Rak vrata maternice i jetre mogu se izbjeći na jednostavan način, evo kako

Europska komisija objavila je preporuku državama članicama u njihovim nastojanjima da cijepljenjem spriječe rak. Dva su ključna cjepiva kojima se mogu spriječiti virusne infekcije koje mogu dovesti do pojave raka: cjepivo protiv humanog papilomavirusa (HPV) i cjepivo protiv virusa hepatitisa B (HBV). Preporuka je Europske komisije i bolje praćenje stopa cijepljenosti u pojedinim državama članicama.

Procjenjuje se da se čak 40 posto slučajeva raka u EU-u može spriječiti. Problem je u tome što je u zemljama EU-a samo pet posto ukupnih rashoda za zdravstvo u 2021. godini bilo namijenjeno prevenciji.

S ciljem eliminacije raka vrata maternice i drugih oblika raka uzrokovanih HPV-om, kao što su određeni oblici raka glave i vrata te drugi oblici anogenitalnih oblika raka, u europskom planu za borbu protiv raka naznačen je cilj – da države članice do 2030. godine dosegnu stopu cijepljenosti od 90 posto protiv HPV-a za djevojčice i znatno povećaju cijepljenje dječaka.

Planom za borbu protiv raka nastoji se osigurati i pristup cijepljenju protiv HBV-a, posebno radi sprečavanja raka jetre. Ta su cjepiva, ističe se, ključna za zaštitu javnog zdravlja.

Svake godine u Europskoj uniji od raka vrata maternice umre gotovo 14.000 žena, a potvrdi se i više od 16.000 novih infekcija hepatitisom B koji uzrokuje oštećenja jetre, a u konačnici i rak.

Dalek put

Unatoč dostupnom i u mnogim državama besplatnom cijepljenju, dalek je put do ostvarenja tih ciljeva. Brojne države članice nisu uspjele dosegnuti ni 50 posto cijepljenosti protiv HPV-a za djevojčice, a dostupni podaci za cijepljenje dječaka i mladih odraslih osoba ograničeni su. Isto tako, ne postoji dovoljno podataka o stopama cijepljenja protiv HBV-a.

U Hrvatskoj je protiv HPV-a do sada cijepljeno 51 posto djevojčica i 34 posto dječaka u dobi do 15 godina. Daleko je to od europskog cilja, a stručnjaci upozoravaju i da nije ni izdaleka dovoljno u borbi protiv raka vrata maternice.

Krivcima se smatra u prvom redu nedovoljno educirane roditelje, koji ne vide korist u besplatnom i dostupnom cjepivu koje je pokazalo izvrsnu zaštitu od zaraze opasnim sojevima HPV-a. Da je riječ o virusu koji nije rijedak, govori procjena da se oko 60 posto žena tijekom generativne dobi barem jednom zarazi tim virusom.

Ohrabruje ipak podatak da je u razdoblju od 2016. do 2024. godine cijepljenje kod djevojčica poraslo pet puta, a kod dječaka čak deset puta.

Najbolji je odaziv u Krapinsko-zagorskoj županiji koja ima čak 70-postotnu cijepljenost protiv HPV-a. Slijede Varaždinska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i Koprivnička županija.

Da je ovo cjepivo doista spasonosna obrana od raka, potvrđuje primjer Australije. Tamo je cijepljenost 15-godišnjakinja čak 79 posto, a dječaka u toj dobi 73 posto.

Podaci govore da među djevojkama u dobi od 18 do 24 godine ima samo 1,1 posto HPV-a, a prije desetak godina, dok nije bilo cijepljenja, taj je virus imalo čak 22,7 posto djevojaka.

Preporuka Europske komisije sadrži niz mjera koje bi države članice mogle poduzeti kako bi poboljšale primjenu dvaju cjepiva kojima se spašavaju životi.

Među tim su mjerama besplatno cijepljenje ili povrat troškova za cijepljenje, osiguravanje lakog pristupa cijepljenju, posebno ciljanim skupinama i ranjivim ili visokorizičnim populacijama, uključivanje programa imunizacije protiv raka koji se može spriječiti cijepljenjem u nacionalne planove za borbu protiv raka, senzibilizacija građana za takvo cijepljenje, posebno isticanjem koristi cijepljenja za roditelje, mlade i ciljne skupine te suzbijanjem pogrešnih informacija i dezinformacija.

Isto tako, preporučuje se bolje praćenje i izvješćivanje o cijepljenosti kako bi se utvrdilo gdje su slabe karike i kako ih otkloniti. Trebalo bi, upozorava Komisija, pojačati i cijepljenje dječaka protiv HPV-a.

Pojačati napore

U dobi do 45. godine, karcinom vrata maternice treći je po učestalosti kod žena u Hrvatskoj. Ispred njega su samo rak dojke i rak štitnjače.

U Hrvatskoj je velik broj oboljelih – svake godine od raka vrata maternice oboli oko 300 žena, a umre ih 120. Cijepljenje protiv HPV-a visoko je djelotvorno u prevenciji kroničnih infekcija s HPV-om ili prekanceroza te raka vrata maternice.

Kako su gotovo svi karcinomi vrata maternice uzrokovani HPV-om, najsnažnija mjera obrane je cijepljenje svih rizičnih osoba u dobi od devet do 44 godine.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) osigurao je besplatno cijepljenje djevojaka i mladića u dobi do 25 godina, koji se mogu bez naručivanja i najave cijepiti protiv humanog papiloma virusa (HPV).

U pogledu cijepljenja protiv hepatitisa B, od država članica traži se da pojačaju napore za postizanje cijepljenosti do 2030. godine, a to je 95-postotna cijepljenost s tri doze protiv HBV-a u djetinjstvu, 95-posto trudnica pregledanih na hepatitis B, 95 posto novorođenčadi koja su cijepljena u roku 24 sata od rođenja, uspostava elektroničkih registara cijepljenja i razmjena najboljih praksi s drugim državama članicama kako bi se poboljšali nacionalni napori.

Komisija pritom obećava potporu državama članicama u provedbi Preporuke. Konkretno, ponudit će model komunikacijskih kampanja, prilagodljiv nacionalnim potrebama i uzimajući u obzir nacionalne posebnosti, kako bi se podigla svijest o važnosti tih cijepljenja.

Komisija će pomoći i u radu na poboljšanju praćenja diljem EU-a, a Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) do kraja 2024. izradit će novi pregled nacionalnih stopa cijepljenosti za HPV i HBV kako bi se stvorio bolji pregled situacije.

Istodobno se u okviru programa »EU za zdravlje« i dalje pruža znatna financijska potpora državama članicama u njihovim naporima za poticanje cijepljenja i borbu protiv raka.

Tijekom ove godine pokrenut će se zajednička akcija kako bi se državama članicama pružila potpora u povećanju cijepljenja protiv HPV-a i borbi protiv zaraznih bolesti kao što su hepatitis i HIV/AIDS. U to će se uložiti 20 milijuna eura iz proračuna EU-a.

Cjepivo protiv hepatitisa B je u Hrvatskoj uvedeno od 2007. godine, kao dio obveznog programa cijepljenja u dojenačkoj dobi. Od 1999. uvršteno je u kalendar cijepljenja djece u šestom razredu osnovne škole.

Cijepljenje je obvezno i za druge osobe koje profesionalno mogu biti izložene infekciji, kao što su zdravstveni djelatnici, a cijepe se i pacijenti na dijalizi, odnosno partneri oboljelih.

Za učinkovitu zaštitu potrebne su tri doze cjepiva, nakon čega se zaštita od zaraze postiže u više od 95 posto cijepljenih. Hrvatska iskustva u cijepljenju protiv hepatitisa B izuzetno su dobra: pokazalo se da to cjepivo daje potpunu zaštitu, pa među slučajevima zaraze koji se otkriju praktički nema onih koji su primili tri doze cjepiva protiv HBV-a.

U Hrvatskoj je, zahvaljujući tome, učestalost hepatitisa B u populaciji niska, ispod jedan posto. Prema procjenama epidemioloških istraživanja, u Hrvatskoj oko 25.000 osoba ima kronični hepatitis B. U posljednjih pet godina, prosječno se godišnje zabilježi 50-ak novooboljelih.