Još se ne može reći kakva će biti maslinarska godina

Nakon prošle loše maslinarske godine želje maslinara su da ova nadoknadi sve izgubljeno. Ovog proljeća masline su se bogato okitile resama, a na otocima i priobalju započela je cvatnja. Kakva će biti oplodnja teško je prognozirati, budući da na nju utječu brojni čimbenici.

Brojni maslinari ovih dana gledaju u stabla bogata cvjetovima, ali tek po završetku cvatnje i oplodnje moguće je dati prve ocjene kakva će biti maslinarska godina.

Proces cvatnje masline je veoma kompleksan fiziološki proces čiji je završni sami čin cvatnja, odnosno otvaranje cvjetova, ispadanje peluda, a ovaj proces završava oprašivanjem i oplodnjom.

Proces cvatnje masline počinje pri srednjim dnevnim temperaturama većim od 15° Celzija.

Dva tipa cvjetova

Maslina razvija dva tipa cvjetova i to funkcionalno muški cvijet i dvospolni cvijet. O broju jednih odnosno drugih ovisit će koliko će se razviti plodova. Brojni maslinari nakon cvatnje ostanu razočarani i govore kako je cvijeta bilo u izobilju, ali je plodova ostalo vrlo malo. Na vrstu cvjetova, uz sortnu osobinu, neprocjenjiv utjecaj ima ishranjenost maslina i opskrbljenost vodom odnosno suša.

Ako se sve poklopilo pa ima dovoljno dvospolnih cvjetova u procesu cvatnje i oplodnje, nije sve riješeno. Stablo masline u punoj rodnosti ima oko 500.000 cvjetova, a samo 10 – 15 posto cvjetova od tog broja zametne plod, a svega jedan, dva posto ostane na stablu do trenutka berbe.

Pravilo dobiveno brojnim istraživanjima je da jedan posto normalno razvijenih plodova od ukupnog broja cvjetova zadovoljava ekonomski isplativi urod. Cvatnja masline traje od 10 do 20 dana i o kvaliteti cvatnje zavisi rod u tekućoj godini. Optimalne temperature zraka tijekom cvatnje su od 20° C do 27° C. Više i niže temperature zraka uzrokuju slabije klijanje polena. Velika relativna vlažnost zraka isto tako ometa normalno odvijanje oprašivanja i oplodnje.

U doba cvatnje nisu poželjni jaki suhi vjetrovi (bura) niti jaki vlažni vjetrovi (jugo). I suhi i vlažni vjetar ometa normalno prijanjanje peluda na njušku tučka te njegovo klijanje. Poželjno je suho, mirno vrijeme s laganim povjetarcem.

Osim ekoloških čimbenika na kvalitetu cvatnje, oprašivanje i oplodnju presudan utjecaj ima ishranjenost stabala. Stabla koja su slabo ishranjena imaju slabiju cvatnju i slabije zametanje plodova.

Da bi oplodnja masline bila što bolja, uz klimatske uvjete na koje ne možemo utjecati, maslinari joj trebaju pomoći. U ovom periodu vrlo dobro je maslinu, da ne kažem obavezno, zaštititi od napada prve generacije maslinovog moljca te je folijarno prihraniti s gnojivima koji stimuliraju cvatnju i oplodnju. Poseban značaj na cvatnju i oplodnju imaju biogeni elementi dušik, fosfor i bor.

Dušik, fosfor i bor

Najveće potrebe masline za dušikom su od perioda cvatnje do okoštavanja plodova. Lišće masline treba sadržavati 1,23 – 1,70 posto dušika u suhoj tvari.

Fosfor igra primarnu ulogu u fotosintezi. Ima značajnu ulogu kod cvatnje i oplodnje plodova, a ubrzava procese zriobe. Sudjeluje u tvorbi i razgradnji bjelančevina. Lišće maslina treba sadržavati 0,13 – 0,19 posto P2O5 u suhoj tvari.

Bor stimulira razvoj generativnih organa i poboljšava oplodnju. Velika mu je uloga u diobi stanica. Biološka aktivnost vezana je uz metabolizam ugljikohidrata. Optimalna količina bora u suhoj tvari lista je 8 – 12 ppm.

Da bi maslina bila opskrbljena potrebnim biogenim elementima u optimalnim količinama, treba obaviti prehranu preko lista u vrijeme kada je otvoreno 70 posto cvjetova i to s gnojivima koja u svojem sastavu imaju dušik, fosfor i bor.

Prehranu preko lista s istim gnojivom treba ponoviti kada je plod masline veličine zrna pšenice. Gnojidba preko lista neizostavna je u godinama sušnog proljeća ili kada nije pravovremeno obavljena gnojidba putem tla.

Dodavanje biostimulatora

Da bi biljka lakše izašla iz stresa koji mogu prouzročiti visoke ili niske temperature koje nisu primjerene za godišnje doba, poželjno je dodati, uz folijarna gnojiva, i biostimulatore. U posljednje vrijeme pojam biostimulatori postao je popularan kod poljoprivrednika, a pogotovo kod maslinara. A što su zapravo biostimulatori i koja je njihova funkcija?

Biostimulatori utječu na fiziološke procese u biljkama, podižu nivo njihove otpornosti na stres i indirektno time povećavaju prinose, ali tek u uvjetima kad biljke imaju dovoljno dostupnih hranjiva. Dakle, uloga je biostimulatora da potaknu biljku da bolje koristi raspoloživa hranjiva. S obzirom na ta svojstva, biostimulatori su neophodni u biljnoj proizvodnji.

Biljni stimulatori su kompleksi prirodnih biljnih ekstrakata koji stimuliraju fiziološki razvoj biljke na najpovoljniji način. To su potpuno prirodni biološki pripravci s funkcijom poboljšavanja metabolizma i djelovanja stanica, pospješivanja vegetativnog rasta i razvoja, poboljšavanja oplodnje, povećanja otpornosti biljke na nepovoljne klimatske čimbenike i biljne bolesti.

Njihovo djelovanje potječe od biološki aktivnih koncentriranih prirodnih tvari, biljnih aminokiselina, vitamina, fitohormona, auksina, fitokinona, huminskih kiselina i drugih tvari važnih za proces metabolizma.