Kovrče su se u Rimu radile peglom na – žeravicu

Već u prizemlju Arheološkog muzeja jučer se čuo žamor koji je dopirao sa drugog kata, ali i miris lavande, smilja i – laka za kosu. Tamo se u trajanju od nekoliko sati, među eksponatima izložbe Medicamina faciei feminae održala radionica nastala u suradnji Arheološkog muzeja i Obrtničke škole Gojka Matuline.
Učenice su vrijedno prionule poslu i, bilo kao model, šminkerica ili frizerka, sudjelovale u radionici kojom su pokušale, a rekli bismo i uspjele, dočarati frizure i šminku iz Rimskog carstva.
– Ranije smo školi poslali materijal sa kopijama skulptura ili replika rimskih frizura, učenice su ih prostudirale i pripremile se te danas došle ovdje na radionicu, kazala nam je muzejska pedagoginja Željka Kucelin.
– Radimo frizuru mlade Solinjanke prema fotografiji skulpture iz prvog desetljeća trećeg stoljeća. Lani smo radili jednu frizuru na nekoliko modela, a ove godine radimo više frizura. Frizure smo podijelili prema tipu kose naših modela, kazala nam je Sara Lasić koja je sa Karlom Božina i Katarinom Čančar radila frizuru Barbari Turkalj.
Nakon stručnog vodstva autorice izložbe dr.sc. Kornelije A. Giunio učenice su pokušale rekonstruirati proces uljepšavanja stare Rimljanke iz patricijske obitelji. Učenici su pod mentorstvom svojih profesorica i muzejskih djelatnica izrađivale frizure i šminkali po uzoru na rimske modele.
Kako se u doba starog Rima kozmetika nije mogla kupiti gotova, već su se sastojci morali miješati na licu mjesta, rekonstruirali su i izradu krema za njegu lica i tijela uz pomoć fitoaromaterapeutkinje Jadranke Lukin. Ona je izrađivala kreme na bazi lavande i smilja, biljaka koje su bile jako popularne u starom Rimu, baš kao i danas.
– Na izložbi koju smo otvorili u srpnju prikazani su kozmetika, odijevanje, frizure i parfemi starog Rima kroz fundus Arheološkog muzeja. Pokušavamo oživjeti stari Rim u današnje doba, kazala nam je Kornelija A. Giunio iz Arheološkog muzeja, autorica izložbe.
Moda se mijenjala od carice do carice, od jednostavnijih frizura do kompliciranih. Jednostavnije su u razdoblju ranog carstva i kreću se prema sve razrađenijima, frizurama na katove gdje su se upotrebljavali umeci jer za takve frizure žene jednostavno nisu imale dovoljno kose. Kovrče su se i u Rimu radile na peglu, ali na onu na – žeravicu. Kozmetika koja se koristila u Rimu, pokazalo se, bila je jako loša za zdravlje.
– Rimljanke su voljele bijelu put pa su koristile olovno bjelilo. Nisu shvaćale da olovo kroz naš najveći organ, kožu, ulazi u naš organizam i truje nas. To je sve imalo zdravstvene posljedice koje su se dugoročno pokazale fatalne, žene su umirale nakon što bi svoju kožu dugo izlagale olovu, kaže Giunio.