Projekt ADVANCE upozorava na jaz između konzumerizma i siromaštva

Problem prekomjernog bacanja hrane, naročito one koja je iskoristiva i kojoj nije prošao rok trajanja problem je s kojim se već godinama nose mnoge zemlje, pa tako i Hrvatska. Potrošačke navike i konzumerizam kod velikog su dijela država uvjetovali porast potrošnje i kupnje hrane, koja se na kraju baca bez da ju se ikada koristilo. Disparitet koji na globalnoj razini postoji između zemalja u kojima hrane fali i onih u kojima se ona u ogromnim količinama baca, dok istovremeno rastu potrebe za poljoprivrednim i obradivim površinama, nesumnjivo nas uvlače dublje u labirint u kojem se spajaju ovisnost o multikulturnoj poljoprivredi, prekomjerno korištenje vodnih zaliha i ispuštanje ogromnih količina ispušnih i štetnih plinova u atmosferu.

Okvir za edukaciju

Grad Zadar bio je zato projektnim partnerom na »ADVANCE« projektu Unaprjeđenja kružnog gospodarstva«, čime se željelo ukazati na problematiku bacanja hrane te podići razinu svijesti o održivom upravljanju hranom i održivom gospodarenju otpadom od hrane. Konferencija je bila usmjerena na ugostitelje i ostale dionike u području poslovanja s hranom, jedinice lokalne samouprave, tvrtke za gospodarenje otpadom kao i na sve građane, a cilj projekta je stvoriti okvir za edukaciju i podizanje svijesti u jedinicama lokalne samouprave i HORECA malim i srednjim poduzećima u procesima gospodarenja otpadom od hrane.

Ispred projektnog se tima okupljenima obratila Žana Klarić, voditeljica Odsjeka za zaštitu okoliša Grada Zadra, naglasivši kako je cilj projekta unaprjeđenje kružnog gospodarenja otpadom.

– Naš budžet je bio 30.220 eura, a na njemu smo imali niz partnera predvođenih Nacionalnim tehničkim fakultetom iz Atene. ADVANCE je nastao zbog ogromnih razlika između konzumerizma i siromaštva. 800 milijuna ljudi, tj. svaki deseti stanovnik Zemlje danas je gladan. S druge strane, u Hrvatskoj je skoro 20 posto stanovništva na rubu siromaštva. Društva koja obiluju hranom, tone bacaju u smeće, dok raspodjela humanitarnim udrugama stagnira. Hrvatska baca nešto manje od 300 tisuća tona hrane, što je porazna brojka, pojasnila je Klarić.

EU je fokusirana na rješavanje izazova povezanih s gospodarenjem otpadom, što uključuje trenutnu pozornost i brzo djelovanje u vidu prelaska s linearnog na kružno gospodarstvo, uz pomoć svih uključenih dionika. Uspostavljen je tako okvir za gospodarenje otpadom koji služi kao osnova za razvoj održivog sustava gospodarenja otpadom, kako bi se mogli postići ciljevi za recikliranje u EU, budući da je trenutna stopa recikliranja samo 38 posto.

Kritičan čimbenik

– Jedna trećina proizvedene hrane nikada ne stigne do krajnjeg potrošača. Kada govorimo o ekološkim implikacijama takva ponašanja, važno je istaknuti kako porastom potreba za proizvodnjom hrane i uzgojem stoke, krčimo hektare šuma koje više nikada nećemo povratiti. Drugo, povećanje poljoprivredne proizvodnje znači veću potrošnju vode i korištenje opasnih pesticida. Na kraju, ekstenzivni uzgoj stoke stvara ogromne količine metana, koji je puno štetniji od CO2, ali i drugih stakleničkih plinova, uz ogromne utroške energije, dodala je Klarić.

Otpad od hrane kritičan je čimbenik u urbanom ekosustavu i važan je dio cjelokupnog toka biološkog otpada. UN je postavio cilj za sve države članice da do 2030. godine smanje gubitke hrane duž proizvodnog i opskrbnog lanca i prepolove globalnu količinu otpada od hrane po glavi stanovnika na razini maloprodaje i potrošača. U tom smislu, ugostiteljski sektor (HoReCa – restorani, hoteli, kafići, itd.) također mora odigrati značajnu ulogu u pružanju održivih rješenja za smanjenje količine otpada od hrane. Današnji način prehrane vrlo je kompleksan po pitanju stvaranja otpada od hrane, stoga su potrebne velike promjene koje osobito uključuju suradnju između gradova/općina i ugostiteljskog sektora radi prelaska na sustav kružnog gospodarstva.

– Cilj UN – a je na razini maloprodaje i potrošača do 2030. godine smanjiti bacanje hrane za 50 posto. Iste inicijative slijede EU i Hrvatska, s ciljem što zelenije proizvodnje poljoprivrednih dobara i njihove ravnomjerne raspodjele, zaključila je Klarić.