Otkriveno zašto kada smo pod velikim stresom možemo doživjeti intenzivan osjećaj straha

Anksioznost zbog stresa? Grupa znanstvenika predvođena Kalifornijskim sveučilištem u San Diegu (UC San Diego, SAD) otkrila je neurobiološki mehanizam koji je u osnovi ovog fenomena: otkriće koje može dovesti do razvoja metode za blokiranje.

Naš živčani sustav prirodno je predisponiran za opažanje straha, bilo da je uzrokovan uznemirujućim zvukovima, osobito ako smo sami i u mraku, zvukom životinje koja nas plaši, ali i zvukovima i slikama koji nas vraćaju u strašne situacije.

Naš odgovor je dobro poznati mehanizam preživljavanja koji nas tjera da ostanemo budni i izbjegavamo opasne situacije.

No, u neopipljivim situacijama strah može biti štetan za našu dobrobit.

Oni koji su pretrpjeli epizode teškog ili po život opasnog stresa mogu kasnije doživjeti intenzivan osjećaj straha, čak i u situacijama u kojima ne postoji stvarna prijetnja.

Doživjeti ovu generalizaciju straha je psihički štetno i može rezultirati dugotrajnim iscrpljujućim mentalnim zdravstvenim stanjima kao što je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).

Istraživači su posebno otkrili da akutni stres izaziva promjenu kemijskih signala u neuronima, prebacujući se s ekscitatornih ‘glutamatnih’ neurotransmitera na inhibitorne ‘GABA’ one, što dovodi do generaliziranih reakcija straha.

Istraživači, zapravo, ne samo da su identificirali lokaciju neurona koji su prebacili svoj transmiter, već su pokazali veze tih neurona sa središnjom amigdalom i lateralnim hipotalamusom, regijama mozga koje su prethodno bile povezane s stvaranjem drugih odgovora na strah.

“Sada kada razumijemo temeljni mehanizam kroz koji se javlja strah izazvan stresom i sklopove koji implementiraju taj strah” – zaključuje istraživač – “intervencije mogu biti ciljane i specifične. “