Seniori koji se bave hobijima manje su skloni depresiji

Osobe treće životne dobi koje se bave nekim hobijem osjećaju se zdravije i zadovoljnije te pokazuju manje simptoma depresije od onih koji nisu skloni bilo kakvim redovitim slobodnim aktivnostima, rezultati su opsežne znanstvene analize pet studija kojima su obuhvaćeni sudionici iz 16 zemalja svijeta.

Istraživači smatraju da bi iz ovih vrlo konkretnih podataka kreatori politika mogli izvući pouku i poduzeti odgovarajuće mjere.

U sklopu istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u rujanskom izdanju stručnoga znanstvenog časopisa Nature Medicine, ispitano je sveukupno više od 93.000 ljudi prosječne dobi između 71,7 i 75,9 godina u Sjedinjenim Državama, Kini, Japanu i nekim europskim zemljama.

Sudionici su odgovarali na pitanja o svojim slobodnim aktivnostima i dobrobiti koju im one donose.

Autori studije zaključili su da se, općenito bolje osjećaju ispitanici koji se bave hobijima i uživaju u slobodnim aktivnostima koje im odgovaraju.

Na rezultate nisu utjecali čimbenici poput postojanja partnerske veze, statusa zaposlenja ili redovitih kućnih prihoda.

Izraz hobi (engl. hobby) koristi se da bi se opisala aktivnost kojom se ljudi najradije bave u slobodno vrijeme, sami ili s drugima, iz zadovoljstva i zabave, poput primjerice, bavljenja slikanjem ili drugim umjetnostima, izradom raznih predmeta, čitanjem, sportom, vrtlarenjem, volontiranjem, članstvom u nekom klubu….

Kada je posrijedi prevalencija pokazalo se da postoje velike razlike od zemlje do zemlje.

Tako je više od 90 posto ispitanika treće životne dobi u Njemačkoj u upitniku odgovorilo da se bavi nekim hobijem.

Istodobno je taj postotak u Italiji iznosio samo 54 posto, a u Španjolskoj 51 posto. Pokazalo se da je uvjerljivi lider Danska s 96 posto.

Različiti životni uvjeti nisu bitno utjecali na rezultate.

Pokazalo se da je u zemljama u kojima su evidentirana visoka mjesta na ljestvici Svjetskoga indeksa sreće i onima s očekivanim duljim životnim vijekom stanovnika, poput Danske, Švedske i Švicarske zastupljenost hobija među pripadnicima treće životne dobi bila vrlo visoka.

Autori su ustanovili da je povezanost između hobija i psihološkog blagostanja bila relativno postojana među ispitanicima svih zemalja koje su sudjelovale u istraživanju.

Premda studija ukazuje na korelaciju, ipak ne uspostavlja uzročno-posljedičnu vezu između aktivnosti kojima se stariji bave u slobodno vrijeme i njihova blagostanja.

Posljedično nije moguće sa sigurnošću zaključiti čine li hobiji ljude sretnijima i zdravijima ili je vjerojatnije da će se sretniji i zdraviji ljudi odlučiti za neki hobi.

Sophie Wickham sa Sveučilišta u Liverpoolu, koja nije sudjelovala u istraživanju, komentirala je da su rezultati uvjerljivi zbog opsežnosti analize.

Može se pretpostaviti da postoji uzročno-posljedična veza, smatra ona i dodaje da su rezultati osobito važni s obzirom na činjenicu da je globalno mentalno zdravlje u krizi.

Depresija je jedan od najčešćih uzroka invaliditeta, s globalnim ekonomskim troškom koji je u 2010. procijenjen na 2,5 bilijuna dolara, nakon čega je nastavio naglo rasti.

Prioritet bi trebala biti isplativa rješenja, smatraju istraživači koji pozivaju donositelje odluka i kreatore politika iz cijeloga svijeta da razmisle i da se zamisle nad rezultatima studije koja potvrđuje da aktivnost starijih, ali i svih ostalih u slobodno vrijeme znatno koristi mentalnom zdravlju pojedinca.

Istraživački tim, koji je vodila Daisy Fancourt sa Sveučilišnog koledža u Londonu, vjeruje da bi rezultati istraživanja mogli utjecati na razvoj programa za pomoć starijim osobama i na to da se svi koji žele mogu baviti hobijem koji ih privlači i raduje.

Ističe da bi takav pristup mogao biti od  golemog značaja, osobito s obzirom na to da je životni vijek sve dulji i da živimo u sve starijim društvima.