Mali geografi otkrivali su simbiozu reljefa, tla i klime u svom zavičaju

Tijekom školske godine 2023./2024. u Osnovnoj školi Bartula Kašića Zadar pokrenut je projekt za rad s darovitim učenicima i učenicama iz geografije pod nazivom »Simbioza reljefa, klime i tla na prostoru zavičaja – Zadarska županija«. Projekt su pokrenuli učitelj geografije Dinko Marin i učiteljica Ivana Maruna. Suradnici na projektu bili su Vera Šušić, dipl. psih. iz OŠ Bartula Kašića Zadar, izvanredna profesorica dr. sc. Marica Mamut s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, Rina Milošević, mag. geogr. s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru te Iva Slačanac, dipl. psih. iz Centra za uočavanje i rad s darovitima DAR, čiji je osnivač Grad Zadar.

Suradnja i anketa

Pisanje i prijava projekta započeli su u listopadu prošle godine. Već u prosincu su dobili odobrenje od Ministarstva znanosti i obrazovanja za financiranje putem Javnog poziva o sufinanciranju projekata rada s darovitim učenicima u osnovnim i srednjim školama, pa su tako s projektom započeli u veljači, a završili ovaj mjesec.

Prilikom posjeta OŠ Bartula Kašića, učitelj geografije Dinko Marin kazao je kako su uz pomoć Ministarstva nabavili potrebne materijale i opremu za provedbu projekta. Također, objasnio nam je koji su glavni ciljevi ovog hvale vrijednog projekta. Naime, kako nam objašnjava, dva glavna cilja bila su – objasniti utjecaj klimatskih elemenata i čimbenika na geomorfološka i pedološka obilježja zavičaja, odnosno Zadarske županije; ali i predvidjeti i objasniti utjecaj klimatskih elemenata i čimbenika na oblikovanje reljefnih oblika i erozijske procese.

Pritom, istaknuo je suradnju s vanjskim suradnicima, čime su ovaj projekt, kako navodi, otvorili izvan okvira škole.

– U projekt smo uključili Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru, pa je tako profesorica Marica Mamut održala predavanje o reljefu. Isto tako, sudjelovala je i Rina Milošević s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, uz čiju su pomoć učenici izrađivali tzv. hipsometrijske karte, koje prikazuju visinske razlike, a pomažu bolje razumjeti utjecaj nagiba na denudacijsko i korozijske procese na tlu, priča Marin, ističući kako je Sveučilište u Zadru prepoznalo vrijednost ovog projekta tijekom pisanja projektne dokumentacije, dok su naknadno dobili podršku i od Centra za rad s darovitim učenicima, čiji je osnivač Grad Zadar. Osim toga, nakon što su održali prezentaciju projekta na razini škole, uključili su se i profesori ostalih predmeta, primjerice, učiteljica Emina Mijatović je organizirala natječaj za izradu loga projekta, dok je učiteljica kemije, Andreja Kakša, s darovitim učenicima analizirala prikupljenu kišnicu.

Tijekom projekta su ukupno održali petnaest različitih aktivnosti, a pritom učitelj Marin ističe kako su od početka do kraja svemu pristupili sustavno.

– Na početku smo s našom školskom psihologicom Verom Šušić proveli ulaznu anketu koja je imala psihološko-motivacijski i geografski dio, kako bismo procijenili početna znanja učenika. U projektu je sudjelovalo pet darovitih učenika koji su odabrani na temelju preporuka stručne razvojne službe i nas učitelja, a kasnije se priključio u cijelu priču i Centar. Na kraju projekta proveli smo izlaznu anketu, a rezultati su pokazali napredak kod učenika, što je vidljivo u prvom redu kroz obogaćivanje nastavnog sadržaja. Daroviti učenici su kroz ovaj projekt imali priliku produbiti svoje znanje izvan standardnog školskog programa, što im je pružilo dodatnu vrijednost, rekao je učitelj Marin, te nam kazao nešto više o izlaznim proizvodima ovog projekta.

Radionice

– Izlazni proizvodi projekta uključuju 3D modele koje smo tiskali u školi uz pomoć 3D printera koje smo već imali. Određene reljefne oblike su nam osigurali profesorica Silvija Šiljega i Frane Domazetović iz Centra za geoprostornu analizu Sveučilišta u Zadru, pa im ovom prilikom zahvaljujem. Za potrebe projekta smo nabavili i druge korisne alate za buduću nastavu, poput modela krškog reljefa, koji je poprilično skup, konvekcijske komore zraka za objašnjavanje različitih tlakova zraka te stalaka za četiri tipa tla s objašnjenjima, navodi Marin, dodajući kako su ovim projektom obogatili znanje darovitih učenika, dok će izlazni proizvodi projekta poboljšati njihovu odgojno-obrazovnu praksu u budućnosti.

Učiteljica geografije, Ivana Maruna, ispričala nam je više detalja o provedenim aktivnostima, kojih je bilo ukupno petnaest.

– Kolega Marin i ja smo održali uvodne radionice kako bismo utvrdili koje kompetencije učenici posjeduju s redovne nastave, a sve s ciljem da bismo mogli raditi na njihovom obogaćivanju i proširenju. Naime, cilj ovakvih projekata s darovitim učenicima jest da dodatno obogate svoje znanje na jednoj višoj razini. Drugi dio radionica održali su naši suradnici, na primjer profesorica Marica Mamut s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru održala je geomorfološke radionice, dok je naša učiteljica iz biologije, Andreja Kakša, vodila radionicu analize kišnice. Također, profesorica Rina Milošević s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru vodila je GIS radionice, na kojima su učenici izrađivali zemljovide u ovom geografskom informacijskom sustavu. Kroz sve te aktivnosti daroviti učenici su imali priliku vidjeti koliko širok spektar znanja ovaj projekt nudi, a ne samo o vrstama tla, istaknula je učiteljica Maruna.

Nadalje, kako nam objašnjava ova učiteljica, praktični dio programa uključivao je mjerenje temperature i vlažnosti četiriju vrsta tla tri puta dnevno kroz dva mjeseca.

Priručnik za primjer

– Učenici su mjerenja obavljali ujutro prije nastave, zatim prije početka popodnevne smjene ili završetka jutarnje smjene, te treći put nakon završetka popodnevne smjene. Kolega Marin i ja smo postavili četiri različita kontejnera s različitim vrstama tla u školsko dvorište – crnica, smeđe tlo, smeđe tlo s fliša i crvenica. Na prijedlog jednog darovitog učenika, u ožujku smo kontejnere postavili na osojnu stranu, okrenutu od sunca, a u travnju na prisojnu stranu, okrenutu prema suncu. Dakle, cilj je bio vidjeti hoće li različiti uvjeti rezultirati različitim vrijednostima vlažnosti i temperature tla. Učenici su postavljali hipoteze, analizirali podatke, izrađivali grafove i dijagrame klime. Također, svakodnevno su mjerili temperaturu i količinu padalina, budući da je uz kontejnere bio postavljen kišomjer, opisala je učiteljica Maruna, te dodala kako postoji ideja da suradnici, koji su bili dio projekta i dali svoj doprinos, izrade priručnik kao primjer rada s darovitim učenicima. Što bi, kako kaže ova profesorica, bio sjajan primjer za buduće generacije.

U projektu je sudjelovala jedna učenica šestog razreda, Tonka Miočić, te četiri učenika iz sedmog razreda, a to su Gabrijel Bušić, Filip Koren, Ivan Valečić i Niko Šimurina, svi redom prepoznati kao daroviti učenici koji su prethodno imali iskustvo u školskim natjecanjima. Jedan od njih, učenik Niko Šimurina, podijelio je svoje dojmove nakon završetka projekta.

– Tijekom projekta sam naučio mnogo o tlu, temperaturi i vlažnosti tla. Svaki dan smo mjerili vlažnost i temperaturu tla te smo te podatke unosili u Excel tablicu, pa sam imao priliku naučiti kako raditi s tim programom. Uz to, naučio sam kako se podaci analiziraju kako bismo dobili prosječnu dnevnu, tjednu ili mjesečnu temperaturu, kao i količinu padalina. Stvarno sam uživao i nadam se da će biti još takvih projekata u budućnosti. Ranije sam sudjelovao na natjecanjima iz geografije, pa mi je profesorica Maruna predložila da se uključim u ovaj projekt, za što sam joj jako zahvalan, otkrio nam je ovaj daroviti učenik, dodajući kako nije bilo previše zahtjevno.