Ranom zorom umjesto budilice bude ih crkvena zvona s obližnjeg zvonika

Kome zvono zvoni? Između ostalog, svakako stanovnicima  Starog Bokanjca, i to svako jutro od 6 sati. U ime stanara Bokanjca, redakciji Zadarskog lista javila se jedna gospođa napisavši kako ih se svakodnevno maltretira bukom zvonika.
– Svakog jutra u 6:00, a potom opet u 7:40 sati, električni zvonik crkve  zvoni po 12 minuta bez prestanka, i to toliko glasno da ni zatvaranje prozora ne pomaže! napisala je stanarka.
No, pritužba na glasnu i dugu zvonjavu sa zvonika, ne samo ovog na  Bokanjcu, već diljem Zadra, nije nikakva novost, međutim sve na kraju  ostane na tome jer se Zakon o zaštiti od buke ne odnosi na crkvene objekte. Ne postoji niti jedna odredba zakona koja bi uredila ili ograničila  jačinu crkvenih zvona. Stanari smatraju da je unatoč toj činjenici nehumano da dotična insititucija iskorištava tu povlasticu za ovakvo "iživljavanje".
Kontaktirali smo župnika župne crkve sv. Šimuna i  Jude Tadeja, don  Srećka Petrova, i prenijeli mu pritužbe stanara.
– Ne želim komentirati ništa ovako, putem novina, ali voljan sam sa  svakim stanarom, koji ima bilo kakvu pritužbu, osobno sjesti i popričati,  odgovorio je don Petrov dodavši kako je ovo stoljetna tradicija i kako će  se kao takva i nastaviti.
Kada smo mu rekli da se stanari ne žale zbog same zvonjave nego  zbog njene iznimne glasnoće, i dalje je ostao pri odluci da ne želi komentirati.

Građani žele "miran život"
Udruga za zaštitu okoliša od zvučnog onečišćenja "Želim miran život"  prije nekoliko je godina provela anketu o tome koliko građani koji žive u  blizini crkava trpe zbog buke njihovih glasnih i čestih crkvenih zvona.  Njihova internetska i facebook stranica "Crkvena zvona" bila je zatrpana  primjerima građana, a cilj ankete je bio upozoriti  na štetnost koju buka  ima na zdravlje ljudi. Pronašli smo primjer iz Zadra, i to upravo s Bokanjca. Pritužba se odnosi na župnu crkvu sv. Šimuna i  Jude Tadeja, kada je  zvono zvonilo i u 5 sati ujutro i to punih 14 minuta!
– Ja živim u predgrađu Zadra, dakle ne u selu, nego u rubnom dijelu  grada. Zvono redovito zvoni u 5 ujutro. Nekoliko puta je zvonilo punih 14  minuta, a redovito minimalno tri. Toliko je glasno da me redovito prene  iz sna, a stanujem nekih 200-300 metara (ako ne i više?) od crkve. Najbolje je što u neposrednoj blizini, na svega 20-ak metara od crkve, stanuju  obitelji s malom djecom. Slobodno na listu pod "problem buke imaju…"  uključite Bokanjac – Zadar, stoji u komentaru stanara s Bokanjca.
Javio se stanar i s Plovanije:
"Iz crkve sv. Josipa na Plovaniji u Zadru buka je nedjeljom nesnosna.  Cijeli život živim ispod pravog zvonika s pravim zvonima, ali ova digitalna su katastrofa. Digitalizirani zvuk koji probija uši", stoji u komentaru.
Na ovoj stranici građani diljem Hrvatske koji su se tužili na buku pisali  su i kako se brojni župnici zapravo natječu čija će crkva jače zvoniti, pa  zvonjava prerasta u iživljavnja intenzitetom buke, a pritom nitko ne razmišlja o neizdržljivom načinu života građana koji žive u blizini vjerskih  objekata.
Građani se tuže ne na samu zvonjavu kao takvu i nisu usmjereni protiv  vjere, vjernika ili vjerskog života, već na glasnoću zvonjave koja je postala nesnosna za normalan (su)život. Zvonjava koja doseže i do 90 decibela itekako je štetna za zdravlje, a pogotovo ona koja kreće već od pet ili  šest sati ujutro i kontinuirano remeti san građana.

Dokazana štetnost buke za zdravlje
Prema brojnim nedavnim istraživanjima o kojima su pisali mnogi mediji, buka nije bezazlena već itekako (negativno) utječe na zdravlje čovjeka. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je buku kao drugi najveći  problem zdravlja javnosti nakon zagađenja zraka. Stres je najgora bolest  sadašnjice, uz kojeg ruku pod ruku idu i posljedice poput raka, bolesti  srca i pretilost. Glasna buka povezana je s razinama stresa koje mogu  oštetiti tkiva organizma. Kao odgovor na buku, ljudi su s vremenom  počeli ispuštati adrenalin, kortizol i ostale hormone stresa, odnosno kemikalije koje u tim trenucima na neki način štite njihovo tijelo.  Međutim, stalni nalet hormona stresa može restrukturirati mozak i potaknuti razvoj tumora, bolesti srca, poremećaja dišnih puteva i sl. Iako  mnogi koji su izloženi konstantnoj buci često zanju reći kako su "naviknuli na buku", privikavanje na zvukove i nije baš pozitivno jer "borba" sa  zvukovima troši vašu energiju što opet loše utječe na zdravlje.

Koliki je zapravo prag tolerancije na  buku?
Kako piše portal vecernji.hr, prema pravilniku Ministarstva, buka u stanu ne smije  danju biti veća od 40 dB, a noću od 30, što odgovara ograničenju od 65 dB danju i  50 noću jer ljudsko uho može nesmetano podnijeti buku do 65 decibela, objasnio je  Zijad Lelić iz tvrtke Gis-prom, koji ima licenciju mjeritelja buke dodavši još neke  primjere svakodnevne buke: iz TV-a izlazi zvuk jačine 55 dB, buka u prometnoj ulici  ili kafiću je 70, automobil, fen za kosu i lavež pasa buče 70 dB, velika gužva jačine  je 80, kamion, vatromet i vrlo prometna križanja 90, vlak u prolazu 95, dok je prag  boli za ljudsko uho 130 dB.

Na Smiljevcu nakon dogovora, opet  zvonjava
Prije nekoliko godina stanari zgrada na Smiljevcu nakon useljenja u dvije novoizgrađene POS-ove zgrade teško su se prilagođavali na zvonjavu obližnje crkve sv. Ante Padovanskog. Potužili su se tadašnjem župniku i postigli dogovor da se zvonjavom najavljuje puni sat i pola sata, a ne svakih 15 minuta, kao što je do tada bio  slučaj. Međutim, nekoliko godina kasnije, po dolasku novog župnika, uvedena je  praksa duge i glasne jutarnje i večernje  zvonjave, u 6 i 30 i 20 i 30 sati.