Nadam se da ću pomoći Arbanasima da svoj materinski govor ne zaborave

U sklopu programa obilježavanja Dana Gospe Loretske u utorak je u Gradskoj loži priređeno predstavljanje “Udžbenika arbanaškoga govora s hrvatsko-arbanaškim i arbanaško- hrvatskim glosarom” autorice dr. sc. Maximiljane Barančić.
Okupljene je u ime domaćina pozdravila mr. sc. Renata Peroš, ravnateljica Narodnog muzeja Zadar koja je pročitala životopis dr. Barančić. Predstavljanje je obogatio nastup Dine Bušić i Melite Ivković.
Autorica je podsjetila kako je od travnja 2015. počela održavati tečaj arbanaškoga govora jednom tjedno, najprije u prostorijama Gradske knjižnice- Ogranak Arbanasi, a zatim je nastavila s održavanjem tečaja u prostorijama KUU ”Vicko Zmajević” Zadar- Arbanasi, čija je predsjednica.
Sve više mladih uči arbanaški govor
– Ovo je sad već treća godina da se tečaj održava i materijale od samog početka provjeravam uz pomoć izvornih govornika, a to su uglavnom stariji Arbanasi. U početku su to bili vrlo jednostavni primjeri, kao dani u tjednu, godišnja doba, mjeseci itd., koje sam pisala albanskom grafijom. Međutim nakon duljega razmišljanja, ili mogu reći nakon godine dana i rada s polaznicima tečaja, iako je već dobar dio udžbenika bio napisan, odlučila sam rabiti hrvatski latinični grafijski sustav, s izuzetkom od nekoliko glasova kojih nema u hrvatskome jeziku. Među polaznicima tečaja, pored izvornih govornika, u zadnje vrijeme ima i sve više mladih, govori prof. Barančić, dodajući kako se nada da arbanaški govor neće izumrijeti.
– Udžbenik arbanaškoga govora pisan je po uzoru na udžbenik prof.dr.sc. Isa Zymberija, pa sam koristila strukturu i metodologiju njegova rada. Budući da je naš arbanaški govor vrlo osiromašen, mogla sam koristiti samo jedan dio njegova udžbenika. Kod Arbanasa je, na primjer, glagolski sustav sveden na svega tri glagolska vremena. Osim toga, za razliku od albanskoga jezika, koji pored indikativa ima i konjunktiv, mi u svakodnevnom obraćanju rabimo samo indikativ. Pod utjecajem talijanskoga i hrvatskoga jezika veliki dio leksika je posuđen u nedostatku odgovarajućih albanskih riječi, a one se rabe u svakodnevnom govoru zadarskih Arbanasa, jer je to i jedini način komuniciranja, kazala je ova profesorica, ističući kako je uporabom latiničnoga grafijskoga sustava željela polaznicima približiti arbanaški govor.
Hrvatskim riječima dodaju arbanaške dočetke
– Normalno da sadašnji arbanaški ne poznaje mnoge nove riječi, tako da se rabe hrvatske, kojima dodajemo arbanaške dočetke. Tekstova koji govore o svakodnevnim situacijama do sada nije bilo mnogo. Namjera je bila da se primjeri koji su upotrebljeni u udžbeniku mogu primjenjivati u svakodnevnoj komunikaciji u obitelji, susjedstvu, na ulici, u školi, na poslu itd. Nastojala sam prikazati stanje arbanaškoga govora, njegove fonologije, njegove gramatike i leksik u stvarnim komunikacijskim okolnostima. Uz udžbenik su dodani arbanaško-hrvatski i hrvatsko-arbanaški glosar. Same riječi se daju u svakoj pojedinoj lekciji, ali se isto tako mogu naći na kraju udžbenika, ponekad i čitava jedna rečenica. Nadam se da ću ovim udžbenikom pomoći Arbanasima da svoj materinski govor ne zaborave, da ga vrijeme ne ugasi, da ne umre, već da živi u svoj svojoj ljepoti, kazala je dr. Maximiljana Barančić.