U Zadarskoj županiji potvrđen prvi slučaj afričke svinjske kuge

Prvi slučaj afričke svinjske kuge potvrđen je na jednoj divljoj svinji čija je lešina prije nekoliko dana pronađena na području Zadarske županije, otkrila je u utorak Žaklin Acinger-Rogić iz Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, koja je sudjelovala na predavanju o novostima vezanim uz zakonske izmjene i obveze lovoovlaštenika za afričku svinjsku kugu. Predavanje je upriličeno u okviru programa za Life Wild Wolf.

– Ova divlja svinja najvjerojatnije je stradala u prometu, a njena lešina je odvezena na analizu gdje je utvrđeno kako ima pozitivan nalaz na afričku svinjsku kugu, ističe Acinger-Rogić.

Zbog afričke svinjske kuge (ASK), koja se prije otprilike tri mjeseca pojavila u Hrvatskoj, dosad je usmrćeno oko 20 tisuća svinja. Radi se o virusnoj zaraznoj bolesti domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100 posto. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, već isključivo zadomaće i divlje svinje. Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae.

Šime Zelić/PIXSELL

U Ministarstvu poljoprivrede navode kako je afrička svinjska kuga trenutačno bez presedana i glavno pitanje zdravlja životinja s kojim se svijet ikada suočio.

– Sprječavanje, kontrola i iskorjenjivanje ASK-a pitanje je visokog prioriteta za Europsku uniju jer predstavlja ozbiljan rizik za važan sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš. ASK najveća je prijetnja hrvatskom svinjogojstvu te populaciji divljih i domaćih svinja.

Od prve pojave ASK-a na području EU-a 2014. bolest se proširila na veliki broj država članica te je od početka godine do 15. lipnja 2023. u EU sustav prijave bolesti ADIS prijavljeno 255 žarišta ASK u domaćih svinja, naglašavaju u Ministarstvu poljoprivrede.

Što se tiče obveza lovoovlaštenika za ASK Vlada RH je 20. srpnja donijela Zaključak o tim obvezama. S ciljem osiguravanja provedbe mjera kontrole i suzbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja u lovištima Ministarstvo poljoprivrede je zaduženo da lovovlaštenicima lovišta u zonama zaštite, zonama nadziranja i zaraženim zonama dodijeli nadoknadu za odstrel svakog pojedinačnog grla divlje svinje.

Dino Stanin/PIXSELL

U lovištima je potrebno provoditi stroge biosigurnosne mjere, dezinfekciju obuće, opreme i vozila prije i nakon lova; vozila koja se koriste u lovištu, posebno za prijevoz trupova odstrijeljenih divljih svinja, moraju biti za to odobrena od odgovorne osobe i prije i poslije lova, odnosno prije izlaska iz lovišta moraju biti dezinficirana; odrobljavanje se može provoditi isključivo na za to određenim mjestima.

Zarazom afričkom svinjskom kugom u Hrvatskoj je zahvaćeno blizu 900 gospodarstava. Trenutačno je eutanazirano oko dva do tri posto od ukupnog broja svinja u Hrvatskoj. Međutim, glavni je problem što epidemija još uvijek nije pod kontrolom i očekuje se njezino daljnje širenje na druge županije.

Iskustva iz zemalja koje su se suočile s pojavom ASK-a ukazuju da bi se svega 15-20 posto proizvođača, koji su zbog ove bolesti morali prekinuti s proizvodnjom, odlučilo na obnovu proizvodnje.