Mladi trebaju znati da je arbanaški kulturno blago

Foto: Mate Komina

Predavanje »Jezični stavovi mladih u Arbanasima« održala je u Udruzi Vicko Zmajević izvanredna profesorica zadarskog Sveučilišta Lucija Šimičić. Provedena su dva istraživanja, 2014. i 2018. godine, a svima prisutnima prikazani su rezultati.

– Provela sam istraživanje sa starijim osnovnoškolcima u OŠ Krune Krstića 2014. godine i tadašnji rezultati su bili toliko zanimljivi da smo krenuli u buduće projekte kojima smo etnografski istraživali Arbanase i arbanaški jezik. Cilj istraživanja bio nam je vidjeti koliko se mladi osjećaju Arbanasima i zašto te koliko su oni uistinu svjesni da je arbanaški poseban jezik te kakve stavove imaju. Nakon toga, 2018. godine proveli smo opet isto istraživanje i prikazali u kojoj mjeri se rezultati razlikuju, kazala je Šimičić te nastavila uspoređujući rezultate dvaju provedenih istraživanja.

– Što se tiče same identifikacije zapravo razlika nema, u oba slučaja oko 30% djece se osjećaju kao Arbanasi. Ono što je puno zanimljivije, zašto se tako osjećaju. Dio njih se tako osjećaju jer su odande porijeklom, dio zato što im je netko iz njihove obitelji odande, međutim, jedna grupa djece se tako osjeća jer, primjerice, idu u školu u Arbanasima, otkriva Šimičić.

Ne smije se zaboraviti kako arbanaški jezik nije lokalna varijanta zadarskog govora. Arbanaški jezik predstavlja najmanju jezičnu manjinu u Hrvatskoj, a zapravo predstavlja kulturno bogatstvo.