Foto: ARIF SITNICA
Na listi najcitiranijih znanstvenika u 2022. godini nalazi se njih čak 108 iz Hrvatske, a Irena Burić profesorica na Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Zadru, našla se na navedenom popisu. Na listi se nalaze brojni znanstvenici iz Hrvatske, a profesorica Burić se nalazi na tridesetom mjestu najcitiranijih znanstvenika u državi. Kao područje stručnog i znanstvenog interesa odabrala je ličnost, emocije i emocionalnu regulaciju u obrazovnom kontekstu te profesionalnu dobrobit nastavnika, a nas je zanimalo kako je izgledao put do titule jedne od najcitiranijih znanstvenika u Hrvatskoj.
Istraživački projekti
Burić nam je istaknula kako su najveću ulogu imali istraživački projekti koje je provodila, ali i posvećenost radu, usavršavanju i osobnom razvoju.
– Nakon stjecanja doktorata znanosti i izbora u prvo znanstveno-nastavno zvanje docenta na Sveučilištu u Zadru, započeo je moj samostalni razvoj kao znanstvenice. U prvom redu se to odvijalo kroz istraživačke projekte koje sam vodila, a koje je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Provedba ovih projekata omogućila mi je implementaciju sofisticiranih istraživačkih metoda i analiziranje dotad slabo istraženih odnosa, odnosno odgovaranje na važna istraživačka pitanja koja nisu bila toliko često predmetom sustavnog istraživanja. Kombinacija metodološki kvalitetnih istraživanja i odgovaranja na atraktivna istraživačka pitanja omogućila su mi i kvalitetnu diseminaciju dobivenih rezultata u ponajboljim znanstvenim časopisima što je, potom, privuklo pažnju i drugih istraživača koji su se počeli u značajnijoj mjeri referirati na moj rad. Međutim, da bi se mogla provoditi kvalitetna istraživanja i odgovarati na zanimljiva istraživačka pitanja, potrebna je spremnost na kontinuirano učenje i unaprjeđivanje vlastitog rada. Mogla bih reći da se iza svakog zapaženog rezultata u znanosti najčešće krije velika posvećenost proučavanju literature, učenju i pomicanju vlastitih granica, priča Burić.
Od 2014. godine ona je sustavno proučavala profesionalnu dobrobit i radnu uspješnost učitelja i nastavnika. Projekti koji su provedeni, te rezultati istraživanja doveli su do toga da je danas jedna od najcitanijih znanstvenica.
– Htjela bih izdvojiti dva važna projekta koja sam vodila, a koja je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a to su uspostavni, istraživački projekt koji je trajao od 2014. do 2017., naziva »Učiteljske emocije i strategije emocionalne regulacije: osobni i kontekstualni antecedenti i učinci na motivaciju, psihološku dobrobit i odnose s učenicima« te istraživački projekt »Ličnost, emocije i radna uspješnost nastavnika: dinamička perspektiva« kojeg vodim od 2020. godine i koji završava u kolovozu ove godine, govori nam Burić te dodaje kako su kroz ova dva projekta implementirane različite istraživačke metode te su prikupljeni podaci od velikog broja učitelja, nastavnika i učenika.
Prestižni znanstveni časopisi
– Primjerice, u projektu kojeg trenutno vodim, prikupili smo podatke od više od 1.000 nastavnika i preko 20.000 njihovih učenika, odnosno u projektu su sudjelovali nastavnici i učenici iz više od 90 srednjih škola na području Republike Hrvatske. Posebnost projekta je i primjena složenih longitudinalnih istraživačkih nacrta koji će omogućiti testiranje prediktivne uloge individualnih osobina nastavnika u oblikovanju kvalitete poučavanja i učeničkih ishoda. S obzirom na to da su se oba projekta temeljila na snažnim istraživačkim nacrtima te da su usmjerena na proučavanje fenomena koji tek od nedavno privlači pozornost istraživača u svijetu, rezultati projekta koji su dosad objavljeni dobro su prihvaćeni u znanstvenoj zajednici što je rezultiralo i značajnim brojem citata mojih radova, ističe Burić i dodaje kako je vrlo važno objavljivati rezultate istraživanja u visoko-kvalitetnim pa i prestižnim znanstvenim časopisima jer će na taj način dobiti najveću moguću vidljivost iako to često nije lako zbog rigoroznog recenzentskog postupka.
Upitali smo prof. Burić kako gleda na stanje u našem školstvu, za koje je istaknula kako je kompleksno te obilježeno višestrukim izazovima.
– Mnogi od tih izazova određeni su aktualnim društvenim promjenama i promjenama u sustavu vrijednosti, a neki su i strukturne naravi. Primjerice, ovih dana se mnogo govori o plaćama učitelja i nastavnika koje su, u usporedbi sa stručnjacima iste razine obrazovanja koji su zaposleni u drugim djelatnostima, relativno niže. Nedovoljno visoke plaće u nekoj profesiji imaju dvostruk učinak. Prvo, one šalju poruku da stručnjaci koji nemaju visoke plaće vjerojatno i ne pridonose previše društvu, a drugo, one odbijaju mlade, kompetentne i motivirane pojedince, koji bi bili u stanju dovesti da pozitivnih promjena i unaprjeđivati sustav, da uđu u samu profesiju. S druge strane, u javnosti je često prisutna i percepcija da učitelji i nastavnici ne rade dovoljno i da ne rade kvalitetno, odnosno stječe se dojam da dio javnosti misli da učitelji i nastavnici i ne zaslužuju veće plaće, govori Burić te napominje kako takva percepcija javnosti i samih korisnika obrazovnih usluga proizlazi iz nepoznavanja kompleksne prirode posla učitelja koji imaju višestruke i emocionalno vrlo zahtjevne uloge, a vjerojatno i iz nekih negativnih, osobnih iskustava.
– U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo novih vrijednosnih orijentacija prema kojima se dijete i njegove potrebe nalaze u središtu pažnje odraslih. Usprkos brojnim pozitivnim učincima na dječji razvoj i dobrobit, stavljanje djeteta u središte ponekad dovodi do prevelikog popuštanja i slabo postavljenih roditeljskih granica što se često manifestira i u obrazovnom sustavu te je indirektno povezano sa slabljenjem prirodnog autoriteta učitelja u suvremenom društvu, upozorava Burić dodajući kako plaća zasigurno jest faktor koji doprinosi općem zadovoljstvu poslom, međutim, ona nije jedini faktor koji je bitan.
Teškoće i radosti
– Učitelji koji su sudjelovali u spomenutim projektima uglavnom su izvještavali o tome da su relativno zadovoljni svojim poslom. Iako, sudjelovanje u istraživanju je dobrovoljno, stoga nemamo uvid u stavove onih koji se ne žele uključiti u istraživanja, što znači da bi zadovoljstvo moglo biti i niže od onoga detektiranog u istraživanju. Kvalitativna istraživanja koja sam provodila s članovima istraživačke grupe, pokazala su da se učitelji u radu susreću s brojnim izazovima koji se mogu grupirati u četiri skupine. Prva skupina odnosi se na same učenike, na njihovu nemotiviranost i nezainteresiranost, a nekad i neprimjerenost u ponašanju. Dio učitelja izdvojio je i rad s učenicima s teškoćama u razvoju i invaliditetom kao izazov jer se nisu osjećali dovoljno educirani i stručni. Druga skupina odnosi se na roditelje učenika koji često interferiraju u rad učitelja i imaju nerealna očekivanja radi čega vrše izravan pritisak na učitelje i zahtijevaju ocjene koje ne reflektiraju stvarno znanje njihove djece. Treća skupina odnosila se na nekompetentno upravljanje školom i loše odnose u radnom kolektivu, a posljednja skupina odnosila se na obilježja samog obrazovnog sustava, odnosno obrazovnih politika. Učitelji su kao izazove navodili i učestalo mijenjanje pravilnika i provođenje mini reformi koje ne dovode do suštinskog unaprjeđenja kvalitete, nedostatak učinkovitih sankcija za učenike, ali i nastavnike, prevelike administrativne zahtjeve te deterioraciju ugleda učiteljske profesije u suvremenom društvu, kazala je Burić.
– Neki učitelji su, u gore spomenutom istraživanju, spominjali samu dječju prirodu i rad s mladim ljudima kao izvore radosti u svom poslu. Uspjesi i napredak njihovih učenika često učitelje ispunjavaju ponosom, a raduju ih i susreti s bivšim učenicima. Dobra suradnja s roditeljima, korektni odnosi u radnom kolektivu i stručna priznanja za kvalitetan rad također predstavljaju izvore zadovoljstva učiteljima. Zato mislim da je važno poslati poruku da je, bez obzira na izazove s kojima se susreću suvremeni učitelji i nastavnici, učiteljski posao lijep, dinamičan i ispunjavajući. Također, željela bih izraziti nadu da ćemo, bez obzira na izazove i izvore frustracije suvremenih učitelja, kao društvo uvijek uspijevati i regrutirati mlade, motivirane i sposobne pojedince koji će vrhunski obavljati svoj posao na uzajamno zadovoljstvo i dobrobit svih dionika obrazovnog procesa te društva u cjelini, ističe Burić.
Priručnik
U sklopu provedbe Zakladinog projekta »Ličnost, emocije i radna uspješnost nastavnika: dinamička perspektiva«, Burić i njena suradnica na projektu prof. dr. sc. Izabela Sorić, uređuju priručnik koji će biti namijenjen učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima, a čiji će cilj biti unaprijediti profesionalnu dobrobit i radnu uspješnost nastavnika.
– Priručnik će, osim osnovnih rezultata projekta, sadržavati i jasne preporuke o tome kako održavati motivaciju za rad, upravljati vlastitim emocijama na radnom mjestu, kvalitetno poučavati i stvarati dobre odnose s učenicima te kako spriječiti sindrom sagorijevanja na poslu. Priručnik bi trebao biti objavljen do ljeta i bit će dostupan svim školama na području Republike Hrvatske. Osim priručnika, u sljedećim mjesecima i godinama aktivno ću raditi na što opsežnijoj diseminaciji rezultata projekta kroz objavu znanstvenih radova u svjetskim časopisima, a nadam se i realizaciji nekih novih projektnih ideja u skoroj budućnosti, najavljuje Burić.
S obzirom na to da je velika čast biti uvršten na ovakav jedan popis nacitiranijih znanstvenika, zanimalo nas je kakvu poruku i savjet Burić ima za mlade znanstvenike.
– Moj savjet bi bio da budu ustrajni, marljivi i spremni na učenje i kontinuirano usavršavanje. Također je važno ne posustajati kada se suočimo s preprekama (kao što su višestruke odbijenice znanstvenih časopisa), već ih shvatiti kao izazove i prilike za razvoj i učenje. Posao znanstvenika je uzbudljiv i dinamičan jer pruža mnogo mogućnosti za razvoj te vas tjera na neprestano otvaranje nekih novih poglavlja odgovaranjem na drugačija istraživačka pitanja i koristeći se novim i naprednijim istraživačkim metodama. Mislim da je čitav proces prilično uzbudljiv te može biti veoma ispunjavajući, zaključiuje Burić.
najnovije
najčitanije
Zadar
uskoro otvorenje
Zimski park na Višnjiku i ove godine nudi brojne atrakcije
Plodovi zemlje i mora
vremenske nepogode
Pokrajina Champagne izgubila gotovo pola uroda grožđa
Hrvatska
PREMIJER
Plenković: Uputio sam Saboru prijedlog imenovanja Irene Hrstić za novu ministricu
Scena
IRIS PETRAČ
Tko je supruga Novice Petrača? Bivša zadarska novinarka i glasnogovornica Grada Zadra
Hrvatska
nalog
ICC izdao nalog za uhićenjem Netanyahua, Gallanta i vođe Hamasa
Županija
TUŽNI ODLAZAK
VIŠE OD BRODA Šarini su živjeli s ‘Princem Zadra’: ‘Godinama smo radili s njim, živjeli, dizali…’
Kultura
Alba Miočev
Mlada zadarska slikarica osvojila Grand Prix: “Bitno je da svaki dan uđem u atelje, čak i ako ne slikam…”
Županija
POTPORE
Božićnice za umirovljenike će isplaćivati većina općina i gradova u Zadarskoj županiji, donosimo iznose
Zadar
OD KALELARGE DO AUSTRALIJE
Zadarski kantautor Marin Modrić objavio svoj prvi singl: ‘Ulična svirka je kao otvorena proba…’
Zadar
OBAVIJEST HEP-A