VELIKO OTKRIĆE U Diklu pronađeni zidovi velikog kompleksa vile rimskog moćnika

Iako se u Diklu na većini mjesta na kojima se treba, u okviru projekta aglomeracije Zadar – Petrčane bez prestanka i nesmetano izvode radovi na izgradnji sustava odvodnje te po potrebi i izmjeni cijevi vodovodnog sustava, ovi radovi već nekoliko tjedana su zaustavljeni u Ulici Peroša neposredno uz sportski centar Zgon. Razlog tome su arheološki nalazi iz doba Rimljana čiji pronalazak je, kako nam je otkrio voditelj arheoloških iskapanja, bivši djelatnik i ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru, dr. sc. Smiljan Gluščević, zapravo bio očekivan. Radove izvode studenti arheologije sa Sveučilišta.

Samo segmenti

– Još od 1985. godine se zna kako su na ovom mjestu nađeni ostaci jedne antičke vile i to na udaljenosti od samo 20-ak metara od mjesta gdje se sada izvode iskapanja. Zbog toga su konzervatori i uvjetovali arheološki nadzor, kao i na drugim lokacijama i onda smo u jednom trenutku vidjeli kako postoji jedan zid, zapadni, te su konzervatori rekli kako, umjesto nadzora treba obaviti arheološka istraživanja. Ona se rade isključivo u gabaritima kanala širine četiri metra predviđenog za ugradnju cijevi, a kanal je za sada dugačak oko 40 metara. Imamo za iskopati još desetak metara pa ćemo vidjeti što ćemo pronaći, govori Gluščević dodajući kako su pronađeni rimski zidovi koji su sigurno povezani s ranije spomenutom vilom, no radi se samo o segmentima.

– Ne znamo kako su u konačnici izgledali ovi objekti. Zidovi idu ispod ceste te se sigurno protežu ispod obližnjeg restorana i ispod teniskog igrališta, odnosno idu prema jugu i prema sjeveru. Nažalost, imat ćemo samo segmente, ali to je tako u arheologiji. Moramo to sve iskopati, dobro očistiti, potom sve maksimalno fotografski i geodetski dokumentirati te vidjeti što možemo iz toga izvući. Na osnovi toga će onda možda neki sljedeći istraživači doći u priliku da tu dokumentaciju povežu sa širom slikom. U blizini ovog nalaza je, kada su prije nekoliko godina građene dvije velike stambene zgrade, nađen dugački zid dug vjerojatno više od 50 metara koji je pretpostavljam mogao biti perimetralni zid tog velikog kompleksa, priča Gluščević napominjući kako se ne zna radi li se o ladanjskom kompleksu za ugodan život nekog rimskog moćnika tog vremena u Zadru ili je on imao i gospodarski karakter i je li bilo kakvih proizvodnih pogona.

Smiljan Gluščević, Foto: Luka Jeličić

Sloj tegula

– Na donjem dijelu kompleksa je prije 39 godina nađen jedan velik mozaik površine 10-ak metara kvadratnih, uz ostale elemente. Kolega koji je to radio piše kako je bilo izgorenih greda kada je vjerojatno u kasnoj antici taj objekt stradao, pa su onda pale grede, a po njima onda i tegule, rimski krovni crijep. To je palo po mozaiku i onda je cijeli krov pao na to. Tom se prigodom pronašlo čak 30-ak cm debeo sloj tih tegula. U dva prostora koji su trenutačno pod vodom imamo čitav pod popločen tim tegulama. Takve iste tegule imamo danas sačuvane na krovu crkve sv. Donata. Tegule su se znale upotrebljavati za podlogu kanala, ali i za drugu namjenu, no nikad arheolozi nisu vidjeli da su u sklopu neke podnice rubovima izdignute prema gore. Ne znamo čemu je to služilo. Sve se to nalazi ispod temelja ovih nađenih zidova, a dosad smo ih registrirali osam. Moglo bi se pomišljati kako se možda radilo o prvoj fazi objekta koji je prethodio ovom pronađenom, ali to je samo pretpostavka, ističe prof. Gluščević dodajući kako se ova rimska vila protezala na površini od 70- 80 metara u smjeru istok – zapad, a ne znamo koliko se protezala u smjeru sjever – jug.

Foto: Luka Jeličić

Grijane kupaonice

– Moćnik koji je bio njen vlasnik je morao imati jako puno novca da napravi nešto takvih dimenzija. Ova vila ovdje u Diklu je na osnovu pronađenog sitnog materijala u prvom redu keramike trajala barem od 1. – 4. stoljeća, možda i do početka 5. st. Tada je došlo do miješanja naroda, turbulencije su puno jače, pa se te vile napuštaju, priča arheolog dodajući kako su 1985. pri istraživanjima nađene i okrugle rimske cigle, suspenzure, a pri ovom istraživanju su našli malo više od polovice jedne suspenzure.

– One su služile za sve prostore koji su se grijali. Arheolog koji je dokumentirao ta iskapanja je napisao kako je to bio dio kupaonice koji se grijao. Kupaonice su se sastojale od dijelova s toplom i hladnom vodom, s parom… U svakom slučaju se radi o prostoru koji se grijao, pa je moralo postojati i ložište gdje su se koristile ogromne količine drveta kojim se ložilo da bi se održavala toplina. Radeći prije godinu i pol dana na istraživanju na Poljani Požarišće našli smo cigle koje su od donjeg dijela ložišta vodile topli zrak ili kroz podove ili kroz zidove. Radilo se o šupljoj cigli, što bi bila neka vrsta centralnog grijanja. Suspenzure izgledaju kao veliki sir promjera 20-ak centimetara, a slagale su se jedna na druge, a iznad njih bi dolazio pod, kaže Gluščević koji se nada kako bi iskapanja mogli završiti kroz dva, tri tjedna.

Vjerojatno rušenje zidova

– Zadnjih osam, devet dana nismo mogli raditi, budući da svakih nekoliko dana padne kiša pa napuni prostorije vodom. Problem je što ne postoji neka manja, upojna pumpa koja bi mogla iscrpiti kišnicu. Imali smo i pritjecanje mora, ali izvođač radova ima snažne pumpe koji to snažno i brzo izbacuje, a koje su ovdje neupotrebljive, budući da bi prouzročile štetu na nalazima, priča arheolog kojeg smo pitali za mišljenje što bi konzervatori mogli odlučiti u vezi pronađenih rimskih zidova, a rekao nam je kako konzervatori odlučuju hoće li se s nalazima nešto raditi i što će biti s time poslije.

– Kad imate veliki projekt, kao i međunarodna sredstva, mislim da ne postoji velik prostor za manevar, tako da će se barem dio ovih zidova morati srušiti, a konzervatori će odlučiti koji će to dio biti. Poanta je da za sve ove projekte investitori godinama unaprijed znaju da trebaju pitati institucije, pa tako i konzervatore. Znalo se za pretpostavke da ovdje ima vrijednih arheoloških nalaza, pa se možda moglo razmišljati o nekom alternativnom rješenju, no sada je kasno o tome pričati, sa žaljenjem zaključuje Gluščević.

Foto: Luka Jeličić