO-a reflektira vlasničku strukturu.


U skladu s tim, u Upravni odbor Atlantske plovidbe umjesto Marka Domijana i Pere Kulaša ušli su predstavnici Tankerske – Mario Pavić i Nikola Koščica, a treći član UO ostao je Igor Bilbija – najveći dioničar nakon Tankerske plovidbe, koji je do sada obnašao dužnost predsjednika Upravnog odbora.



Na prvoj sjednici u novom sastavu Pavić je izabran za predsjednika Upravnog odbora, a Koščica za zamjenika. Sastav izvršnih direktora nije se mijenjao, Marko Domijan ostao je glavni izvršni direktor uz Vicenca Jerkovića i Edu Taslamana.


Dokapitalizacija društva


– Ovim se otvara novo poglavlje, dosad je Tankerska plovidba, kao i svi drugi dioničari, imala uvid u kompaniju ponajprije kroz financijske rezultate i pokazatelje, a sada imamo direktan utjecaj, ističe Pavić.


Valja napomenuti da, za razliku od dualističkog sustava kakvog ima Tankerska plovidba gdje su Nadzorni odbor i Uprava, Atlantska plovidba ima tzv. monistički sustav s Upravnim odborom i izvršnim direktorima, gdje je ovlast Upravnog odbora znatno veća nego ona Nadzornog u dualističkom sustavu te se očekuje od UO-a da usmjerava kompaniju, stoga će utjecaj Tankerske definitivno biti značajan.


– Mi znamo što želimo; okretnu kompaniju koja brzo donosi odluke, ima modernu flotu, želimo najsposobnije ljude na ovim prostorima da vode te brodove, želimo primjenjivati vrijednosti koje stalno ponavljamo u Tankerskoj, a to su pošten i predan timski rad, kultura dijaloga i dijeljenje informacija, upornost, pravilna preraspodjela vremena i resursa, iscrpnost pri donošenju odluka, nulta stopa tolerancije na korupciju te briga o svakom potrošenom i zarađenom dolaru.


Vrijednosti koje njegujemo u Tankerskoj plovidbi nastojimo preslikati što je više moguće i na druge, vjerujem da ćemo ih u potpunosti dijeliti s kolegama u Dubrovniku. Želimo snažnu Atlantsku plovidbu, posebno u dry bulk segmentu


. Tankerska će pomoći koliko god bude mogla, zasigurno ćemo moći osigurati bolje uvjete financiranja, a ekonomija obujma je nešto što će donijeti boljitak objema kompanijama u pogledu pregovaračke moći, objašnjava Pavić i naglašava sinergiju na nivou operativnog djelovanja, svakodnevnog odlučivanja, kao i razmjenu međusobnih različitih prijašnjih iskustava.


Ne plove Crvenim morem


Trenutačna geopolitička situacija je, najblaže rečeno – komplicirana. SAD je već duže vremena uveo sankcije prema Iranu, Venezueli i Kubi. Arapsko proljeće, rat u Libiji i Siriji zadnju dekadu su bili makli iz fokusa netrpeljivost arapskih zemalja prema Izraelu, međutim sukob u Palestini vraća odnos na stare postavke, zbog rata u Ukrajini uvedeno je 14 paketa sankcija prema Rusiji, politička nestabilnost u Meksiku donosi moguće sigurnosne probleme…


– Unutar svih tih geopolitičkih sukoba, nemira i sankcija dogodilo se da je prolaz Crvenim morem postao iznimno opasan, u zapadnoj Africi i dalje su napadi pirata, u svemu tome treba balansirati i donositi niz teških odluka. Neke imaju značajne financijske posljedice, no vrlo smo svjesno odlučiti ne ploviti kroz Crveno more, ne idemo u Izrael i zasigurno nećemo slati naše brodove u područja za koja smatramo da postoji objektivna opasnost.


Sankcije naravno nikad nismo i nećemo kršiti, imamo vrlo razvijene procedure za provjeru ugovornih strana. Kada ne možemo sa sigurnošću znati da ne kršimo nikakve sankcije, takva putovanja odbijamo. Znamo da dio naše konkurencije to ne radi i da će tako zaraditi nešto više, no sigurnost naše posade i sigurnost da smo na apsolutno legalnoj strani nipošto ne dovodimo u pitanje, kaže Pavić.


Izglasane su i određene promjene Statuta koje se uglavnom odnose na usklađivanje zakonskih odredbi, ali za naglasiti je i da je donesena odluka da Atlantska u narednom periodu može otkupljivati vlastite dionice po cijeni od 20 do 53, 6 eura.


– Također, na temelju Statuta omogućena je buduća dokapitalizacija u narednom periodu od pet godina do 50 posto postojećeg temeljnog kapitala. U brodarstvu često treba odmah reagirati, a sazivanje skupštine potraje i do 40 dana zbog čega bi nam neke dobre prilike mogle promaknuti, zato ta odredba ima smisla, govori Pavić.


Primjerice, možda se ukaže dobra prilika za pomlađivanje flote, premda je i sada stanje – sasvim zadovoljavajuće.


Energetska učinkovitost


– Tankerska ima 13 brodova, Atlantska 11, amortizacija brodova je 25 godina, i stoga nam ovo daje mogućnost savršene matematike, da se svake godine promijeni jedan brod, dakle jedan bi otišao u »mirovinu«, a dolazi drugi. Naravno, to nije uvijek moguće, nekad se u jednoj godini kupe i do tri, četiri, pa i pet brodova, pa onda uslijedi pauza od više godina.


S obzirom na trenutne cijene tankera, zasad nismo bili skloni kupnji, premda uvijek razmatramo opcije pomlađivanja flote i to će nam svakako u budućnosti biti potrebno. S druge strane, u Atlantskoj plovidbi netom je isporučena jedna novogradnja, a još tri su naručene. Dakle, na nivou grupe flota se svakako pomlađuje, kazuje Pavić.


Novi su brodovi značajni i zbog svoje energetske učinkovitosti jer troše manje goriva, emitiraju i manje štetnih plinova.


Budući da od početka ove godine svi brodari moraju kupovati ETS-e (ugljične kredite), ovisno o količini emitiranog ugljičnog dioksida, za energetsku učinkovitost, uz naravno ekološku svijest, postoji i financijska motivacija.



– Vodimo računa o energetskoj učinkovitosti, međutim problem je na svjetskoj razini takav da, osim kupnje novog broda koji je napravljen tako da troši manje goriva i emitira manje plinova, nažalost u ovom trenutku nema alternative. Brodovi na metanol tek su u začetku uz limitiranu infrastrukturu nabave tog goriva, kao i oni na amoniju.


Plin dugoročno nije rješenje, dapače u nekim stavkama štetniji je za atmosferu od sagorijevanja klasičnog brodskog goriva – mazuta. Budućnost će svoje pokazati, mi dotad možemo biti aktivni promatrači, zasad se ne usuđujemo biti pioniri nekog alternativnog goriva, kaže Pavić.


Opcija za Tankersku je znači i nabavka rabljenih brodova.


– Ne odbacujemo mogućnost kupnje rabljenih brodova, to smo radili u povijesti, posao nam je svakog dana promatrati što se događa na tom tržištu. Ali ipak, u tom slučaju ulagali bismo u brodove građene 2015. godine ili mlađe jer se od te godine rade eko-brodovi koji imaju značajno manju potrošnju goriva, naglašava Pavić.


Tankerska plovidba se, podsjetimo, osnivanjem TP line-a uključila i u obalni linijski prijevoz na Jadranu, a Pavić ističe da im je ovo »prva prava sezona«, kao i da interes za širenjem svakako postoji.


Poslovanje TP linea


– Ove godine očekujemo da će se otvoriti natječaji na 12 državnih katamaranskih linija. Izvjesno je da ćemo aplicirati na neku od tih linija i po potrebi povećati flotu ako zaključimo da za to postoji ekonomska logika. No, u ovom trenutku ne znamo kad će natječaji biti objavljeni i koliko će sredstava biti predviđeno na pojedinoj liniji. Špekulativno u očekivanju natječaja nismo voljni nabavljati brodove, kaže Pavić.


A TP line u ovu je sezonu uplovio potpuno spreman, naime prošle su godine brodovi tek dolazili, digitalna prodaja karata tada još nije bila na razini na kojoj je danas i sl.



– Tek će ova sezona pokazati što možemo na komercijalnim linijama, ove godine vozimo s tri katamarana: Split-Hvar, Dubrovnik-Split i Split-Dubrovnik i bit će zanimljivo vidjeti na kraju sezone koliki je povrat na komercijalnim linijama u odnosu na državne subvencionirane, to će nam otvoriti put ka jasnijoj daljnjoj strategiji, govori Pavić i dodaje da su rezultati predsezone odlični, kao i da se 80 % karata prodaje digitalnim putem.


Također, ovo je prva prava sezona i za Turisthotel otkad je Tankerska plovidba njegov vlasnik.


– Prošle je godine u tijeku još bila faza preuzimanja, Uprava Turisthotela, i to njen tek dio u odnosu na današnju, došla je početkom lipnja, kada su pripreme za sezonu već bile gotove. Ova će sezona stoga pokazati koliko smo toga mi napravili, preliminarni rezultati sugeriraju da bi ova sezona mogla biti rekordna, najbolja ikad, no pričekajmo ipak kraj ljeta i finalne brojke, kazuje Pavić.


Izazova u poslovanju naravno uvijek ima, posebice kad je riječ o ovako velikoj grupaciji. Teško je usmjeriti fokus na određeni dio, međutim, smatra Pavić, odabrali su prave ljude, i u Tankerskoj, i u Turisthotelu, i u TP lineu, a sada i u Atlantskoj, a kada su pravi i poslu predani ljudi na ključnim pozicijama, uspješna je plovidba poslovnim svijetom zagarantirana.


Nemaju problema s radnom snagom


U matici Tankerske nemaju problema s radnom snagom, a takva se situacija očekuje i u budućnosti. Časnički kadar u floti Tankerske čine Hrvati, no kad je riječ o nečasničkom, tu su Indonežani, Gruzijci i Ukrajinci.


U Turisthotelu je oko 800 radnika zaposleno u sezoni, od čega dio sezonskih radnika čine i radnici iz Srbije, BiH, Makedonije, Nepala, Filipina i Ukrajine.


Atlantska plovidba bila je prisiljena okrenuti se stranoj posadi puno prije Tankerske, stoga i dio časničkog kadra čine stranci. Glavninu strane posade čine Filipinci, a otprilike pola pomoraca su Hrvati.