Hoće li pad cijena goriva donijeti i pad cijena hrane? Plenković: ‘Trebalo bi, nije fer da neki love u mutnom’

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u utorak da neki akteri na tržištu neopravdanim dizanjem cijena utječu na rast inflacije, pri čemu se složio da bi se ograničenje cijena plina na razini EU-a te niže cijene goriva trebale odraziti i na niže cijene hrane.

Plenković se u izjavi novinarima u Pitomači nakon sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem između ostalog referirao i na jučerašnji dogovor ministara energetike država članica Europske unije oko mehanizma za ograničenje cijene plina, koji će se aktivirati kada cijena dosegne 180 eura po megavatsatu i 35 eura više od referentne cijene LNG-a u razdoblju od tri radna dana.

Istaknuo je da je i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović jučer imao jasan stav o limitiranju cijena plina, u rasponu od 150 do 180 eura po megavatsatu.

“Tržišta su munjevito reagirala, cijena je pala”, ocijenio je Plenković.

Upitan kako je došlo do limitiranja cijene na ovoj razini, s obzirom na ranije protivljenje Njemačke, Plenković je rekao da je to postignuto pregovorima partnera unutar EU-a i postupnim približavanjem stavova.

Pojasnio je da se velike industrijske zemlje, poput Njemačke i Nizozemske, boje da će njihova industrija možda doći u problem u pogledu opskrbe energentima, primjerice LNG-a, ukoliko Kina napusti politiku “nula-covida”, reaktivira ekonomiju te uz veliku potražnju za energentima počne skuplje plaćati LNG, pa Europa posljedično bez njega ostane.

“Zato mislim da je ovaj okvir koji se napravio sasvim primjeren, korektan i da je u ovim okolnostima postignut maksimalno moguć kompromis”, izjavio je predsjednik Vlade.

Na pitanje novinara očekuje li da će se to ograničenje cijena plina, kao i osjetan pad cijena goriva, osjetiti i na smanjenju cijena hrane, Plenković je odgovorio: Trebalo bi.

“Mi se cijelo vrijeme borimo protiv toga da neki akteri na našem tržištu svojim odlukama i cjenovnom politikom ne utječu na rast inflacije. Nije fer ni korektno da, ako Vlada smanjuje stope PDV-a za različite proizvode (…) da rastu cijene nekih proizvoda koji nemaju nikakve veze s energetskom i prehrambenom krizom. I to nije dobro. Taj ‘lov u mutnom’ je loš i dio aktera sigurno je neopravdano pridonio rastu inflacije”, izjavio je Plenković

Izrazito dobrom za građane i gospodarstvo je nazvao činjenicu da je litra benzina od danas jeftinija gotovo za kunu, a za 75 lipa dizela i plavog dizela. Podsjetio je da bi bez mjera Vlade benzin danas bio oko dvije kune skuplji.

“Vjerujem da će u tom lancu smanjenja cijena svi ponašati fer i ne nastojati imati manji input, a skuplju cijenu prema krajnjem kupcu. To je loše i ne bi bilo dobro”, rekao je Plenković.

“Učinit ćemo sve da rast bude i dalje solidan”

Upitan o najavljenom usporavanju gospodarstva u idućoj godini, Plenković je napomenuo da je rast hrvatskog gospodarstva koji prognozira Hrvatska narodna banka (HNB) viši od prognoza Vlade i Europske komisije. “To je dobro”, ocijenio je.

Naime, HNB predviđa rast hrvatskog gospodarstva od 1,4 posto u 2023. godini.

Plenković je ustvrdio da je svakome, pa i najmanje upućenom pratitelju globalnih zbivanja, jasno da će u 2023. doći do usporavanja globalne ekonomije.

“Za sve ljubitelje HDZ-a” ovu godinu je nazvao “mega godinom isporuka”, pri čemu je apostrofirao i ulazak u eurozonu, šengenski prostor, otvorenje Pelješkog mosta, kao i 26 milijardi kuna potpora građanima i gospodarstvu. Tu je i “praktički najbolja” turistička sezona, na razini 2019., uz oko 20 milijuna dolazaka turista i 100 milijuna noćenja i oko 30 posto većim prihodima, naveo je Plenković.

Istaknuo je i da će gospodarski rast u ovoj godini, koji se očekuje na razini od oko šest posto, biti među najvišima u Uniji, a uz postojeći fiskalni kapacitet, snagu i iskustvo intervencionizma u krizama, i u 2023. godini, koja će biti izazovna, napravit će se napori u smjeru daljnjih iskoraka, poručio je Plenković.

Rekao je da će Vlada učiniti sve da se stvore preduvjeti, bilo intervencijama bilo poticanjem izvoza ili poticanjem osobne potrošnje, bilo daljnjim ulaganjma u infrastrukturne projekte, da rast bude i dalje solidan i da se učini ono što se može, u promijenjenim globalnim okolnostima.

Ponovio je da su u ovoj godini ostvareni strateški ciljevi dublje integracije u Uniju, jer u Vladi vjeruju da je to dobro za građane i gospodarstvo. S druge strane, “ovi iz oporbe” su u potpunosti neidentificirani sa strateškim ambicijama Hrvatske, smatra.

“Danas u Hrvatskom saboru sjede zastupnici koji nisu ‘prstom mrdnuli’ za ulazak Hrvatske u EU, NATO, Šengen i europodručje. Ti ljudi onda mogu lakonski donositi ovakve politički sramotne, stigmatizirajuće odluke da ne podrže Ukrajinu”, izjavio je Plenković.