Dr. Hoti Matešić: Vojnici s razmjena stizali nerijetko masakrirani

U sklopu obilježavanja 25. obljetnice Dana obrane grada Zadra u ponedjeljak je na Sveučilištu u Zadru održan prvi znanstveni simpozij “Zadarsko zdravstvo i obrana Zadra u Domovinskom ratu 1991.” Organizatori više predavanja na kojima je o ulozi liječnika u Domovinskom ratu na zadarskom području, formiranju saniteta i suradnji s kolegama diljem Lijepe naše izlagalo 40-ak liječnika, su Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Sveučilište u Zadru, odjeli za povijesne i zdravstvene studije, Hrvatski liječnički zbor Podružnica Zadar, Hrvatska liječnička komora, Županijsko povjerenstvo Zadar, Opća bolnica Zadar, Specijalna bolnica za ortopediju Biograd, Psihijatrijska bolnica Ugljan, Zavod za javno zdravstvo Zadar i Dom zdravlja Zadarske županije.
– Današnji znanstveni skup prvi je dio jedne cjeline o Domovinskom ratu u kojem će se govoriti o napadu na Zadar i njegovoj obrani te posebno o ulozi liječnika i zdravstvenih djelatnika koji su se nesebično stavili u službu domovini 1991. godine, kazao je u uvodnoj riječi doc.dr. Tado Oršolić, koji na ovom Simpoziju zajedno s doc.prim.dr.sc. Petrom Lozom, dr. med., predsjeda znanstvenim i organizacijskim odborom.
Oršolić je podsjetio na najžešće neprijateljske napade s kopna i mora na Zadar od 1. do 6. listopada u kojima je poginulo 146 osoba, a podsjetio je i kako je ofenziva JNA i srpskih pobunjenika zaustavljena na Bilom brigu, Bokanjcu, Sokinom brigu i Dračevcu.
– Nakon 25 godina ovo je prvi ovakav skup, a budući da je naša bojišnica bila velika i razvučena, plan je da se u budućnosti održava više ovakvih skupova te da oni postanu tradicija. Upravo zbog 25-godišnje šutnje danas je ovdje mali odaziv liječnika. Mnogi su se razočarali, a mnogi su na žalost u međuvremenu i preminuli. Stoga je ovo posljednji tračak nade da ćemo uspjeti istražiti i dokumentirati doprinos zadarskih liječnika i medicinskog osoblja – medicinskih sestara i tehničara te vozača u Domovinskom ratu, kazao je dr. Petar Lozo koji je i sam dao veliki doprinos, a među ostalim organizacijom i vođenjem tajne ratne bolnice Šiška na otoku Pagu.
Jednoga od vojnika koji je ranjen na predjelu Goleši za vrijeme akcije Maslenica, u svom je izlaganju spomenula dr. Milka Hoti Matešić.
– Denis je bio ranjen, hroptao je, bojali smo se da ćemo ga izgubiti. Stavila sam mu nekako braunilu, napravila sve što sam mogla. Izvukli smo ga, danas nema pola organa, ali je živ i ima dvoje djece, rekla je dr. Hoti Matešić nakon čega se u dvorani na noge digao Denis iz njezine priče, što su nazočni popratili gromoglasnim aplauzom. Kao liječnica koja je odlazila na prvu crtu bojišnice istaknula je da ženama nije bilo isto kao muškarcima, ako ne ni zbog čega, a onda jer nisu imale obavezu služenja vojnog roka pa nisu imale nikakvu obuku niti znanje o ratnim situacijama, oružju, pravilima i slično.
– Hrvatska je jedina zemlja koja je imala liječnice na prvoj crti ratišta. Prema statistikama u ratu je sudjelovalo 23.090 žena, od čega 14.194 u borbenom sektoru. Samo 1991. godine njih 117 je poginulo, a do konca rata taj se broj popeo na 185. Danas 1.113 žene imaju status HRVI, a 33 se vode kao nestale, iznijela je Hoti Matešić prisjećajući se zarobljenh hrvatskih vojnika koji su nakon razmjena stizali u zadarsku bolnicu. Bili su, kazala je, zapušteni, mučeni, izgladnjeli, pa nerijetko i izmasakrirani. Stoga je poručila svima da pišu, pričaju tome što se događalo, ali i da ne mrze.