Plenković: Milanović u sprezi s oporbom namjerno propustio potpisati zakon

Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da je predsjednik države Zoran Milanović namjerno i svjesno propustio potpisati novi Zakon o izbornim jedinicama prije 1.listopada, djelujući u sprezi sa saborskom oporbom, a protiv parlamentarne većine i Vlade.

“Mislili su valjda da mi to ne vidimo”

“Ovdje vidimo čistu spregu oporbe i predsjednika Republike koji su namjerno ovo napravili, misleći valjda da mi to ne vidimo, da mi to ne znamo i da nismo prozreli takvu zlu namjeru i zlu vjeru”, kazao je Plenković novinarima u Granadi, gdje sudjeluje na summitu Europske političke zajednice.

Premijer je govorio o Zakonu o izbornim jedinicama koji je Hrvatski sabor izglasao 28.rujna, a trebao je stupiti na snagu 1.listopada, s obzirom na to da je odlukom Ustavnog suda s danom 30.rujna prestao važiti stari zakon.

“Predsjednik je bio u Zagrebu, nije bio spriječen, nije bio bolestan ni zatočen. Ne samo da je namjerno učinio političku štetu sebi i Hrvatskoj, nego ono što je on napravio nije napravio nikad niti jedan predsjednik”, rekao je Plenković.

Ustvrdio je da se Milanović ne brine o skladnom djelovanju institucija kao što bi trebao prema Ustavu već djeluje “pristrano, protiv parlamentarne većine, protiv Vlade, a u sprezi s oporbom”.

“Pretpostavljam da mu je falila tinta”

“Ispali su smiješni. Vlada će pripremiti prijedlog zakona, uputit ga u sabor, uvrstiti u dnevni red, raspraviti, glasati i stupit će na snagu par dana nakon obave, poručio je Plenković, prozvavši Milanovića “za svjestan i namjeran potez političke opstrukcije”.

S Pantovčaka su ranije danas poručili da predsjednik Republike “nije pisar koji će raditi na mig Vlade kako bi ispravio politički i proceduralni šlamperaj vladajuće većine u Hrvatskom saboru”.

“Pretpostavljam da je njemu falila tinta. U slučaju da je bilo tinte, potpis tog akta traje pola sekunde. Sad čujem da se izvlači na ustavni rok od osam dana da potpiše”, odgovorio je premijer.

Plenković ističe da su saborske službe na vrijeme dostavile zakon na potpis Milanoviću koji ga je, dodaje premijer, trebao potpisati do subote jer je znao da je namjera Hrvatskog sabora kao zakonodavca bila da novi zakon stupi na snagu prvog dana listopada kako ne bi nastao pravni vakuum.

Plenković u Granadi: Tema br.1 Ukrajina

Ukrajina je bila tema broj jedan na trećem samitu Europske političke zajednice, rekao je premijer Andrej Plenković u četvrtak u Granadi i dodao da je Kijevu potrebna i ekonomska i vojna snage da se obrani od Rusije.

“Najvažnija tema bila je situacija u Ukrajini, izlaganje predsjednika Zelenskog i njegovo traženje nastavka pomoći i od članica Europske unije i svih drugih koji su bili za stolom”, rekao je Plenković novinarkama dodavši da je cilj da Ukrajina ima i ekonomske i vojne snage za obranu od ruske agresije.

Šef europske diplomacije Josep Borrell rekao je u četvrtak u Granadi da “Europa ne može zamijeniti američku potporu Ukrajini”.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je “uvjerena” u nastavak američke potpore Ukrajine i da je razgovarala o tom pitanju s američkim predsjednikom Joeom Bidenom.

Novi sastanak Europske političke zajednice, nastale na inicijativu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, okupio je u četvrtak predstavnike 27 članica Europske unije i 20 europskih država u španjolskoj Granadi. Rusija i Bjelorusija nisu dio neformalnog političkog foruma uspostavljenog nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Reforma EU

Uz članice EU-a, predsjednika Europskog vijeća, predsjednicu Europske komisije i predsjednicu Europskog parlamenta, na samit su pozvane Albanija, Andora, Armenija, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Island, Kosovo, Lihtenštajn, Moldavija, Monako, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, San Marino, Srbija, Švicarska, Turska, Ukrajina i Velika Britanija.

U Granadi se otvara rasprava o novoj europskoj strategiji i reformi koja će omogućiti širenje Europske unije na 35 članica, rekao je španjolski tehnički premijer Pedro Sanchez, domaćin samita Europske političke zajednice u četvrtak i neformalnog samita EU-a u petak.

“Otvorit ćemo u Granadi veliku debatu koja nas mora dovesti do duboke reforme u Europskoj uniji kako bismo u nadolazećim godinama mogli proširiti Europsku uniju s 27 na 35 članica”, rekao je Sanchez.

Crna Gora i Srbija već godinama vode pregovore, Sjeverna Makedonija i Albanija službeno su ih otvorile tek prošle godine. Bosna i Hercegovina dobila je status kandidata u prosincu prošle godine, pola godine nakon Ukrajine i Moldavije, a te odluke je ubrzala ruska invazija na Ukrajinu.

Kosovo i Gruzija imaju status potencijalnog kandidata. Turskoj su blokirani pregovori s Unijom od 2018. i nema naznaka da bi mogli oživjeti.

Tehnički premijer zemlje koja do kraja godine predsjeda EU-om rekao je da Španjolska podržava proširenje EU-a. No očito ne za sve spomenute zemlje pošto Španjolska ne priznaje Kosovo, a o članstvu Turske se gotovo više ni ne govori.

Nakon oružanog sukoba na Kosovu 24. rujna u kojem su ubijeni kosovski policajac i tri srpska napadača, Priština je pozvala Madrid da se pridruži mjerama EU-a prema Srbiji.

“Nadam se da će se Španjolska pridružiti drugim zemljama istomišljenicama u usvajanju mjera prema Srbiji zbog tog užasnog čina koji je počinila protiv mira, stabilnosti i sigurnosti”, rekla je kosovska predsjednica Vjosa Osmani u četvrtak u Granadi.

Digitalna transformacija i AI

Hrvatski premijer održao je bilateralni sastanak s kosovskom predsjednicom i ponovno osudio najnovije nemire na Kosovu. “Takva situacija ne može ostati bez reakcije”, ponovio je Plenković u četvrtak.

Plenković je danas sudjelovao i na panelu “Digitalna transformacija i umjetna inteligencija”.

“Naglasio sam činjenicu da je Hrvatska usvojila svoju digitalnu strategiju do 2032. Nastojimo provoditi proces digitalizacije kad je riječ o državi, gospodarstvu, cjelokupnom društvu.

Primjerice, izmjene zakona o radu koje se odnose na rad od kuće. Među prvima smo regulirali pitanje digitalnih nomada. Mladi u Hrvatskoj prema Eurostatu imaju najviši stupanj digitalnih vještina”, rekao je premijer.

Bez sastanka čelnika Armenije i Azerbajdžana

Na treći samit EPZ-a nije došao turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, kao ni azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev iako je samit EPZ-a trebao biti prilika za razgovore o budućnosti Gorskog Karabaha između Azerbajdžana i Armenije uz posredništvo Francuske, Njemačke i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.

Unatoč nedolasku Alijeva, Baku je danas objavio da je spreman na pregovore s Erevanom uz posredovanje EU-a.