Ekspedicija "Quarnerolima" značajna je za hrvatsku pomorsku tradiciju i baštinu

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice otvorena je izložba »Quarnerolima – Hrvati u osvajanju Arktika 1872. – 1874.« povodom 150. obljetnice otkrića Zemlje Franje Josipa. Izložba predstavlja svjetski poznatu austrougarsku znanstveno-istraživačku ekspediciju osvanja Arktika u kojoj je od 24 člana posade sudjelovalo 12 mornara s Jadrana uz vodstvo Carla Weyprechta i Juliusa Peyera. Pored izložbe, predstavljenjen je i pretisak i nadopuna knjige Petra Kuničića iz 1893. godine pod naslovom »Hrvati na lednom moru«. Autori proširenog izdanja su Milorad Stanić i Miljenko Smokvina koji su dugi niz godina istraživali detalje te polarne ekspedicije.

Cjelokupni projekt predstavilo je Sveučilište u Zadru u suradnji s Lions klubom Quarnerol Lovran, Ex Librisom i Znanstvenom knjižnicom Zadar. O knjizi je govorio prof. dr. sc. Robert Lončarić s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, izv. prof. dr. sc. Luka Grbić s Pomorskog odjela istog Sveučilišta te Milorad Stanić kao predstavnik sunakladnika, inače guverner, najviši dužnosnik hrvatskih Lionsa, kojima je jedan od fokusa zaštita okoliša te klimatske promjene. Potom je Miljenko Smokvina održao predavanje o znanstvenoj baštini austrougarskih arktičkih ekspedicija i klimatskim promjenama danas.

Dio prihoda ide udruzi Svjetlo

Na otvorenju izložbe, novi rektor Josip Faričić srdačno je pozdravio prisutne istaknuvši kako je ekspedicija »Quarnerolima« iznimno značajna za hrvatsku pomorsku tradiciju i baštinu.

– Moreplovci su tada aktivno pridonosili novim geografskim spoznajama kako bi pronašli alternativne pomorske putove do ključnih trgovačkih središta. Važno je da očuvamo kulturu i povijesnu baštinu, a ova ekspedicija nas upravo podsjeća na značajne događaje u prošlosti. Također, pretisak ove vrlo stare knjige svjedoči o važnosti knjige kao medija kojim su se u to vrijeme prenosile vrlo važne informacije. Uz to, izložba nam pruža detaljan uvid u samu ekspediciju i njezin društveno-povijesni kontekst, obogaćujući naše razumijevanje ove priče, istaknuo je rektor Faričić, dok je predsjednik Lions kluba Zadar, Tomislav Peričić, kazao kako će dio prihoda od prodaje knjiga, kao i donacija, biti namijenjeni za Udrugu za pomoć osobama s mentalnom retardacijom i autizmom – Svjetlo.

Geograf i povjesničar Robert Lončarić istaknuo je važnost razumijevanja dinamičnog povijesnog konteksta tijekom kojeg se odvijala ekspedicija »Quarnerolima«. Naime, 1866. godina je obilježena sukobom između Austro-Ugarske i njemačkih zemalja, a tijekom 1871. godine je došlo do ujedinjenja njemačkih zemalja. U tom kontekstu jedan od ciljeva ekspedicije »Quarnerolima« bio je vraćanje ponosa nakon ratnih traumatičnih događaja, ali i znanstveno istraživanje polarnog područja te pronalazak sjevernoistočnog prolaza koji bi povezao Arktički i Tihi ocean, odnosno Europu i Aziju.

– Naziv broda, Nordpol Expedition, odražavao je politički i povijesni trenutak tog vremena jer je admiral Tegetthoff u okviru Viškog rata 1866. pobijedio nadmoćniju talijansku mornaricu. Nakon toga je bio glavni austrijski junak, a u političkom kontekstu je njegovo ime imalo težinu u vidu dobivanja financijske podrške za ovu skupu ekspediciju. Uz to, brojni hrvatski obalni gradovi su financijski doprinijeli ekspediciji. U to vrijeme, istraživači su bili izuzetno popularni, a njihova istraživanja su bila od velikog značaja za političku afirmaciju. Putovanja poput onih Davida Livingstona u Africi također su bila važna i medijski praćena, kazao je Lončarić.

Nepoznati arhipelag

Članovi ekspedicije ostvarili su izniman uspjeh dosegnuvši oko 900 kilometara do Sjevernog pola, što je fascinantno, s obzirom na to da je tek 1926. godine Roald Amundsen postao prvi čovjek koji je uspio dosegnuti sam Sjeverni pol. Najznačajnije otkriće tijekom ove ekspedicije bilo je otkriće do tada nepoznatog arhipelaga sa 191 otokom, koji su nazvali Zemlja Franje Josipa. Sve do 1926. godine to područje je bilo ničija zemlja, nakon čega dolazi u ruke SSSR-u.

– Iako su Hrvati u Monarhiji često bili građani drugog reda, naši mornari su se istaknuli kao vješti i kvalitetni pomorci tijekom Viškog rata, sukoba između Kraljevine Italije i Habsburške Monarhije koji je trajao od 1861. do 1866. godine. Nakon završetka bitke, mnogi od njih su bili pohvaljeni i odabrani za sudjelovanje u ovoj izuzetnoj ekspediciji, a većina ih je bila s područja Kvarnera. Važno je napomenuti da su mornari tog vremena obavljali različite uloge, bili su i obrtnici, poljoprivrednici i ribari. O tome da su bili istaknuti kao vješti mornari i da su uživali veliki ugled svjedoči i činjenica da je jedan od rtova na Zemlji Franje Josipa dobio ime Rt Fiume. Osim toga, zanimljivo je napomenuti da je Sovjetski Savez ostavio izvorne toponime na arhipelagu kao znak poštovanja prema ovoj ekspediciji, rekao je Lončarić, dodavši kako je oko 3 tisuće hrvatskih mornara sudjelovalo u izgradnji Sueskog kanala, koji je službeno otvoren 1969. godine, označavajući važan trenutak u povijesti pomorskog prometa i trgovine, jer je omogućio skraćivanje puta između Europe i Azije.

Foto: Luka Jeličić

Zarobljeni u ledu

Izvanredni profesor dr. sc. Luka Grbić s Pomorskog odjela Sveulišta u Zadru je pristupio toj temi s pozicije nekoga tko ima šestogodišnje iskustvo rada u trgovačkoj mornarici.

– Prošlo je 150 godina od te povijesne ekspedicije, postavlja se pitanje koliko se promijenio način organizacije putovanja i komunikacije tada i danas. U današnjem svijetu svjedočimo nevjerojatnom napretku u tehnologiji, gdje je videokomunikacija i Internet dostupan 24 sata dnevno, omogućavajući trenutačnu komunikaciju s bilo kojeg mjesta na svijetu. U usporedbi s tim, sudionici ekspedicije bili su gotovo dvije i pol godine potpuno izolirani, bez mogućnosti komunikacije s ostatkom svijeta. Pomorci današnjeg doba vjerojatno bi teško mogli zamisliti takav stupanj izolacije i odvajanja od vanjskog svijeta. Ekspedicija broda »Admiral Tegetthoff« je već nakon dva mjeseca plovidbe ostala zarobljena u ledu i u takvim uvjetima to više nije bila navigacija, nego borba za preživljanje, istaknuo je Grbić.

U takvim iznimnim situacijama spašavanja na moru, napomenuo je Grbić, ključno je racionalno raspoređivanje resursa, ali jednako važno je očuvanje moralne svijesti članova posade. Hrvatski članovi posade odigrali su ključnu ulogu u održavanju duha.

Uloga hrvatskih mornara

– Izdvojio bih nekoliko značajnih stvari koje su doprinijele očuvanju moralne svijesti. U prvom redu zapovjednik je naložio časnicima da organiziraju dnevna dvosatna podučavanja mornara, što je mnogima od njih omogućilo da nauče čitati i pisati. Zanimljivo je to što je većina otišla nepismena, a vratila se pismena. Nakon povratka s ekspedicije, većina hrvatskih mornara je preuzela važne funkcije, što svjedoči o njihovom napretku u obrazovanju, kazao je Grbić te dodao kako su se pored obrazovanja, nedjeljom okupljali na palubi kako bi zajedno obavljali bogoslužje u podne, čitajući evanđelje i dijelići vino.

– Hrvatski mornari su također predvodili zabavu, ukljujući razne ludorije, a istaknuli se i svojim pjevanjem. Božić su slavili kitivši božićno drvce s prigodnim materijalima koje su imali na raspolaganju i blagoslovili badanjak uz pjesmu »U sve vrime godišta«. Također, unijeli su i mediteranski ugođajaj kroz karneval na ledu. Tijekom toga događaja su se maskirali, pritom su čak i psa obukli u kostim lisice, dok su ostali nosili kante na glavama i zajedno slavili. Uz to, imali su i jednog pokojnika, kojeg su sahranili prema katoličkim običajima, a pokopali su ga u snijeg, opisao je Grbić te dodao kako svi ti detalji svjedoče o značajnoj ulozi hrvatskih mornara u održavanju morala i zapovjedničkog duha tijekom ove izazovne ekspedicije.

– Kada su procijenili da su blizu iscrpljenosti resursa, koristili su čamce koje su psi vukli po snijegu kako bi se uputili u potragu za pomoć. Na kraju su ih pronašli i spasili ruski ribari, kazao je Grbić i zaključio da zbog njihove izvanredne sposobnosti za suočavanje s izazovima, odanosti i hrabrosti, zaslužuju duboko priznanje.