Nove tehnike disanja mogle bi pomoći stvaranju snažnijih sjećanja

Disanje je radnja koju obavljamo automatski i koju uzimamo zdravo za gotovo. No jeste li znali da način na koji dišemo izravno utječe na rad mozga, a posebice na formiranje sjećanja?

Ovo je potkrijepljeno novim istraživanjem koju su proveli istraživači s Medicinskog sveučilišta Hyogo u Nishinomiji u Japanu.

Formiranje sjećanja

Sjećanja se pohranjuju putem mehanizama sinaptičke plastičnosti koji trajno mijenjaju strukturu neurona (ti su mehanizmi poznati kao tragovi pamćenja ili memorijski engrami).

Do sada se u znanstvenoj literaturi spominjalo da se ovi mehanizmi javljaju samo kada je mozak “mirovao”, tj. tijekom sna.

No, novo istraživanje pokazuje da se, čak i dok smo budni i naš mozak ima posla, odvijaju procesi koji dovode do modifikacije neurona i, posljedično, do “spašavanja” informacija i iskustava u obliku sjećanja. I to nije sve: na te procese, koji se odvijaju dok smo budni, utječe naš ritam disanja, odnosno bifazna izmjena udisaja i izdisaja.

Japansko istraživanje

Mehanizmom disanja, automatskim i nehotičnim, upravlja produžena moždina i – posebice – mala skupina neurona poznatih kao Pre -Bötzingerov kompleks (PreBötC). Usporenja ili blokade u brzini disanja rezultiraju smanjenom sposobnošću stvaranja jasnih i trajnih sjećanja tijekom vremena.

Nadalje, čini se da pauze u normalnom disanju također utječu na aktivnost hipokampusa tijekom priziva određenih sjećanja koja su već formirana u sjećanju.

Konkretno, kao što je već pokazalo prethodno istraživanje koje je proveo isti tim istraživača, prijelaz s izdisaja na udah na početku ili usred mnemotehničkogzadatka učinit će ljude sporijim da se prisjete sjećanja, a sama sjećanja manje točna.

U praksi, poteškoće s disanjem ne samo da sprječavaju stvaranje cjelovitih i trajnih sjećanja, već otežavaju i proces prizivanja prethodno stvorenih sjećanja.

Zaključci

Dok problemi s disanjem mogu oštetiti procese pamćenja, s druge strane moguće je ponovno ispraviti respiratorni ritam kako bismo poboljšali našu sposobnost stvaranja sjećanja i prisjećanja na njih nakon nekog vremena.

Već znamo da kontrolirano disanje utječe na rad mozga, te da nam neke vježbe disanja mogu pomoći u smirivanju ili suzbijanju anksioznih ili depresivnih stanja.

Sada se istražuju nove tehnike disanja koje bi mogle pomoći ljudima s problemima pamćenja da stvore snažnija sjećanja i prisjete ih se tijekom vremena.