MJERE POPUŠTANJA Klišmanić: Početkom lipnja kreću letovi na domaćim linijama

Nakon popuštanja epidemioloških mjera, Zračna luka Zadar priprema se za prve letove koji bi, prema riječina njena direktora Josipa Klišmanića, trebali početi već u lipnju. Naime, kako je početkom travnja Klišmanić izjavio za naš list – promet u travnju bit će ravan nuli, iako je Zračna luka u ovu godinu krenula s najavama avioprijevoznika prema kojima bi kroz nju prošlo oko 1,1 milijun putnika, a tijekom zime odrađene su pripreme za ljetnu sezonu te uložena i znatna sredstva za povećanje njene protočnosti.
K tome, ZL Zadar je ove godine ušla u kategoriju reguliranih zračnih luka, čime su povećali i kontrolu reda letenja prema Zadru kako bi mogli kontrolirati značajan rast prometa prethodno predviđen za sezonu 2020. godine. Krajem ožujka dobili su i certifikat Airport Carbon Accreditation, čime su se obvezali u budućnosti voditi računa o ekološkom utjecaju Luke na našu zajednicu, najavio je direktor Zračne luke kojoj je zbog pandemije onemogućena i realizacija arhitektonskog uređenja.
No, kakva je situacija danas, odnosno zna li se kada bi u Zračnoj luci Zadar mogli početi prvi letovi i prema kojim zemljama te jesu li i u kom smislu vođeni kakvi razgovori s aviokompanijama?
Međunarodni letovi krajem lipnja
– Trenutačna situacija vezana za Covid-19 utječe na cjelokupni gospodarski sustav u svijetu, pa tako i na međunarodni zračni promet. Dosadašnji pad prometa je drastičan na globalnoj razini i prouzročio je dosad nazapamćenu krizu u industriji zračnog prijevoza. Popuštanjem epidemioloških mjera koje se počelo događati diljem Europe očekujemo i ponovni početak odvijanja zračnog prometa. Naravno, ovogodišnje planirane brojke bit će nedostižne u ovoj, ali i narednih nekoliko godina. Početkom lipnja kreću letovi na domaćim linijama, za Zagreb i Pulu, dok prve letove na međunarodnim linijama očekujemo u drugoj polovici lipnja. U redovitim smo kontaktima s brojnim aviokompanijama i sve su vrlo zainteresirane za što skoriji početak operacija, no to ovisi ne samo o razvoju epidemiološke situacije u našoj zemlji koja je relativno povoljna, već i u zemljama iz kojih se letovi planiraju, pojašnjava Klišmanić.
S obzirom da je Michael O’Leary, izvršni direktor Ryanaira, mjere socijalne distance po kojima bi srednje sjedalo u avionima moralo ostati prazno, nedavno nazvao »idiotskima«, direktora Zračne luke pitali smo zna li se hoće li te mjere uopće biti na snazi ili neće. Evo što nam je kazao o tom problemu:
Mjere zaštite putnika
– Vjerujemo da će se prigodom donošenja epidemioloških mjera koje će se primjenjivati u zračnom prometu voditi računa o njihovoj svrsishodnosti i učinkovitosti, ali i o ekonomskoj održivosti. Hrvatski zavod za javno zdravstvo je 10. svibnja donio Preporuke za rad u djelatnosti prijevoza putnika na linijama zračnog prijevoza tijekom epidemije koronavirusa po kojima je Zračna luka Zadar prilagodila svoje poslovanje. Navedenim preporukama obuhvaćeno je i postupanje zračnih prijevoznika i putnika unutar zrakoplova i u njima se ne nalaze takve ni slične preporuke vezano za prazna sjedala u zrakoplovima, kaže Klišmanić.
Kao i ostale zračne luke u Hrvatskoj i svijetu, i zadarska će uslijed pandemije virusa pretpjeti velike gubitke. Govoreći o tome još u travnju, direktor je najavio kako će vrlo vjerojatno sličan rezultat biti i u svibnju. No, iako neće ponoviti prošlogodišnje brojke, i dalje su optimistični, osobito zbog načina na koji se Vlada nosi s ovim izazovom koji prijeti ozbiljnim posljedicama na društvo u globalnim razmjerima, kazao je Klišmanić koji vjeruje da ćemo tijekom vrhunca turističke sezone ipak odraditi ozbiljan posao.
Očekujemo negativni poslovni rezultat
Na pitanje koliki je gubitak Zračne luke Zadar uslijed potpune obustave letova zbog koronavirusa, direktor Zračne luke Zadar kaže:
– Već sada je jasno da će utjecaj pandemije imati značajan utjecaj na financijski rezultat svih zračnih luka u svijetu, pa tako i Zračne luke Zadar. Ono što možemo potvrditi jest da za tekuću godinu očekujemo negativni poslovni rezultat, ali doista bi bilo nezahvalno iznositi bilo kakva konkretna predviđanja s obzirom na nepredvidivost daljnjeg razvoja situacije, pojašnjava Klišmanić.