Nikotinske vrećice za odvikavanje odraslih pušača postale hit – među djecom: Tope se u ustima, nikotin direktno ide u krv

Do ovisnosti se brzo stiže, iz nje se jako teško izlazi. Iako, dakako, ima raznih vrsta ovisnosti, od kojih na neke društvo gleda blagonaklonije i prihvatljivije – posebno kad govorimo o duhanu i alkoholu koji nisu zabranjeni i lako se do njih dolazi – posljedice su uvijek loše i teške. Jer, ma koliko bili »prihvatljiviji«, i oni stvaraju ovisnost koja, primjerice, kod nikotina, odnosno cigareta, jako negativno utječe na zdravlje, povećava rizik od malignih oboljenja, skraćuje život, a kao i sve ostale ovisnosti, izaziva silnu agresiju na osobne i kućne proračune – strastveniji pušač u desetak godina na cigarete potroši najmanje 15 tisuća eura.

Medicinska znanost je po pitanju nikotina neumoljiva, tako da su njezina saznanja morale prihvatiti i najviše državne institucije, koliko god im porezi i trošarine od prodaje bili jako dragi, i proizvođači cigareta. A nakon što su se cigarete proglasile opasnima po zdravlje, nakon što su im vrtoglavo porasle cijene, a kutije dobile zastrašujuće fotografije, krenula je proizvodnja duhanskih pripravaka koji pomažu odvikavanju od nikotinske ovisnosti. Grijani duhanski proizvodi i e-cigarete, namijenjeni odraslim pušačima kako bi se smanjio rizik po zdravlje i prestalo pušiti, su svakako najpoznatiji, što potvrđuju i pojedine znanstvene udruge koje takve proizvode pozdravljaju kao – korisne. Proizvod koji danas izaziva velike polemike su – nikotinske vrećice, odnosno jastučići. One se tope u ustima tako da nikotin direktno ulazi u krvotok i brzo zadovoljava taj oblik ovisnosti.

Alternativni proizvodi

Kako ih doživljava znanost? Globalna znanstvena mreža Cochrane je već prije potvrdila da su e-cigarete višestruko efikasnije za prestanak pušenja od postojećih nikotinskih terapija poput žvaka i sličnih proizvoda. A nije u slučaju Cochranea riječ o interesnom udruženju duhanske industrije, već medicinskih fakulteta i brojnih medicinskih stručnjaka.

Kako ističu u Cochraneu, poticanje pušača na alternativne proizvode moglo bi rezultirati time da čak pola milijuna pušača, dakle polovica od danas aktivne pušačke populacije u Hrvatskoj, ovisnost o cigaretama zamijeni manje štetnim proizvodima. Također, u Cochraneu su uvjerenja kako bi godišnje najmanje 15 tisuća pušača potpuno prestalo biti ovisno o nikotinu u bilo kojem obliku. Svoja razmišljanja u toj zdravstvenoj mreži temelje i na primjeru Švedske koja je zahvaljujući zamjenskoj ovisnosti postigla jako dobre rezultate. U svega 15 godina otkako je krenula kampanja odvikavanja putem različitih duhanskih ili samo nikotinskih pripravaka, Švedska je stopu pušača s 15 smanjila na samo 5,6 posto, čime je skoro uspjela u misiji EU-a da se do 2040. godine postotak pušača smanji na pet posto.

Kako naglašavaju u Cochraneu, taj se uspjeh ima zahvaliti prvenstveno poticanju na korištenje »zamjenske ovisnosti« koja na kraju i nestaje. Inače, hrvatska ispostava Cochranea svoj će dan osnutka, 8. prosinca, ove godine posebnim simpozijem obilježiti upravo na riječkom Medicinskom fakultetu.

Vratimo se jednom od najnovijih proizvoda za »skidanje« s nikotinske ovisnosti, nikotinskim vrećicama. Koliko god bile dobre po pitanju odvikavanja – riječ je o proizvodu u kojem uopće nema duhana te tako ni njegovog sagorijevanja i stvaranja niza toksičnih spojeva – u zadnje su se vrijeme ipak našle u središtu loše pozornosti: postale su naime omiljenom »zabavom« djece školske dobi.

Zabranjeno voće

S obzirom na to da zakonska regulativa ne poznaje takve proizvode, odnosno nakon njihove pojave nije se modificirala, dolazi do vakuuma u kojem se najbolje snalaze trgovci, ponajviše isti oni koji prodaju i cigarete. S obzirom na to da je dozvoljeno sve što nije zabranjeno, trgovci dakako imaju pravo na prodaju nikotinskih vrećica – svima.

Istina, one nose oznaku zabrane prodaje malodobnim osobama, no koliko god to bilo naglašeno, zakonski ipak nije utemeljeno. Prigodom kupnje duhanskih proizvoda prodavači su dužni od mladih osoba zatražiti osobnu iskaznicu, čine to i u slučaju nikotinskih jastučića iako zakonski to nije obavezno, čime se jasno daje do znanja trgovcima kako takve proizvode smiju prodavati svim kupcima. Na kraju krajeva, gledano na ostale duhanske pripravke, čitavu tu priču kontrolirati moraju i smiju jedino inspekcijske službe. Ali, kao i u svemu, i u toj djelatnosti vlada kronični manjak ljudi, tim veći jer ih ne mogu, kao u turizmu i graditeljstvu, nadomjestiti strani radnici. Da ih ima i nekoliko puta više – nemoguće ih je pronaći dovoljno da bi se efikasno »pokrilo« sva prodajna mjesta.

Vesna Šendula Jengić SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

Svakako, da ne »bacamo« krivu sliku na trgovce, od kojih golema većina djeluje u skladu s istaknutom zabranom, uvijek je lako pronaći osobu koja ima pravo na kupnju tog, za maloljetnike »zabranjenog voća«. Koje, ponavljamo, u slučaju nikotinskih jastučića to i nije.

Kako dakle smanjivati ovisnost i zaštititi djecu, pitanje je koje smo uputili i Odboru za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskog sabora, kojem takve teme i jesu bit rada, pa i postojanja. Ali – odgovora nije bilo. Čudno, jer poslali smo mail na adekvatnu adresu, javili se službenici koja je sigurno servisirala naš upit, k tome Odbor se i sastao proteklog tjedna. Neobično, jer u njemu sjede neke od medicinski vrlo stručnih osoba koje bi i po tom pitanju javnosti morale poslati jasnu poruku. Također, ne treba zaboraviti da se rad u odborima posebno honorira, dakako proračunskim, dakle našim novcem, tako da je odgovor na jedno ovako važno pitanje njihova obaveza, ne tek dobra volja. Ali – čemu čuđenje? Tko god makar i slučajno pogleda neki od njihovih saborskih performansa, odmah će shvatiti kako je od nekih ljudi pametne odgovore naprosto teško dobiti.

Utjecaj mreža

Uz navedenu tematiku nedavno je krenula i javna rasprava o izmjenama Zakona o ograničavanju upotrebe duhanskih i srodnih proizvoda koje bi jedine i mogle uvesti red u taj sektor. Zakon istina i danas ima i dodatak »srodnih proizvoda«, ali svi oni sadrže duhan. »Jastučići« ne, i – eto greške. Svjedočimo naime apsurdnoj situaciji: o pojavi nikotinskih vrećica, a zanimljivo je da su se pojavile upravo s početkom pandemije koronavirusa, najmanje znaju oni kojima su namijenjene: odrasli pušači. Ali su zato postale »hit« kod djece. Netko je, naime, ima tu i sumnje kako se sve baš i nije dogodilo slučajno, »provalio« kako zakon nema pojma što su to nikotinski jastučići, stoga njihovo korištenje nije kažnjivo. Sve se proširilo danas najbržim i najsveobuhvatnijim medijem – društvenim mrežama, pa se problem poput lavine počeo kotrljati školskim dvorištima i nekim drugim skrivenijim prostorima naših odgojno-obrazovnih ustanova. S obzirom na nenaviklost organizma, ali i nepoznavanje opasnosti od prekomjernog doziranja, devijacije su kod djece uočili nastavnici i roditelji, tako da se uz korisnost odvikavanja od pušenja klasičnih cigareta, pojavila i opasnost od – navikavanja onih koji se nikad, ili sasvim simbolično, nisu aktivno ni pojavili kao korisnici duhanskih proizvoda. Sudari i nejasnoće, opasni procesi po zdravlje djece, dijelom nelogična kako dopuštenja, tako i zabrane.

I na kraju ove intrigantne teme, u kojoj se, dakako, zrcale i sve karakteristike civilizacije u kojoj živimo, beskompromisne misli jedne od najkompetentnijih osoba za pitanja ovisnosti u Hrvatskoj – dr. Vesne Šendule Jengić, ravnateljice Psihijatrijske bolnice Rab. Njoj smo uputili pitanje kako omogućiti pušačima odvikavanje, ali na način da se djeca takvim putem ne – navikavaju. Je li rješenje u zabrani prodaje na mjestima gdje i djeca s njima mogu doći u kontakt te seljenje takvih proizvoda, primjerice, u ljekarne ili izdavanje posebnih »isprava o odvikavanju« kako bi se moglo pratiti trag plasmana proizvoda. Kakav je stav struke po pitanju ovakvog modela »komercijalnog odvikavanja« i njegove učinkovitosti?

Psihomotorni nemir

– Kao u svijetu, tako i u Hrvatskoj, u posljednje vrijeme među djecom i adolescentima zabilježen je trend porasta zlouporabe nikotinskih vrećica. Za razliku od drugih nikotinskih proizvoda za oralnu uporabu poput cigareta, duhana za žvakanje ili snusa, nikotinske vrećice ne sadrže lišće duhana, već se sastoje od nikotinskih soli, vlakna biljnog porijekla te zaslađivača i okusa. Stavljaju se između gornje usne i desni te ih pojedine kompanije reklamiraju kao alternativu pušenju budući da ne proizvode paru, dim, miris te se mogu koristiti bilo gdje. Zbog lake dostupnosti, relativno niskih cijena, šarenih pakiranja i primamljivih okusa, posebno su atraktivne djeci i adolescentima za koje mogu biti posebno opasne jer obično sadrže više razine nikotina, oko 8 mg, od onih u jednoj cigareti. Farmakološke studije pokazuju da se bar polovica nikotina iz vrećice može apsorbirati te su među djecom i mladima zabilježeni slučajevi akutne intoksikacije koji uključuju psihomotorni nemir i agitaciju, tahikardiju i povraćanje, a kod većih doza mogući su i ozbiljniji simptomi. Gutanje nikotinske vrećice može biti posebno opasno i u tom slučaju potrebno je zatražiti liječničku pomoć. Nikotin ubrzava brzinu otkucaja srca i potiče val endorfina koji može ublažiti bol i stres te stimulira razinu dopamina, što dovodi do osjećaja ugode i nagrade. Međutim, taj osjećaj traje kratko, javlja se potreba za većim dozama i vrlo brzo se razvija ovisnost. Upotreba nikotinskih vrećica može dovesti i do drugih rizika za zdravlje te negativnih učinaka na mozak u razvoju koji djeluju na pažnju, kontrolu impulsa, učenje, raspoloženje, pamćenje, kogniciju… Uz djecu i adolescente, uporaba nikotinskih vrećica posebno je opasna za trudnice, dojilje, osobe s kardiovaskularnim bolestima, kao i u kombinaciji s drugim nikotinskim proizvodima. Ovaj trend nikako ne bismo smjeli olako shvatiti te je potrebna kontrola prodaje nikotinskih vrećica i drugih nikotinskih proizvoda djeci i maloljetnicima. Nužni su i značajniji napori usmjereni edukaciji i prevenciji te širenju svijesti o negativnim učincima nikotinskih proizvoda na zdravlje, naročito novih proizvoda čiji učinci dugotrajne uporabe još nisu u potpunosti istraženi, zaključila je dr. Šendula Jengić.

Znamo da iza svega, i navikavanja i odvikavanja, stoje profiti. Ipak ne treba sumnjati kako je i duhanska industrija svjesna da će se unutar petnaestak godina morati pomiriti s činjenicom da će se udio pušača u cjelokupnoj populaciji morati smanjiti na svega pet posto. Tako da su pripravci za odvikavanje zapravo njihova – izlazna strategija. Bojimo se samo da će, kad se cigarete smanje na minimum, neka druga, danas možda i nepoznata ovisnost, raširiti svoju koliko opojnu, toliko i – smrtonosnu moć. Ljudski rod, dominantno nemoćan u prihvaćanju brutalne realnosti koju sam oblikuje. Ne čudi stoga da je i uvijek željan bijega od nje.

BAT: Prioritet je spriječiti dostupnost nikotina maloljetnim osobama

BAT grupa čvrsto vjeruje da su duhanski i nikotinski proizvodi namijenjeni isključivo odraslim osobama, koje su informirane i svjesne rizika. Problem dostupnosti cigareta i ostalih nikotinskih proizvoda maloljetnim osobama i naša uloga u sprječavanju dostupnosti, prioritet je BAT grupe na svim tržištima na kojima poslujemo. Glavni cilj naših dodatnih aktivnosti jest da maloljetne osobe nemaju pristup nijednom duhanskom ili nikotinskom proizvodu. S obzirom na promjene u našem poslovanju i širenju portfelja naših proizvoda, aktivnosti sprječavanja dostupnosti maloljetnicima sada se odnose na cigarete, rezani duhan, e-cigarete i e-tekućine, proizvode za zagrijavanje duhana i pripadajuće umetke te novu kategoriju nikotinskih jastučića za oralnu upotrebu.

Milijarde od trošarina

Da, možda je najlakše, što je stav nemalog broja ljudi, zabraniti proizvodnju i prodaju cigareta. Ali, kako nas lijepo uči povijest, time se ne bi iskorijenilo ni pušenje, ni s njime povezane bolesti čije liječenje opterećuje proračun. Ali bi se tom istom proračunu odnijelo na stotine milijuna eura. Ima i onih koji smatraju da će se vrtoglavim cijenama iskorijeniti pušenje. Neće. Otvorit će se vrata najrazličitijem kontrabandu, opet će se negativno djelovati na proračun, a ne treba zaboraviti ni na tisuće radnih mjesta povezanih s proizvodnjom i prodajom cigareta.

Statistike, naime, govore kako je u Hrvatskoj oko milijun pušača. Potroše li dnevno pet eura, 60 posto, što je i preporuka EU-a, završava u – državnoj blagajni. Tri milijuna eura dnevno! Ili, što je još impresivnije, skoro 1,1 milijarda eura godišnje – iznos prosječne hrvatske mjesečne neto plaće za 1,1 milijun radnika. Balans svih tih silnica jasno govori da se duhansku industriju ne smije »lomiti« preko koljena, baš kao što se, tim više jer to znanost potvrđuje, ne smije u potpunu zabranu tjerati sve proizvode duhanske industrije. Od promocije proizvoda koji pomažu odvikavanju koristi bi imali mnogi. Zdravlje najviše.