Ford zaustavlja razvoj novih električnih modela i okreće se hibridima

Elektrifikacija prometa osobnim vozilima kao da posljednjih godina nije imala alternative. Kupce kao da se nije ništa pitalo i smatralo se samorazumljivim da će prihvatiti ono što industrija gura u ime ublažavanja klimatskih promjena kao plemenitog cilja, odmah do onog manje plemenitog, ostvarivanja profita pod svaku cijenu. No, kupci imaju svoju logiku.

A ona se može iskazati kroz brojke. Prodaja električnih automobila globalno usporava. Ljudi i dalje kupuju nove automobile s motorima na unutarnje sagorijevanje. I to u velikoj većini, u SAD-u je prošle godine prodano 1,1 milijun električnih automobila što je rekord, ali i dalje tek 7,5 posto od ukupne prošlogodišnje prodaje. Nadalje, primjetan je trend da ljudi, kad se već odlučuju za alternativu, u sve više slučajeva biraju hibridna vozila, ona s kombinacijom motora na benzin i električnog pogona čiju bateriju puni rad motora ili se eksterno napajaju.

S tim na umu, auto-industrija je prisiljena da se brzo prilagođava i mijenja planove. Tako je Ford jučer objavio da odgađa proizvodnju barem dva prije najavljena električna modela i da se posvećuje opsežnijoj proizvodnji hibridnih modela.

Ford ovdje nije usamljen, slijedi slične odluke Mercedesa i General Motorsa koji su suočeni s neočekivano malom potražnjom za električnim autima napravili zaokret u strategiji. Čini se da se voda vraća na mlin najvećem proizvođaču automobila na svijetu Toyoti. Japanska firma je ne tako davno označavana kao gubitnik „električne“ ere auto-industrije jer je odbijala izbacivati na tržište nove sasvim električne modele. I u ovom trenutku Toyota ima u ponudi samo jedan sasvim električni model,  bZ4X. Iako su najavili širu paletu u roku od dvije godine, s obzirom na kretanja na tržištu, lako bi se moglo dogoditi da nje odustanu i drže se svoje oprobane i sad već dugovječne politike proizvodnje hibridnih modela. U svom asortimanu imaju ih trenutno čak 15, počevši s dobrom starom Corollom koja se može kupiti za tridesetak tisuća eura.

Prednosti hibrida očite su. Za razliku od čisto električnih, skuplji su neznatno od modela na benzinski pogon, ljudima ulijevaju više povjerenja u tranziciji s jedne vrste vozila na drugu, jer ih se i dalje može napuniti na benzinskoj postaji za par sekundi, a poznato je da zahvaljujući asistenciji električnog motora troše manje. Konkretno, spomenuta Corolla, tek 4 litre na sto kilometara u kombiniranoj vožnji. Plug-in verzije su još praktičnije, s napunjenom baterijom Toyotin RAV4  SUV može bez paljenja motora preći 60-ak kilometara. Drugim riječima, za gradsku vožnju, kod ovakvog automobila, tank s benzinom može biti samo rezerva za sigurnost, koristiti se povremeno ili doslovno nikad.

Ford sada preuzima filozofiju koju Toyota gura tamo još od Priusa krajem 90-ih godina prošlog stoljeća kao prvog masovno proizvedenog hibridnog modela. Naime, najavili su da će do kraja ovog desetljeća svaki njihov model u ponudi imati hibridnu verziju.