Plenković: Imamo dvije Hrvatske, Vladu koja radi i nemoćnu oporbu

Na pitanja o aferi oko HEP-a i plina premijer govori o postignućima

– Imali smo nekoliko tema u proteklih par mjeseci. Imali smo veliki, dugotrajni štrajk u pravosuđu koji je trajao nekoliko tjedana, potpuno nepotrebno. Našli smo rješenje na način da smo povećali plaće ljudima u pravosuđu za 12%, a onda smo još donijeli veliko povećanje za 30.000 drugih ljudi od 10%. O tome, naravno, nije bilo niti riječi. O tome da je jučer probijena druga cijev tunela Učka, osim gospodina Dausa koji je bio tamo iz IDS-a, nitko to nije spomenuo. Da se to događa u nekom drugom kontekstu, pa da mi u istoj godini integriramo Hrvatsku Istru sa četiri trake autoceste u ostalu mrežu autocesta sa ostatkom Hrvatske, u istoj godini Hrvatsku Baranju sa četiri trake integriramo u Hrvatsku i istodobno jug Hrvatske Dubrovačko-Neretvansku Županiju, Pelješki mostom, integriramo u hrvatsku mrežu autocesta, onda je to ilustracija politike modernog suverenizma, rekao je Plenković.

Podsjetio je na poruku Sigurna Hrvatska od prije tri godine na izborima te rekao kako tada nisu znali da će biti ovakva energetska kriza.

– Ako imate u energetskoj krizi odluke naše Vlade, koje vama, drugim građanima, gospodarstvu, vrtićima, školama, fakultetima, bolnicama, domovima za starije, županijama, gradovima, općinama, nevladinim udrugama, vjerskim organizacijama osigurala istu cijenu struje i plina, umjesto višestruko veću da je bila tržišna, onda smo mi u našoj politici očuvanja standarda građanoj pomoći i gospodarstvu uspjeli. Dogodila se jedna greška. Nitko to ne spori, ali moramo o tome govoriti, zato što je uspjeh politike Vlade u vremenu najveće energetske krize toliko velik da nitko nju praktički ovdje nije ni osjetio. Da ne govorim o nižim cijenama naftnih derivata. Mi smo učinili sve da bismo svi zajedno, kao društvo, prošli kroz krizu sa što manje štete. I to smo uspjeli. Dogodio se jedan propust, koji se dogodio u smislu tih mjesec dana, istaknuo je premijer za HRT.

O sankcijama za – hoće li ih biti?

– To ćemo mi odlučiti kada mi zato procijenimo da je pravo vrijeme, a ne kada to hoće oporba ili kada to hoće mediji, odgovorio je Plenković.

O petom paketu mjera pomoći

Premijer je komentirao i peti paket mjera, o kome je najviše reakcija bilo oko trgovačkih cijena. Na pitanje s obzirom na to da se sada spuštaju cijene košarice za više od 20%, je li za to bilo prostora i ranije Plenković je podjsetio kako je od prošlog ljeta bio kontinuirani pad inflacije na mjesečnoj razini stope.

– Ono što nam se dogodilo nakon niza mjeseci pada inflacije je da je inflacija u odnosu na kolovoz prema srpnju narasla. Narasla je nešto malo, ali je to bio okidač da Vlada ujesen izađe sa novim paketom mjera vrijednim 464 milijuna eura, koji se prije svega odnosi na fiksiranu cijenu struje, ono što je ljudima najvažnije, i potporu niza ugroženih skupina, od ugroženih kupaca energenata, obitelji koje imaju djecu s dječjim doplatkom, nezaposlenih, hrvatskih branitelja, civilnih stradalnika Domovinskog rata, ljudi koji su u privremenom smještaju zbog potresa. Obavili smo široki proces konzultacija sa, naravno, ključnim socijalnim partnerima, to su sindikati i poslodavci, ali i sa gospodarskom komorom, obrtničkom komorom, poljoprivrednom, županijama, gradovima, općinama, maticom i sindikatom umirovljenika, sa čelnicima trgovačkih najvećih lanaca i sa čelnicima najvećih banaka, rekao je.

– Proizvod tih konzultacija su dvije stvari. Prvo, da se je fiksirala maksimalna cijena za 30 proizvoda, koji se često kupuju, ali je isto tako, vrlo jasno prihvaćena obaveza od strane trgovačkih lanaca i svih aktera u tom lancu, da se smanjuju cijene, mnoge od njih, na razinu prije 1. siječnja ove godine, kako bi se smanjili troškovi potrošačke košarice pa time i utjecalo na smanjenje inflacije, dodao je.

O činjenici kako smo na ljeto imali drugu najveću stopu inflacije u eurozoni, veću je imala samo Slovačka premijer je rekao da su mnoge zemlje koje su u EU, a nisu u eurozoni, imale daleko veću stopu inflacije, a ujedno i daleko više kamatne stope.

Premijer očekuje pad inflacije u rujnu

– Uvjeren sam da će se sada u rujnu već osjetiti pad stope inflacije u odnosu na kolovoz i to je naš cilj. Naime, mi smo ušli u europsko područje i u šengenski prostor 1. siječnja 2023. godine, u vrijeme ruske agresije na Ukrajinu, gdje je naša solidarnost kao Vlade i parlamentarne većine jasna. Stavovi drugih aktera o politici Rusije kao agresoru i Ukrajini kao žrtvi nisu bili tako jasni na hrvatskoj političkoj sceni, od oporbe, predsjednika itd. i ne želimo da nam takav strateški uspjeh Hrvatske, koji je dio naše politike, a to je dublja integracija u EU i Šengen i europsko područje, ugrozi rast stopa inflacije više nego što je on realan s obzirom na to da smo limitirali cijene energenata i cijene naftnih derivata, naglasio je.

– I upravo je to bila temeljna poruka i čelnicima trgovačkih lanaca i ključnim predsjednicima uprave hrvatskih banaka. Neće doći u obzir da nam neko strateško postignuće Vlade ugrozi svojom politikom cijena ako je nije opravdana temeljem inputa. To je bit, dodao je.

O sastanku s bankarima i kamatama na štednju

Europska središnja banka diže kamatne stope, a u Hrvatskoj, do toga, nije došlo u većoj mjeri. Banke gomilaju prilično velike profite. Premijer je komentirao tu činjenicu kao i da nisu dizale kamate na depozite.

– To je bila glavna poruka susreta s bankarima. Vlada je izdala početkom godine narodnu ili državnu obveznicu, s enormnim odazivom građana. Građani su uložili 1,3 milijardi eura u državnu obveznicu, a pola milijarde eura su uložili institucionalni investitori. Što je država s time napravila? U biti je napravila konkurenciju bankama. Novac koji je do tada bio deponiran u bankama, otišao je s velikim povjerenjem u politiku i smjer države koju vodimo, to je potvrdila agencija Standard & Poor’s, vidjeli ste njihovu ocjenu, potvrdili su najviši investicijski kreditni rejting i izglede iz stabilnih preveli u pozitivne. Dakle, samo na jednu malu stepenicu od A rejtinga kojeg nikada nismo imali, istaknuo je Plenković.

O superizbornoj godini: Politika kontinuiteta

Hrvatska uskoro ulazi u superizbornu godinu, imat ćemo niz izbora. Sandra Benčić najavila je premijerske ambicije, za Peđu Grbina to je poznato otprije. Upitan je li očekivao da će ljevica zajednički nastupiti na izborima premijer je rekao kako mu je to svejedno.

– Već sam dva puta pobijedio ljevicu i 2016. Milanovića i 2020. Bernardića. Svaki put su to bile okupljene brojne stranke u tim koalicijama, 2020. ih mislim bilo 11. Razlika 2016. je bila 7 mandata, 2020. je bila razlika 25 mandata. Enormna, uvjerljiva pobjeda HDZ-a i naših partnera na tim izborima, rekao je premijer.

– Mi sada, nakon 7 godina u kojima smo riješili Pelješki most, koridor 5C, Istarski Ipsilon, autocestu Zagreb-Sisak, Šengensko područje, europodručje, europski stabilizacijski mehanizam, ukinuli vize sa SAD-om, izgradili LNG terminal na Krku i dolaze nam francuski Rafale na proljeće, riješili smo sve ono bitno što smo obećali, a pritom održali da nam pod ovakvim krizama, a govorimo o dva potresa, o požarima, poplavama, vremenskim nepogodama kakve nismo imali nikada, energetskoj krizi koja je uzrokovana ruskom agresijom na Ukrajinu, mi smo sve to riješili i ostali čvrsto na nogama i održali socijalnu koheziju. S takvim postignućem Vlade uz potporu naših partnera u koaliciji mi idemo u izbore, naglasio je Plenković.

Za sljedeće izbore računa na sve koji su sada s HDZ-om.

– Mi ćemo nastaviti našu politiku kontinuiteta jer ona donosi rezultate. Politička stabilnost, ja ću ti još jednom ponoviti za komentatore, to nije stagnacija, to je preduvjet svakog rasta, a Hrvatska ima kontinuirani gospodarski rast, preko 13% 2021. godine, preko 6% 2022, i sad ćemo ponovno imati rast u ovoj godini, vidjeli ste procjenu HNB-a 2,9%, vidjeli ste procjenu Standard & Poor’s-a, vidjet ćete procjene drugih međunarodnih institucija. One su sve trenutno više nego naša procjena o rastu, to je jako bitno, a pri tom nam rastu plaće i prosječna, i medijalna, i minimalna, i raste prosječna mirovina., objasnio je.

Premijer o postignućima Vlade: Hrpa je toliko velika da ih je nekad teško čak i nama samima rezimirati

Premijer je rekao kako je danas na saborskom aktualnom prijepodnevu to objašnjavao oporbi.

– Udio prosječne mirovine 47,5% prosječne plaće. I mi tu ispunjavamo naše ciljeve. rekao je dodavši kako je Hrelja, koji nije iz HDZ-a, ali je iz parlamentarne većine i bavi se politikom umirovljenika i njihovih prava, potvrđuje upravo ono što je danas govorio i ministar Piletić u raspravi prema tome.

– Naša su postignuća u odnosu na ono što smo obećali, vrlo jasna, vrlo čvrsta, mjerljiva u konačnici. Pogledajte samo koliko je rasla mirovina u vremenu SDP-ove vlade 2011. i 2015. Rasla je prosječna mirovina 8 eura, a u našem mandatu 188 eura. Koliko je prosječna plaća narasla? Za 401 eura u našem mandatu, u njihovom mandatu za 40 eura. Ja kad strateški gledam sve ono što smo htjeli realizirati, smo realizirali i sada smo uvjereni u to da slijedi vrijeme snaženja Hrvatske. Znači slijedi vrijeme gdje smo sigurnost osigurali, sad moramo biti još snažniji, potaknuti privatna ulaganja i voditi se s one četiri piste, a te četiri piste su demografska revitalizacija, digitalizacija, dekarbonizacija i ulaganje u obrazovanje. Vodite računa da je u našem mandatu za učenike u osnovnim školama besplatan prijevoz, besplatan obrok i besplatni udžbenici. Pa kad je to bilo prije? Nikada. Dakle, hrpa postignuća je toliko velika da ih je nekad teško čak i nama samima rezimirati, nabroja je premijer Plenković postignuća svoje vlade.

Na pitanje kada to namjerava potvrditi na parlamentarnim izborima premijer je rekao iduće godine, bez preciznijeg roka o mogućem datumu izbora.

O činjenici da oporbene stranke izlaze pojedinačno na izbore i da mu to olakšava izbore rekao je da to nije na njemu.

– Svatko treba odlučiti sam na koji način će u kampanju. Ovi iz SDP-a su krenuli sa štrikom oko vrata i automatski odredili svoju političku sudbinu, rekao je kratko.

Plenković: Potpora Ukrajini ne kopni

Premijer Plenković komentirao je i situaciju u kojoj se čini da u Europskoj uniji potpora prema Ukrajini ipak kopni jer postoje unutar određenih država sve veće tendencije i na neki način zamor prema potpori Ukrajini, a problem je i sa tim ukrajinskim žitom.

– Tu je stvar vrlo jednostavna. Cijela ideja tih pravaca solidarnosti u vezi ukrajinskog žita i njegovog izvoza je utemeljena na ogromnim količinama žita koje postoje u europskoj žitnici, a to je Ukrajina. Ukrajina je u problemu, a Europska unija joj želi pomoći. Ono što se dogodilo u nekim zemljama Srednje i Istočne Europe je da umjesto da su te nove linije solidarnosti korištene za izvoz ukrajinskog žita, primjerice u zemlje Afrike, tamo gdje bi bez tog žita nastala prehrambena kriza, dakle glad bi nastala, one su umjesto u trećim zemljima, u Africi, završile na tržištima tih zemalja i to po nižim cijenama nego što to imaju poljoprivrednici iz tih zemalja i tu je nastao problem. Uloga Hrvatska u tom kontekstu je sljedeća: pomoći Ukrajini da putem naših jadranskih luka pa i prijevoza, željeznicom ili drugim prijevoznim sredstvima, ukrajinsko žito bude izvezeno u treće zemlje, ali ne na način da naše tržište žita bude obasuto jeftinim ukrajinskim žitom i da dovedemo u pitanje situaciju s našim poljoprivrednicima, poajsnio je premijer.

– Obrnuto, kao i na primjeru Afričke svinske kuge, naša Vlada brine i štiti hrvatske poljoprivrednike i šaljem poruku na poljoprivrednicima, osobito u Vukovarsko-Srijemskoj županiji: mi smo već izdvojili tri programa s 27,5 milijuna eura za onemogućen rad s obzirom na Afričku svinjsku kugu, za sve ono što se dogodilo sa eutanaziranim svinjama i sve ono što će im se kompenzirati sljedećih godinu dana, jer neće moći oni gdje se zaraza proširila, raditi normalno kao što su radili prije. I to idemo s tako širokom kompenzacijom koja je puno veća i puno velikodušnija prema korisnicima nego što su to mjere u drugim zemljama kad je riječ o različitom stupnju biosigurnosti na pojedinim poljoprivrednim gospodarstvima, obzirom na širenje afričke svinske kuge.

Rekao je kako ne vidi da kopni potpora Ukrajini.

– Jedino što je sporno je ta situacija sa izvozom žita, pogotovo što se događa na relaciji Poljska-Ukrajina. Poljska je najviše bila ta koja je podupirala Ukrajinu i tu jednostavno vlade, pogotovo one koje su u izbornom ciklusu, štite svoju poljoprivredu i svoje poljoprivrednike. To je normalno, to radi svako. Ali potpora, solidarnost i jedinstvo EU-a u nizu paketa sankcija i krugova sankcija prema Rusiji ostaje, politička potpora je snažna, financijska potpora je snažna, praktički 1,5 milijardi eura svakog mjeseca, a da ne govorimo o snažnoj pomoći u pogledu vojne opreme koja i dalje funkcionira. EU i dalje vrlo čvrsta i vrlo jedinstvena prema Ukrajini, tu i tamo ima poneki glas, ali oni su u velikoj manjini, istaknuo je Plenković.