Uređen i siguran porat otvorit će Saljanima vrata razvoja

Radovi na projektu obnove i rekonstrukcije luke Sali napokon su dovršeni. Riječ je o velikom EU projektu Županijske lučke uprave Zadar u sklopu kojeg je realizirano proširenje luke izgradnjom obale u dužini od 149,44 metara, uređenje zaobalne površine uz novoizgrađenu obalu te izgradnja lukobrana za zaštitu luke od valova, u dužini od 116 metara.

Projekt generacije

Županijska lučka uprava Zadar je nositelj ovog projekta stoljeća za Dugi otok. Ukupna vrijednost projekta »Dogradnja gradske luke Sali na Dugom otoku« iznosi 12.018.642,20 eura od čega se 85 posto sufinanciralo iz Kohezijskog fonda Europske unije u okviru »Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.«, dok je 15 posto sufinanciralo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Davor Škibola, direktor ŽLU-a naglasio je kako su se nakon dvije godine rada na projektu ostvarili svi njihovi planovi.

– Svaki projekt ima svoju priču, a ova nije počela s nama, već još 2008. godine, kada su Saljani na Vijeću donijeli UPU, kojim su obrisi nove luke zacrtani. Originalni je projekt izmijenjen, morali smo ishoditi građevinsku dozvolu, ali sada ponosno stojimo na novoj priveznoj obali i lukobranu, koji označavaju novi početak za Sali, kazao je Škibola, pojasnivši kako bez potpore Zadarske županije i resornog ministarstva te Ministarstva regionalnog razvoja projekta ne bi niti bilo.

– Sama priprema, projektiranje, javna nabava, izrada i praćenje projekta iziskuje ogroman napor. Voditeljica projekta Branka Batur 24 je sata živjela s ovim projektima, nadgledala ga i pratila svaki korak njegove realizacije. Tu su i inžinjeri, projektanti i izvođači koji su uspješno izvršili sve radove. Na kraju, valja zahvaliti Saljanima, jer malo je ovakvih projekata, koji su egzistirali uz cjelogodišnji pomorski promet i pritisak turizma, naglasio je Škibola.

Foto: Luka Jeličić

Kompleksni zahvat

Pomoćnica ravnatelja i voditeljica projekta Branka Batur okupljenima je predstavila dosege projekta naglasivši kako je ovo drugi projekt ŽLU-a financiran iz programa »Konkurentnost i kohezija«.

– Nekadašnja lučka infrastruktura nije zadovoljavala sigurnosne parametre za cjelogodišnji linijski prijevoz. Izgradnjom nove luke povećana je sigurnost i održivost pomorskog prometa i osigurana cjelogodišnja neprekidna povezanost Dugog otoka s kopnom. Od listopada 2021. godine, kada su radovi započeli, pred sobom smo imali kompleksan zadatak. Sama privezna obala od 150 metara izgrađena je na 72 pilota, a lukobran na 26 pilota, pojasnila je Batur dodavši kako je prilikom gradnje utrošeno 915 tisuća kilograma armature, šest tisuća kubika betona, a radovi su se izvodili na dubini od 30 metara.

– Posebna zahvala zato ide lokalnom stanovništvu, koje je radove trpjelo pune dvije godine. Mi smo za vrijeme radova osigurali plovni koridor, kako bismo pomirili interese ove investicije i potreba lokalnog stanovništva. Ova je luka bitna za cijelu županiju, najznačajnije hrvatsko nautičko središte, a Sali su pored toga ulaz u NP Kornati, istaknula je Batur.

– Posao ne prestaje izgradnjom nove lučke infrastrukture, jer mi kao dobri gospodari trebamo nju posebno pratiti. Na primjeru luke Tkon izradili smo digitalnog blizanca, pomoću kojeg preko računala u realnom vremenu pratimo njeno stanje, a to želimo i za ovu luku, dodala je Batur.

Foto: Luka Jeličić

Od životne važnosti

Zoran Morović, načelnik Općine Sali, kazao je kako nova luka i lukobran mještanima iznimno mnogo znače.

– Ova je investicija za nas od životne važnosti, kao i vodovodizacija, koju željno iščekujemo. Iz godine u godinu sve je veći broj nautičara kojima smo omiljena destinacija, a ulaz smo u NP Kornati i PP Telašćicu. Treća smo po veličini općina s 12 naselja na dva otoka. Prvi spomen ribarstva vezan je za našu općinu, a bez sigurne luke život otočana je nemoguć, poručio je Morović.

Župan Božidar Longin je pak apostrofirao kako je dogradnja luke Sali jedan od najvećih infrastrukturnih projekata na zadarskim otocima.

– Povećana je dimenzija luke, no najvažnije, povećana je sigurnost i mogućnost pristajanja velikih plovila u ovoj luci. Sve je ovo u cilju podizanja kvalitete života lokalnog stanovništva, ali i za sve brojnije turiste. Naše je područje oduvijek orijentirano prema moru, oduvijek sinonim za pomorstvo, ribarstvo, trgovinu i turizam. Upravo je potonje najvažnija gospodarska odrednica naše regije, a nautički turizam njena perjanica, poručio je župan Longin te dodao kako u perspektivi slijede novi projekti lučke i ribarske infrastrukture, a već je uloženo preko 30 milijuna eura kroz projekte ŽLU-a.

Veliki je ovo dobitak za mjesto Sali i Dugi otok, kao i za cijelu Zadarsku županiju.

Ovo je drugi veliki projekt ŽLU-a financiran sredstvima Operativnog programa »Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020«. Prvi je bio izgradnja trajektne luke Tkon, prvijenac među ukupno 28 projekata unaprjeđenja lučke infrastrukture u Hrvatskoj koji su financirani bespovratnim sredstvima Europske unije.

Foto: Luka Jeličić

28 lučkih projekata

Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver poručio je kako je ovaj projekt najviše koristio upravo Saljanima.

– Poklon je ovo za 10 godina članstva u EU i jedan od 28 velikih lučkih projekata, koji se na našoj obali financiraju europskim novcem, kazao je Bilaver.

– Ponosni smo na renesansu naše obale. Luka Tkon mnogo se puta spominje kako svijetli primjer korištenja EU novca, a sada mu se pridružuje i luka Sali, poručio je Bilaver dodavši kako je početak i kraj ovog financijskog razdoblja obilježen upravo projektima ŽLU-a.

Luka Sali samo je jedan veliki projekt u lepezi ministarstva, koji će žiteljima mjesta i otoka omogućiti lagodniji život, ali i uzlet gospodarstva.

– Što se tiče TNT koridora, uz dosadašnja smo dva dobili još dva koridora. Uz to, naša dosadašnja jedina core luka, ona u Rijeci, sada postaje dijelom mreže u koju su uključene i luke Split i Ploče. Koridor Baltic – Adriatic preko Zadra i Splita sada je još dulji, a ne smijemo niti isključiti skoro tisuću kilometara cestovne i željezničke mreže koje su u njega integrirane. Iz nacionalnih i europskih sredstava financiramo cijeli niz projekata. Tu su projekti ceste na Žmirićima i u Škabrnji. Ono što je važno naglasiti je i da smo u periodu raspisivanja prethodnog savjetovanja o osiguranju 90 milijuna eura sredstava za modernizaciju željezničke pruge Knin – Zadar, naglasio je Bilaver.

Foto: Luka Jeličić

Najvidljiviji iskorak

Kohezijska je politika glavni financijski smjer EU-a, o čemu je govorio ministar Šime Erlić naglasivši kako su se dva najvažnija smjera ministarstva – distribucija europskih fondova te potpora i podrška otocima, ovim projektom spojili u jedno.

– Luka Jazine i zadarska riva, luka Tkon te naposljetku luka Sali najsjajniji su biseri obale. Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture dajemo kontinuiranu podršku, jer strateški je interes Vlade ulaganje u bolju prometnu povezanost i pomorske luke, poručio je Erlić, naglasivši kako su EU fondovi upravo u prometnom sektoru donijeli najviše dobrobiti.

– U lučkoj je infrastrukturi kroz 28 projekata napravljen najveći i najvidljiviji iskorak, potvrda vječne težnje ka boljoj prometnoj povezanosti otoka i kopna. To potvrđujemo i s do sada najvećim ulaganjima u otoke, kroz sve resore. Dinamizira se rast i razvoj na otocima. Ne planiramo stati. Očekuju nas nova sredstva, jer strateški nam je interes ulagati u otoke i otočku infrastrukturu, rekao je Erlić zaključivši kako će novi mehanizam namijenjen otocima još više poboljšati kvalitetu života.

Na zadarske otoke otpast će tako 25 milijuna eura za javne projekte.

Predstojnik Ureda Vlade Zvonimir Frka – Petešić, obrativši se okupljenima, podsjetio je kako je prije četiri godine, zajedno s ministrom Butkovićem, prisustvovao potpisivanju ugovora upravo za projekt rekonstrukcije luke Sali.

Ponosni Saljanjin

– Zato sam, kao Saljanin posebno ponosan na ovaj projekt i sve dobrobiti koje će donijeti mojim sumještanima. Novi je lukobran od povijesne važnosti za mjesto, jer porat će sada biti zaštićen od juga, a Saljanima otvoriti nova vrata gospodarskog razvoja. Lukobran je jamac sigurnijeg pomorskog prometa, zbog čega će naš porat biti jedna od najzaštićenijih luka zadarskog arhipelaga. Bonaca će biti pravilo, a ne iznimka, poručio je Frka – Petešić, podsjetivši kako je u Zadarskoj županiji smještena trećina svih hrvatskih luka nautičkog turizma.

– Stvaraju se preduvjeti za razvoj turizma i otvaranje novih radnih mjesta. Uređenjem i izgradnjom pristupne ceste, za čiju će se izgradnju sredstva osigurati iz državnog proračuna, olakšat će se daljnja ulaganja za općinu, a mještani će dobiti novu, uređenu rivu i šetnicu na ponos cijelog otoka, zaključio je Frka – Petešić, nabrojivši brojne projekte, koji se iz svih resora rade za žitelje Sali i Dugog otoka.

– Više od tri milijarde eura uloženo je u otoke, a 5,5 milijuna samo u Sali kroz mnogobrojne projekte raznih ministarstava. Realno je očekivati početak radova na vodovodizaciji zaobalja i otoka županije kroz godinu i pol dana, a na prijedlog otočana, Vlada projektira novu liniju prema južnom dijelu otoka, a Jadrolinija trajekt koji će moći proći ispod mosta u Ždrelcu, kazao je Frka – Petešić, istaknuvši kako otočani daju natprosječan doprinos uspjehu hrvatskog turizma.

– Predsjednik Vlade najavio je dolazak na svečano otvorenje luke nakon ishođenja svih dozvola, najavio je njegov predstojnik Ureda.