Čulina: U slučaju izbijanja hripavca, spremni smo pružiti adekvatnu pomoć

Proteklih tjedana se južni dio Dalmacije, a posebno Split, suočio s naglim porastom slučajeva hripavca, zarazne bakterijske bolesti koja može prouzročiti ozbiljne komplikacije kod djece, uključujući upalu pluća. Prema izvješćima, četrdeset slučajeva hripavca zabilježeno je u tom području, što je rezultiralo hospitalizacijom devet novorođenčadi i zarazom kod dvadesetero djece mlađe od šest godina, petero školske djece i nekoliko roditelja.

Niska cijepljenost

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) ističu da, iako ovo nije iznimna pojava jer se svake godine u Hrvatskoj zabilježi i do 100 slučajeva hripavca, zabrinjava grupiranje zaraze u južnoj Dalmaciji. Na tom području, cijepljenost djece protiv hripavca relativno je niska.

Kako bismo saznali kakva je situacija s hripavcem u Zadarskoj županiji, kontaktirali smo Željka Čulinu, ravnatelja Opće bolnice Zadar, koji nam je ispričao kako u Zadru zasad nema dokazanih slučajeva.

– Koliko nam je poznato, u Zadarskoj županiji nema dokazanih slučajeva hripavca kod djece. Također, prema našim podacima niti jedno dijete nije recentno hospitalizirano ili pregledano u Hitnom prijemu pedijatrije s kliničkom slikom hripavca (s napomenom da je Zavod za javno zdravstvo Zadar tek nedavno uveo mogućnost PCR dijagnostike iz brisa nazofarinksa na uzročnika hripavca Bordetellu pertussis/parapertussis), kazao je dr. Čulina te naglasio kako će se u slučaju izbijanja hripavca pružiti adekvatna reakcija.

– U slučaju mogućeg izbijanja hripavca, naša ustanova je u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Zadar spremna poduzeti potrebne mjere u adekvatnoj reakciji i pružanju zdravstvene usluge djeci s postavljenom dijagnozom hripavca. Preporuka roditeljima je da se djeca cijepe kako bi postigli stupanj zaštite koji suvremena medicina nudi, a na taj način se cijepljenjem štite i druga djeca, zaključio je Čulina.

Situacija će se pratiti

Stručnjaci upozoravaju na veliku zaraznost hripavca i ističu potrebu povećanja cijepljenja. Cijepni imunitet traje otprilike deset godina, nakon čega bakterija ponovno počinje cirkulirati, a starija djeca i odrasli postaju izvor zaraze. U najvećem su riziku mala djeca koja mogu doživjeti napadaje kašlja, gušenje i komplikacije poput upale pluća i zahvata živčanog sustava. U takvim slučajevima je često potrebno bolničko liječenje.

Osim cijepljenja, provodi se i obrada kontakata oboljelih, te se tamo gdje postoji veći rizik za teške boleste dijeli kemoprofilaksa, odnosno antibiotska terapija. Unatoč ovom izbijanju, u drugim dijelovima Hrvatske nema grupiranja hripavca, no to ne znači da se neće pojaviti. Hripavac nije sezonska bolest i može se javiti tijekom cijele godine.

Cjepni obuhvat protiv hripavca trebao bi biti iznad 90 posto kako bi se stvorio kolektivni imunitet. Međutim, u područjima poput južne Dalmacije, taj obuhvat je ispod 80 posto. U zapadnim zemljama, trudnice se cijepe protiv hripavca prema kraju trudnoće kako bi povećale količinu protutijela i zaštitile novorođenče od ove bolesti. To još nije praksa u Hrvatskoj, ali bi mogla postati relevantna ako se ovakva izbijanja nastave.

Iako trenutno hripavac nije veliki javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, situacija će se pažljivo pratiti kako bi se osiguralo zdravlje djece i zajednice.