Grašak se još može sijati do kraja studenog

Jedna od povrtlarskih vrsta koja ima izuzetno povoljno djelovanje na tlo je grašak. Osim što ćemo njegovom sjetvom osigurati berbu, obogatit ćemo zemlju korisnim elementima, povećati njegovu plodnost i rahlost. Kao predusjev djeluje pozitivno na većinu drugih biljnih vrsta koje uzgajamo i doprinosi njihovoj rodnosti.

Prednosti i mane jeseni i proljeća

Sjetva graška tijekom jeseni ima niz prednosti. U zimskom razdoblju ova kultura akumulira hranjive tvari, prije svega dušik, sprječava eroziju, može se iskoristiti kao zeleno gnojivo.

Nakon skidanja ljetnih kultura ima dovoljno vremena da se zemlja obradi i pripremi za sjetvu koja se u kontinentalnim područjima obavlja tijekom listopada i početkom studenog, a u južnim i do kraja studenog. Cilj je da do pojave mraza, snijega i niskih temperatura imamo mlade biljke koje su dovoljno narasle i razvile se da mogu izdržati takve uvjete. Preranom sjetvom one prerastu i postaju osjetljive na mraz, dok kod prekasne, niske temperature mogu biti pogubne za biljke u fazi nicanja.

Možemo ga sijati u redove ili kućice. Kod sjetve u redove na pripremljenoj parceli ili gredici napravimo plitke kanale dubine do 3 cm. Međuredni razmak je od 15 do 20 cm, a razmak u redu je od 5 do 7 cm.

U ovom razdoblju mlade biljke mogu napasti lisne uši i zbog toga usjev treba redovno pregledati i pravovremeno štititi. Ponekad se javljaju i bolesti tipične za hladnije vremenske uvjete. Oštre zime bez snježnog pokrivača mogu dovesti do smrzavanja, a prevlažna sredina do truljenja. Kako bi smanjili gubitke, grašak možemo uzgajati u tunelima koji će ih zaštiti preko zime.

Foto: FLICKR/uzgoj graška, nasad

Prednost jesenske sjetve je što biljke nastavljaju rasti u rano proljeće, ranije plodonose, imaju dovoljno vlage u tlu, uspiju izbjeći neke opasne štetnike, a tu u prvom redu izbjegavamo crvljivost plodova i štetu od žiška.

I pored toga što je tehnika skoro ista, proljetna sjetva može biti problematična iz više razloga. Potrebno je pričekati da se tlo ugrije kako bi pristupili obradi i sjetvi. Obično je to u ožujku, ali nepovoljni uvjeti mogu termin sjetve odložiti, što povećava problem napada štetnika i pojave bolesti. U nekim godinama proljeća su suha i neophodno je zalijevanje. Prednost je što u povoljnim uvjetima grašak niče ujednačeno, biljke brzo rastu.

Sjetva pred zimu

Poseban oblik je kasna zimska sjetva kada u zemlju polažemo sjeme koje ostaje neaktivno, uspavano, zbog niskih temperatura, prekriveno snijegom. Prednost je što ovakvo sjeme klija i niče vrlo rano u proljeće. Biljke su izuzetno otporne, a usjev izbjegava najveći broj štetnika i bolesti.

Nedostatak je što nam trebaju veće količine sjemena, jer je veliki broj zrna koja će propasti. Drugi problem je neujednačeno nicanje i razvoj što stvara probleme tijekom perioda vegetacije, oko zaštite i berbe.