Što se uopće može učiniti s hrvatskim sustavom civilne zaštite?

Ne možemo utjecati na dinamiku klimatskih promjena, žege i povećane rizike od požara – rečenica je to koju je izgovorio premijer Andrej Plenković još u srpnju prošle godine nakon stravičnih požara koji su poharali Zaton i Raslinu na šibenskom području pri čemu su stradale brojne kuće, maslinici i automobili, čak 25 četvornim kilometara površine. Na Plenkovićevu »pouku« o klimatskim promjenama stigla je opaska iz oporbenih redova.

– Možeš utjecati na to da sustav civilne zaštite bude bolje financiran i ekipiran. Svake godine kod svakog izglasavanja proračuna i rebalansa tražimo više sredstava za civilnu zaštitu upravo s tom argumentacijom da ćemo neizbježno imati više prirodnih nepogoda.

Svaki put predlažemo i gdje da se smanje davanja da bi bilo više za civilnu zaštitu. I baš svaki put, svaki takav amandman je odbijen, odgovorila je premijeru Sandra Benčić, saborska zastupnica iz redova »Možemo!« podsjetivši na amandman koji je Klub zeleno-lijevog bloka podnio još 2021. a saborska većina odmahnula rukom.

Predloženo je da se sredstva uzmu iz dijela proračuna MUP-a koji se troši za administraciju i upravljanje i da na raspolaganje civilnoj zaštiti.

Neadekvatni odgovori

U veljači iste godine Klub ZLB-a u potpori kolega iz lijevih oporbenih redova podnio je interpelaciju o radu Vlade RH zbog sistemskog zanemarivanja sustava civilne zaštite, uvođenju nelogičnosti u sigurnosni aspekt države usvajanjem Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, te neadekvatnih odgovora zaštite nakon potresa i tijekom pandemije COVID-19.

Od Vlade je zatražena sveoubuhvatna i hitna reforma sustava i Zakona o sustavu civilne zaštite te osnivanje neovisnog tijela koji će se znati nositi u kriznim situacijama nepogoda i katastrofa.

Na tragu tih zahtjeva u proteklih dvije i pol godine da se zakonodavnim intervencijama sustav učini efikasnijim i sposobnim za pravodobno reagiranje u kriznim situacijama dopunjeni je prijedlog Kluba zeleno-lijevog bloka o jačanju civilne zaštite.

Uskoro će se naći u saborskoj proceduri. Gordan Bosanac iz platforme Možemo! upozorava da su kritične točke sadašnjeg sustava niska ulaganja u civilnu zaštitu u odnosu na, primjera radi, novac koji je utrošen u resoru MORH-a pri kupovini famoznih francuskih borbenih zrakoplova Rafala.

– MUP je praktički progutao civilnu zaštitu kada je ona 2019. ponovo ušla u sastav tog ministarstva. Time je zapravo zaustavljen pokušaj osamostaljenja civilne zaštite kao što to primjerice uživa Hrvatska gorska služba spašavanja, upozorio je Gordan Bosanac.

U obrazloženju interpelacije podsjeća se da je civilna zaštita do 1995. bila u sastavu Oružanih snaga RH kada je nadležnost prvi put preuzeo MUP. Od 2005. pokušavala se osamostaliti kroz osnivanje Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS).

Tijekom 2015. Zakonom se konačno definira sustav civilne zaštite, preuzimaju se EU-direktive u cilju stvaranja preduvjeta da se pozicionira kao neposredno vladino tijelo. No 2019. DUZS ulazi opet u sustav MUP-a čime je onemogućeno da civilna zaštita u kritičnim situacijama nesreća bude centralno tijelo koordinacije.

– Postrojbe civilne zaštite praktički ne postoje, a u stvarnim situacijama kojima smo svjedočili proteklih godina, u potresima, požarima i poplavama imali smo građane koji su srčano dolazili i pomagali spasiteljima.

Nažalost, zbog loše organizacije događalo se da su se ti ljudi, primjerice na potresom stradaloj Baniji, tjerali s terena jer su »smetali«.

Imamo veliki potencijal, prije svega onaj ljudski koji nije iskorišten, dodao je Bosanac ne dvojeći da se onaj financijski dio priče može riješiti preraspodjelom sredstava iz MUP-a i MORH-a, a novac usmjeriti u sustav civilne zaštite.

Spomenutom interpelacijom zatraženo je da Vlada RH hitno osnuje izvanproračunski fond civilne zaštite s jasnim pravilima financiranja i namjene sredstava što je obaveza po članku 73. Zakona.

Zakonska obaveza trebala bi biti prema novom prijedlogu Kluba zeleno-lijevog bloka osnivanje fonda za naknadu šteta od nepogoda jer sadašnji zakon omogućava građanima tek mizerne naknade nakon nepogoda, a država i lokalna zajednica upućuju ih na privatne osiguravajuće kuće, navodi naš sugovornik.

Zasigurno da bi se redovitim punjenjem fonda omogućilo građanima da u primjerenom roku i iznosima namire štetu nakon stradavanja imovine.

Proračunske stavke

Dugogodišnje zanemarivanje civilne zaštite ogleda se u proračunskim stavkama. U razdoblju od 2005. do 2016. godišnji proračun za DUZS kretao se u oscilacijama u rasponu od 150 do 200 milijuna kuna.

Porast od oko 400 milijuna kuna u 2017. i 2018. nije bio rezultat iznenadnog Vladinog osvještavanja o potrebi 100-postotnog povećanja izdvajanja za civilnu zaštitu.

Država je tada preuzela dio troškova za vatrogastvo na lokalnoj razini, a u daljnjim razdobljima računica o izdvajanjima za civilnu zaštitu, upozorava predlagatelj, postala je još teže preglednija jer su financije dolazile s različitih proračunskih pozicija, parafiskalnih nameta, sredstava lutrije i sl.

U službenom Vladinom dokumentu »Procjena rizika od katastrofa za RH« Vlada je priznala organizacijske i financijske probleme osobito za sustav zaštite u lokalnim sredinama. Velik broj općina ne raspolaže dovoljnim ni ljudskim ni materijalnim resursima za provođenje delegiranih poslova niti izdvajaju financije za potrebe civilne zaštite.

Općinski načelnici najodgovornije su osobe u sustavu civilne zaštite u svojim sredinama mada najčešće nemaju adekvatne kompetencije za vođenje tih zadaća. Podatak Ministarstva financija da 55 posto općina u Hrvatskoj, odnosno njih 258 ne može funkcionirati bez državnih subvencija dovoljno je ilustrativan.

Aktualni šef Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut u razgovoru za naš list još u ožujku priznao je da sadašnji zakon nije operativan i da je potrebna promjena zakonske regulative.

Zakon se popravljao tri-četiri puta, ali to su bili premali zahvati potrebni za poboljšanja, kazao je Trut uvjeravajući da je novi Zakon o sustavu civilne zaštite u pripremi.

– Otkad je započela reorganizacija sustava prije nešto više od četiri godine, i osnivanjem Ravnateljstva civilne zaštite unutar MUP-a, susrećemo se s brojnim kriznim situacijama i potrebama za poboljšanje sustava. Rezultati analize svih događaja govore nam o potrebama promjena i zakonodavnih okvira, kazao je Trut.