Pravo je vrijeme za zaštitu vinograda sumporenjem

Kalendarski je stiglo proljeće, iako se po prosječnim temperaturama može reći kako zime nije niti bilo. Izuzetno topla veljača i nastavak toplog vremena u ožujku pokrenuli su vegetaciju. Učestale kiše tijekom ožujka umanjile su poljoprivredne aktivnosti na otvorenom, ali ima još vremena da se sve obavi na vrijeme.

Boraveći na otoku vidio sam masline koje ne samo da su pupale, već je došlo do pojave resa. Tu se javlja problem za sve one koji su planirali obaviti nacjepljivanje. Nije problem da se vremenski kasni s navrćanjem, već je problem u plemkama. Svi oni koji nisu ubrali plemke i stavili ih u hladnjak, sada će ih morati potražiti u zaleđu gdje vegetacija u odnosu na otoke kasni nekoliko dana. Plemke zamotane u vlažnu krpu ili novine mogu, dakako, dulje stajati u hladnjaku, ali ne previše dugo, zbog čega treba ovaj važan posao obaviti što prije.

Rezidba maslina

U tijeku je rezidba maslina koju je sada lakše obaviti nego prije mjesec dana. Razlog tome je što se pojavom pupova može lakše odrezati ono što neće ove godine potencijalno davati rod, znači vegetativni izbojci, a generativne treba samo prorijediti. Tu nastaje problem, budući da je teško maslinaru baciti granu bogatu pupovima, pri čemu se treba povesti za onom narodnom, »što se mora nije teško«.

Brojni maslinari tijekom rezidbe odluče se za prstenovanje pojedinih grana. Prstenovanje maslina ima svojih pristalica i protivnika, zbog čega odluku o prstenovanju treba donijeti maslinar na licu mjesta.

Prstenovanje je djelomično ili potpuno skidanje kore s određenog dijela grana ili debla. Prstenovana grana ili deblo nakon berbe moraju biti odrezani. Svrha prstenovanja je zaustaviti sokove koji iz lišća putem tkiva zvanog floem, koji se nalazi u kori, putuju u deblo i korijen.

Različite sorte maslina različito reagiraju na prstenovanje. Sorte koje stalno i redovito rode nisu pogodne za prstenovanje, u usporedbi sa sortama koje rode alternativno.

Prstenovanje ne pomaže ako grana nije dozrela, ma koliko bila bujna. To se u prvom redu odnosi na vodopije.

Prstenovanje prethodi pomlađivanju, a koristi se i kao sanacija šteta od studeni. Na donjem rubu prstena grana stvara nove izbojke. Što je grana deblja, izbojaka je više i jači su te je pomlađivanje brže i bolje.

Prstenovanje za rod se obavlja u proljeće kada krenu sokovi u maslini, a odluku koje stablo i koju granu prstenovati treba donijeti maslinar na licu mjesta.

Cvjetnica

Vrijeme je uskrsnih blagdana. Sve započinje s Cvjetnicom kao uvodom u Veliki tjedan, ali i Isusovim mukama koje su uslijedile nakon toga. Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je išao jašući na magarcu. U spomen na to na Cvjetnicu se prije jedne mise obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama. Običaj je da vjernici blagoslovljene grančice ponesu u svoje domove i stave za križ na zidu, a dio odnesu u staju i polja. Blagoslovljene grančice ostaju u kući i nakon što se osuše, kao znak i podsjetnik na vjernost Isusu do druge Cvjetnice.

Cvjetnica bez maslinovih grančica je nezamisliva i u krajevima gdje masline ne rastu. Zbog toga ovih dana maslinove grančice putuju u sve krajeve Lijepe naše. Neki ih šalju prijateljima, drugi prijateljskim župama, ali ima i onih koji orezane grančice voze u kontinentalne krajeve i tamo ih prodaju ispred crkve.

Na otoku ovih dana ima posla preko glave. Treba pokositi travu koja raste kao luda, budući da ovaca i koza gotovo da nema. Otočni vrtovi su se zazelenili. Krumpir, grašak, čičvarda, kapula i graj su niknuli, a vrijeme je da se vrlo brzo ubere prvi ovogodišnji bob. Mahune boba ispunjene mladim zrnom, uz blitvu, sve to poliveno maslinovim uljem, dobivenog od maslina držanih u moru ili odmah prerađenih, što dajemo svakom na volju, pravi su melem proljetne prehrane. Ako se uz sve to nađe bokunić mesa ili ribe, užitak je, dakako, potpun.

Toplo vrijeme i obilje vlage pogoduju rastu šparoga kojih ove godine ima u izobilju, ali ih pritom ima kako za koga. Žali se šjora Danica iz Dobropoljane kako ne može ubrati šparoge za jedan obrok, budući da svake godine u vrijeme šparoga iz Zagreba u vikendicu dođe Mandica koja po cijele dane bere šparoge. Što će Mandica s tolikim šparogama, u čudu se pita šjora Danica.

Promjenjivo vrijeme koje je najavljeno do kraja tjedna spriječit će poljodjelce da obave predviđene poslove. Pojedini poslovi moraju se obaviti bez obzira na vremenske prilike. Za njih treba uhvatiti vrijeme kada se bar nekoliko sati ne očekuje kiša. Prvenstveno je potrebno obaviti prskanje breskve, nektarine, marelice i šljive koje su u fazi cvatnje protiv bolesti palež cvijeta a, kako mi javlja Miro Tokić, voćar iz Vrane, uočen je i napad tripsa na cvjetove nektarine. Zbog svega navedenog voćari trebaju biti na oprezu.

Zaštita voćnjaka i vinograda

Palež cvijeta i sušenje grančica koštičavog voća, Monilia laxa, može biti veoma opasna bolest koštičavog voća. Najosjetljivije vrste su marelica, višnja i trešnja. Prvi simptomi vide se na cvjetovima koji se suše, a na izbojcima se pojavljuju rane koje smole i također se suše. Kod osjetljivijih vrsta poput marelice, trešnje i višnje mogu se osušiti izdanci u dužinu 30-150 centimetara, dok se kod manje osjetljivijih vrsta, kao što je breskva, uglavnom vide osušeni cvjetovi i vrhovi izdanaka. Monilinia laxa je gljivica koja preko rana može zaraziti plodove te su vrlo često simptomi truleži plodova posljedica zaraze ovom gljivicom. Kemijske mjere suzbijanja ove bolesti su neizbježne, a preporuka je da se koriste fungicidi u vrijeme početka i završetka cvatnje.

Ne moraju samo voćari pravovremeno štititi svoje nasade od bolesti i štetnika. To ovih dana moraju uraditi i vinogradari. Vinogradi su također s poslovima krenuli ranije nego u prosječnim godinama, tako da je sada upravo vrijeme da se obavi sumporenje. Iako većina vinogradara izbjegava sumporenje, ova mjera je više nego odlična. Nije korisna samo zbog toga da se spriječi rani napad pepelnice, već se time smanjuje napad grinje koji je u posljednje godine u ravnokotarskim vinogradima postao redovita pojava. Osim toga, sumpor je prihvatljivo sredstvo u ekološkom uzgoju.

Pupovi na lozi su se dobrano napučili i mora se što prije obaviti zaštita protiv bolesti crne pjegavosti. Iz godine u godinu crne pjegavosti ima sve više i više. Za ovu bolest kažu da je bolest današnjeg načina uzgoja, bolest visokog standarda, što znači da je prisutna u dobro njegovanim i uhranjenim vinogradima.

Zaštita protiv ove bolesti vinove loze nije nimalo jednostavna. S njom treba započeti rano, još u fazi bubrenja pupova, budući da je ova bolest aktivna od faze pupanja kada su temperature veće od jednog stupnja Celzijusa. Ova bolest traje sve do lipnja.