Petak, 22. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

Interesantni podaci

Zanimljivosti iz svijeta botanike: Jeste li znali da postoji preko 300 vrsta perunika?

Autor: Jelena Sedlak

09.01.2024. 09:05
Zanimljivosti iz svijeta botanike: Jeste li znali da postoji preko 300 vrsta perunika?

Foto: Pexels

Primjerice, sjeme rogača toliko je postojano da je u prošlosti služilo kao mjera za masu dragog kamenja i bisera"



Mikroelementi su za razvoj biljaka jednako važni kao i makroelementi. Bor je važan za oplodnju i reprodukciju, mangan sudjeluje u sintezi klorofila, bakar, željezo, kobalt i molibden sudjeluju u fiksaciji dušika, a cink i selen ulaze u sastav nekih enzima i sudjeluju u sintezi proteina.


Lovor potječe od riječi laurus (pobjeda, slavlje) i nobilil (plemenit, slavan), jer je u antičko vrijeme ovo drvo bilo izjednačavano sa slavom i čašću i smatrano je svetim. Od njegovih grančica su rađeni vijenci kojima su ovjenčani pobjednici u ratovima, na atletskim natjecanjima, slavni pjesnici i drugi velikani.


 


Pogledajte ovu objavu na Instagramu.


 


Objavu dijeli Shopleaf Plant Studio (@shopleafplantstudio)


Sjeme rogača toliko je postojano (nepromjenjiva masa od 0,2 g) da je u prošlosti služilo kao mjera za masu dragog kamenja i bisera (karat).


Češnjak je neizostavni sastojak svih pučkih recepata za oporavak. Najdugovječniji narod s Kavkaza ga svakodnevno koristi u prehrani.


Biljni pigment dobiven iz drveta Bixa orellana koje raste u Centralnoj i Južnoj Americi koristi se kao začin i kao hranjiva boja za maslac, sir, sladoled, margarin… zbog tvari koje sadrži njegovo sjemenje. Nekadašnji narodi s tih prostora koristili su ga kao začin i za pravljenje boja za tijelo i usne.


Bambus je u legendama azijskih naroda česta inspiracija, pa tako većina njih vjeruje da ljudski rod potječe iz bambusovog stabla. Filipinski mit kaže da su prvi čovjek i prva žena nastali od rascijepljenog bambusa, nakon borbe neba i oceana.


 


Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 


Objavu dijeli Mayヽ(*≧ω≦)ノ ☆ (@may_passionforlife)


Čaj se pravi od biljke koju mi danas koristimo u dekorativne svrhe, odnosno od Camelie sinensis. U Kini se čaj koristi od 4. stoljeća, a u Europi je postao popularan napitak tek u 18. stoljeću.


Noćno cvijeće, koje spada u familiju noćuraka, a čiji je najpoznatiji predstavnik fuksija, većinom ima cvijeće koje se otvara tek predvečer, jer ga oprašuju noćni leptiri.


Perunika ili iris, je cvijet koji je kod starih Slavena bio posvećen bogu Perunu, po čemu je i dobio naziv. Vjerovalo se da na mjestu gdje on gromom dotakne tlo, izraste ovaj cvijet. Danas postoji oko 300 vrsta ovog cvijeta.


Kamelija potječe iz jugoistočne Azije i pripada rodu biljaka iz botaničke obitelji čajeva. Raste na širokom području, od Japana i Indonezije do Himalaje, a u Europu su prenešene 1740. godine i to najprije u Englesku. Rod sadrži preko 200 vrsta, a selekcijom i križanjem stvoreno je oko 3.000 kultivara.


 


Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 


Objavu dijeli Emma Crawforth (@emma_crawforth)


Biljka rak ili biljka škamp (beloperone guttata brandeg) dobila je ovo pučko ime zbog nesvakidašnjeg oblika njenih cvasti s jarko obojenim pokrovnim listovima, braktejama.


Ruže imaju jednu od botanički najbogatijih primjeraka po broju, vrstama i rasprostranjenosti. Više od 4.800 biljnih vrsta spadaju u ovu porodicu, a svrstane su u 91 rod.


Paštrnjak je u Rimskom Carstvu bio toliko cijenjeno povrće da su ga porobljena germanska plemena morala davati Rimljanima kao danak. Sve do 19. stoljeća je bio osnovna hrana širom Europe, uz kupusnjače, mahunarke, bob, leću, luk i zelje. Nakon toga paštrnjak su potisnule biljke pristigle iz Amerike.


Kaktusi ponekada ne cvjetaju zato jer su premladi. Hechinocactus grusoni ili jastučasti kaktus, započinje cvjetati tek nakon 30. godine.


Najkrupnije sjeme ima morski dvojni kokos s Maldiva (Lodoicea maldivica) ili sejšelska palma. Njeno sjeme ima i do 20 kg.


Oslonci za penjačice jako su korisni kako bi fasadu kuće sačuvali od oštećenja i stvaranja vlage.


Emisija CO2 se za posljednjih 100 godina povećala za oko 25 posto, što je dovelo do globalnog zagrijavanja i promjene klime. SAD emitira čak 20 posto globalnog zagađenja ugljičnim dioksidom.