Petak, 22. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

(NE)TRANSPARENTNOST CRKVE

Zadarska nadbiskupija mogla bi korak naprijed prema transparentnijem poslovanju, evo detalja

Autor: Iva Bucić

02.02.2024. 08:59
Zadarska nadbiskupija mogla bi korak naprijed prema transparentnijem poslovanju, evo detalja

Foto: LUKA JELIČIĆ



Zadarska nadbiskupija mogla bi uskoro učiniti značajan korak prema transparentnijem poslovanju. Iako u Nadbiskupiji nisu željeli komentirati, svećenici su navodno do polovice siječnja trebali otvoriti župne bankovne račune preko kojih bi ubuduće trebali voditi poslovanje.


Ovakva odluka predstavljala bi korak u dobrom smjeru, slažu se sociolog religije i nekadašnji veleposlanik u Vatikanu Ivica Maštruko i Marko Vučetić, filozof i teolog, te predsjednik Gradskog vijeća.


Prostor nepovjerenja


– Kad je riječ o financiranju Crkve, dolazimo u paradoksalnu situaciju da je tu Bog manje tajnovit od financijskih tokova. Kad je nešto netransparentno na razini financija, onda to izaziva nepovjerenje i otvara prostor za mnoge priče od kojih su neke utemeljene, a neke nisu, smatra Vučetić.




Primarni zadatak Crkve je, naglašava, da vodi računa o crkvenoj zajednici (takozvani spas duša) i da dopridonosi dobru u društvenoj sredini u kojoj se nalazi.


– Sve ostalo je sporedno i to sporedno – što uključuje financiranje, treba javnosti biti dostupno. To je shvatio i bivši dubrovački biskup Mate Uzinić, a sadašnji riječki nadbiskup, koji je otvorio financije javnosti i počeo prvi redovito podnositi izvješća, podsjeća Vučetić.


Naime, nakon što je mons. Uzinić 2010. godine na čelu Dubrovačke biskupije naslijedio mons. Želimira Puljića, naslijedio je golem dug od gotovo 50 milijuna kuna, koji je u međuvremenu skoro prepolovljen – koncem 2023. godine iznosio je tri milijuna eura (22,6 milijuna kuna). Kada su se prije deset godina u medijima pojavile informacije o lošim poslovnim odlukama na kojima je biskupija od 2002. do 2011. godine izgubila milijune, ispostavilo se da je objavljivanje financijskih izvješća dobra praksa za vraćanje povjerenja javnosti. Riječima mons. Uzinića, transparentnost je ono što omogućava kvalitetnije i bolje upravljanje u skladu sa zakonom i svrhom, a Crkva u konačnici novac ima zbog tri svrhe – zbog njenog poslanja tj. evangelizacije, pristojnog uzdržavanja onih koji to poslanje vrše i zbog pomaganja siromašnima.


Vjerodostojnost


– Moja namjera i namjera mog javnog djelovanja nije da oslabimo Katoličku Crkvu, nego da je ojačamo, a to možemo učiniti jedino ako je natjeramo, motiviramo i usmjerimo da se ona bavi onime čime bi se trebala baviti, a to je pomoć ljudima na marginama društva, znanstveno-obrazovna i karitativna djelatnost. Tako da se mons. Uzinić, papa Franjo, pa i ja kao zadnji u tom lancu, zalažemo za istu stvar, a to je da Crkva bude transparentna i da se zna da je svaka stavka potrošenog javnog novca otišla za ono čemu Crkva i služi u društvu, zaključuje Vučetić.


Sveta je Stolica posljednjih godina učinila značajne korake ka većoj transparentnosti, jer, kako papa Franjo ističe, financijski skandali uzrokovani nedostatkom budnosti i transparentnosti štete dobrom imenu Crkve i mogu dovesti u pitanje vjerodostojnost same vjere.


S obzirom na to da je raščišćavanje financija jedno od važnijih poslanja pape Franje, sociologa religije Ivicu Maštruka ne bi iznenadila da i Zadarska nadbiskupija krene ka većoj transparentnosti.


Marko Vučetić, Foto: MISLAV KLANAC


Financijska izvješća


– Vjerujem da to nije samo želja i htijenje nadbiskupa, nego jer papa Franjo zahtijeva i poduzeo je mjere za reguliranje i seljenje financiranja uopće svih crkvenih struktura, počevši od Vatikanske banke pa naniže, kaže Maštruko.


Župne bankovne račune, osim Nadbiskupije, mogli bi kontrolirati i župni crkveni odobri, a Maštruko ističe da bi sljedeći logičan korak bilo objavljivanje financijskih izvješća o prihodima župe za različite svrhe – za Crkvu, sredstvima uplaćenima od lemozine, prihodima koji su ostvareni na osnovu donacija ili akcija za, primjerice, popravak crkve ili izgradnju zvonika.


– Prema sadašnjim ugovorima, Crkva se financira direktno iz budžeta, ali to nisu sva sredstva koja se daju Crkvi. Financiranje Crkve sada nije transparentno i prihodi od države, općina, županija te drugih institucija, organizacija i pojedinaca nisu sabirani na jednom mjestu, upozorava Maštruko koji je u javnosti poznat po zagovaranju promjene modela financiranja Crkve.


Ivica Maštruko, Foto: Arhiva ZL