Petak, 22. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Dnevno i do dvadesetak slučajeva trovanja hranom u OB Zadar

03.08.2016. 22:00
Dnevno i do  dvadesetak  slučajeva trovanja hranom u OB Zadar


Kod nekih slučajeva radi se o uobičajenim, blažim virozama koje se rješavaju kroz obradu u dnevnoj bolnici, dok dio pacijenata treba kraću hospitalizaciju. Također, dio pacijenata obrađuje se kroz Objedinjeni hitni prijem, gdje također dnevno dolazi desetak osoba zbog problema uzrokovanih hranom, pa se tako dnevno evidentira ukupno i do dvadesetak oboljelih. Većina ovih pacijenata su turisti, kaže dr. Dželalija
Visoke ljetne temperature, kao i visoki stupanj vlažnosti zraka, uvjeti su za rast i razmnožavanje štetnih mikroorganizama u hrani  koja može biti onečišćena u bilo kojoj proizvodnoj fazi, od tvornice do  stola, a koja je onda uzrokom nastanka različitih zdravstvenih problema.
 Kao i svakog ljeta i na zadarskom području bilježi se povećan broj ljetnih  virusnih infekcija koje se najčešće manifestiraju proljevom, vrućicom i  visokom tjelesnim temperaturom odnosno infekcijom probavnog sustava. Tako na Odjelu infektologije Opće bolnice Zadar, doznajemo, svakodnevno imaju od pet do deset osoba sa zdravstvenim problemima uzrokovanima konzumacijom neispravnih i pokvarenih namirnica.
-Kod nekih slučajeva radi se o uobičajenim, blažim virozama koje se  rješavaju kroz obradu u dnevnoj bolnici, dok dio pacijenata treba kraću  hospitalizaciju. Također, dio pacijenata obrađuje se kroz Objedinjeni hitni prijem, gdje također dnevno dolazi desetak osoba zbog problema  uzrokovanih hranom, pa se tako dnevno evidentira ukupno i do dvadesetak oboljelih. Većina ovih pacijenata su turisti, ne samo s područja grada Zadra već i ostalih županijskih mjesta, a manji broj oboljelih su domaći ljudi. Osim manjih kućnih epidemija, za sada ne bilježimo epidemije širih razmjera, a trenutačno dominiraju virusne infekcije uzrokovane rotavirusom koje karakterizira proljev, povraćanje i dehidracija, doznajemo od prof. dr. sc. Borisa Dželalije, voditelja Odjela infektologije u  zadarskoj Općoj bolnici koji ističe kako se za sada salmonela javila tek  sporadično, dok je druga bakterija, koja se također javlja sporadično, ali  nešto češće kampilobakter.
Ove dvije bakterije su inače najčešći uzročnici trovanja hranom, no za razliku od salmonele koja se u javnosti često  spominje, kompilobakterioza je manje poznata iako je zadnjih godina u  porastu. Dok se o salmonelozi dosta piše, kampilobakterioza je građanima manje poznata, ali podjednako važna toksoinfekcija, koja je posljednjih godina u porastu. Riječ je o zoonozi, bolesti koja se na čovjeka prenosi sa  životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, a uzrokuje je gram negativna bakterija iz roda Campylobacter (grč. savijeni štapić), koja se uobičajeno nalazi u životinjskom izmetu, s obzirom na to da je “stanovnik”  probavnog sustava gotovo svih životinjskih vrsta. Kampilobakterioza se  javlja sve češće, a najučestalija je upravo u ljetnim mjesecima.
S obzirom da je ljeto idealno razdoblje za razvoj štetnih mikroorganizama u hrani, potreban je poseban oprez pri njenoj konzumaciji, ali i  kod pripreme jela, te skladištenja namirnica.
– Trovanje hranom nastaje kad osoba konzumira namirnice zaražene  mikroorganizmima, zbog čega dolazi do infekcije crijeva ili želudca.  Najčešći simptomi trovanja hranom su proljev, povraćanje, povišena  temperatura, grčevi u trbuhu, glavobolja, te groznica, pri čemu kod pacijenta nastaje problem uslijed gubitka tekućine, zbog čega je u takvim  slučajevima jako važno nadoknađivati izgubljenu tekućinu koja se gubi  čestim povraćanjem i proljevom, upozorava dr. Dželalija, posebno naglašavajući važnost održavanja higijene ruku prilikom jela i obrade namirnica. 
Štetni mikroorganizmi u hrani razmnožavaju se osobito kad hrana  stoji na toplom i vlažnom mjestu, a neadekvatnom temperaturom smatra se ona iznad 8 stupnjeva Celzijevih. S obzirom da se bakterije u organizam, osim hranom i prljavim rukama, mogu unijeti i preko prljavog  posuđa, važno je u ljetnim mjesecima voditi dodatno računa i o čistoći  posuđa i pribora za jelo, kao i radnih površina.
Ukoliko ipak dođe do trovanja hranom, infektolog Dželalija navodi kako uz obavezno uzimanje dosta tekućine – ali postupno svakih desetak  minuta po malo, bolesnik treba biti na dijeti. Kad je riječ o napicima preporučuje se piti češće, ali u manjim količinama i to čaj, najčešće od šipka  ili kamilice, a od hrane u prvim danima bolesti samo juha i dvopek, a nakon smirivanja želuca bolesnik može jesti kuhanu rižu, pire krumpir i bijelo meso. 
Napomenimo i kako se tijekom ljeta hrana često priprema na otvorenom, na kampiranju i piknicima uz rijeku, pa i na plaži, a u takvim uvjetima teže je održati namirnice svježima i čistima, zbog slabije dostupnosti vode i hlađenja. Zbog toga liječnici u takvim situacijama preporučuju  dodatan oprez kako se namirnice ne bi kontaminirale, ali i kako bi se  meso dovoljno dobro termički obradilo prije konzumacije.