Petak, 22. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

MONOGRAFIJA

U Matici hrvatskoj predstavljena monografija s 26 priloga

Autor: Antonia Vodan

12.04.2024. 10:07
U Matici hrvatskoj predstavljena monografija s 26 priloga

Foto: ARIF SITNICA



Koliko je nasljeđe Radoslava Katičića živo u hrvatskoj akademiji svjedoči i zbornik radova napisanih u spomen na ovog velikog filologa. Radoslav Katičić po mnogočemu zadužio je, ne samo hrvatsku filologiju, već domaću akademiju generalno. Utemeljio je studij opće lingvistike i indologije te je bio pročelnik Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Bio je član JAZU-a i nekoliko europskih akademija te jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Napisao je više od 20 znanstvenih knjiga, postavši vodeći stručnjak u starobalkanskoj lingvistici te međunarodno priznati znanstvenik u mnogim disciplinama, posebice u povijesti hrvatskog književnog jezika, sintaksi, slavenskoj mitologiji, poredbenoj indoeuropeistici, bizantskoj filologiji te mnogim drugima.


Iscrpan zbornik


Monografija posvećena akademiku Katičiću nosi naslov »Učitelj i prijatelj«, a zadarskoj javnosti prikazana je u prostoru Matice hrvatske. Riječ je o iscrpnom zborniku koji okuplja 26 autorskih priloga, napisanih s filoloških, etnoloških te osobnih gledišta. Svoj osvrt na zbornik, ali i na život i djelo Radoslava Katičića dali su urednik knjige Stjepan Damjanović, predsjednik zadarskog ogranka Matice hrvatske Radomir Jurić, predstavnik ogranka Matice hrvatske u Skradinu Marinko Šišak te jezikoslovac Josip Lisac.


– Zbornik smo nazvali »Učitelj i prijatelj«. Svima koji su upoznali Katičića jasno je da te dvije riječi dobro ukazuju kako znanstvena zajednica doživljava Radoslava Katičića. Čitajući svaki od 26 priloga uvjerit ćete se u primjerenost naslova jer nema priloga u zborniku koji ovako ili onako ne bi iskazivao poštovanje Radoslavu Katičiću za njegovu učiteljsku ulogu i zahvalnost za način kako nas je sretao i kako je razgolijevao naše manje ili veće darovitosti. Naravno, zbornici su u pravilu ispunjeni poštovanjem i zahvalnošću, ali ovdje se kod svakoga autora osjeća da želi iskazati i zadovoljstvo i ponos što je u svom životu sreo profesora Katičića. Niti jedan među autorima ne strahuje od možebitnog pretjerivanja jer su svi, očito, uvjereni da se ne može pretjerati u izrazu poštovanja jednoj takvoj osobi. Ne zato što bi vjerovali u nečiju nepogrešivost ili nedodirljivost, nego zato što su svi osjetili onu ljubav s kojom je prilazio ljudima i koja ga je tjerala da svoju darovitost iznimnim naporima pretvori u djela važna za struke kojima se bavio i narod kojem je pripadao, izjavio je jedan od urednika zbornika, akademik Stjepan Damjanović.


Plodna karijera




Josip Lisac osvrnuo se na plodnu i raznovrsnu Katičićevu akademsku karijeru.


– Radoslav Katičić već s dvadesetak godina počeo je objavljivati i radio je do potkraj života, a bio je duga životnoga vijeka. Ono što bih želio istaknuti jest da je on bio neobično svestran znanstvenik. Kada bismo krenuli govoriti što je sve radio i čime se sve bavio, to bi trajalo dugo. Mnogo bi lakše bilo reći da se ovim ili onim nije bavio, a toga nije bilo mnogo, kazao je Lisac.


O simpatijama koje je akademik gajio prema gradu Zadru nekoliko je riječi rekla zadarska povjesničarka i lingvistica Vesna Jakić Cesarić.


– Dubinski poznavajući povijest i najraniju kulturu grada Zadra i pišući o njoj, profesor Katičić je postao veliki štovatelj ovoga grada. To se sad može i pročitati u ovom zborniku posvećenom njemu u čast, izjavila je Cesarić koja je pročitala ulomak iz zbornika koji se odnosi na Katičićev posjet Zadru.


– Ne može, naravno, život trajati vječno, ali ima ljudi koji su nam ostavili svoja znamenita djela. Sada kad su oni već na Mirogoju ili drugdje, njihova djela još uvijek žive, poručio je akademik Lisac, ukazujući na iznimnu važnost Katičićevog opusa i za budućnost domaće filologije.