ponedjeljak, 25. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

10 C°

BROJKE SAJMA KNJIGA

Interliber ove godine posjetilo preko 120 tisuća posjetitelja

Autor: Hina

13.11.2023. 09:23
Interliber ove godine posjetilo preko 120 tisuća posjetitelja

Foto: Neva Zganec/PIXSELL



Međunarodni sajam knjiga Interliber 2023., koji je zatvoren u nedjelju navečer na Zagrebačkom velesajmu (ZV), ove je godine posjetilo više od 120 tisuća posjetitelja, a nakladnici ostvarili 20 posto viši prihod. Direktorica ZV-a Renata Suša istaknula je veliku posjećenost sajma, napomenuvši da su tijekom šest dana njegova održavanja parkirališna mjesta posvuda oko ZV-a bila popunjena automobilima i autobusima.


Interliber su autobusima organizirano posjećivali ljudi iz Slavonije, Bosanske posavine i Dalmacije, napomenula je te dodala da su ovogodišnjim Interliberom posebno zadovoljni hrvatski nakladnici.


Nakladnici su, kako je napomenula voditeljica sajma Interliber Dina Grozdanović Poštolka, ove godine imali 20 posto viši prihod.




Sajam je obišao i predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je istaknuo kako je nakladnička i knjižarska branša uz potporu Vlade, dobro i na kvalitetan način prebrodila i krizu prije, u vrijeme covida i vrijeme neposredno iza nas. Naglasio je i kako se godišnje u Hrvatskoj objavljuje četiri do pet tisuća novih naslova te dodao i kako su nakladnici zadovoljni zbog prihoda i golemog odaziva.


Na pitanje je li zadovoljan komercijalnim dijelom posla na ovogodišnjem Interliberu, predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul odgovorio je da njegovo zadovoljstvo najbolje potvrđuje mnoštvo ljudi koje se tiskalo oko prodajnih štandova.


Ljudi gledaju nove naslove, kupuju ih, a mi im kao kuća koja objavljuje trajno vrijednu literaturu uz znatne popuste nudimo i ranije objavljene priručnike, monografije, studije i književna djela koja se doista kupuju, rekao je Žužul.


Ivana Kalogjera iz Profila smatra kako se može reći da je ovogodišnji Interliber srušio sve dosadašnje rekorde.


Posjećenost je bila bolja no ikad, čini nam se, a čitatelji su birali osim znatno sniženih naslova i brojne novitete, rekla je Kalogjera dodavši da se od Profilovih naslova na Interliberu najviše tražio roman “Svjetlo koje ne vidimo” za koji je Anthony Doerr 2015. godine osvojio Pulitzerovu nagradu za književnost.


Mnoštvo mladih čitatelja posjetilo je i štand splitske nakladne kuće Verbum, koja uz religioznu nudi i velik broj naslova iz hrvatske i svjetske književnosti te filozofije i psihologije. Petar Balta iz Verbuma također je zadovoljan brojnošću posjetitelja, zanimanjem za njihova izdanja, a na kraju i prodajom.


Iz ZV-a ističu da je ove godine na Interliberu, čiji je posebni gost bio indijski diplomat i pisac Vikas Swarup, autor romana “Milijunaš s ulice”, održano više od 200 sati stručnog programa koji se održavao na dvije pozornice u paviljonima 6 i 7, a na otvorenom prostoru ispred 5. paviljona održavali su se koncerti i nastupi mladih DJ-a.


U sklopu programa za djecu i mladež pod nazivom “Sto posto pismeni” organizirano je nekoliko edukativnih radionica, kao što su Financijska pismenost, Mala radionica glagoljice, radionica medijske pismenosti djece i mladeži – UNICEF te radionice Grafiti Street art u organizaciji Rockmarka.


Na Velesajmu su obilježeni i 150. obljetnica rođenja Marije Jurić Zagorke kroz radionice “Zagorki s ljubavlju” i kostimirane šetnje sa Zagorkom i Zagorkinim likovima ispred izložbenih paviljona, a održan je i prvi filmski maraton na Interliberu.


Predstavljen je i program poticanja čitanja djeci od najranije dobi “Rođeni za čitanje” koji provode Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske te uz podršku Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju.


Tijekom šest dana na 45. Interliberu predstavilo se više od 300 izlagača iz 13 država, a svoja su izdanja predstavili na više od 13.000 četvornih metara u paviljonima 5, 6, 7 i 7a Zagrebačkog velesajma.


Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula kako je u njezinu mandatu Ministarstvo kulture i medija udvostručilo proračunska izdvajanja za knjige i nakladništvo s tri na šest milijuna eura.